{"id":321696,"date":"2021-06-14T06:36:54","date_gmt":"2021-06-14T04:36:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=321696"},"modified":"2021-06-14T06:36:54","modified_gmt":"2021-06-14T04:36:54","slug":"mit-o-proljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/06\/14\/mit-o-proljecu\/","title":{"rendered":"Mit o Prolje\u0107u"},"content":{"rendered":"

Autor: Vjekoslav Perica<\/strong><\/p>\n

\u201eSje\u0107am se da su me kad sam trebao prije\u0107i granicu carinici upitali imam li ne\u0161to za prijaviti, i ja sam odgovorio: \u017delim prijaviti sebe kao izdajnika ljudske vrste.\u201c Henry Miller, Crno prolje\u0107e<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ove post-pandemijske 2021. godine samostalna demokratska europska Hrvatska slavi 50. obljetnicu liberalno-demokratskog pokreta nazvanog Hrvatsko prolje\u0107e. Zanimljiva koincidencija, u to je vrijeme, naime, u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji bila epidemija velikih boginja (variola vera). Ali taj nesretni virus, kao i nesretni pokret Hrvatsko prolje\u0107e, protiv \u010deli\u010dne pesnice Titovog totalitarnog jugobolj\u0161evi\u010dkog re\u017eima nije imao \u0161anse. \u201eMar\u0161 svi na vakcinu!\u201c, zagrmio je jugoslavenski mar\u0161al. I epidemija je brzo kapitulirala. Ba\u0161 kao i pokret hrvatskih prolje\u0107ara kad je mar\u0161al o\u010ditao vodstvu lekciju u Kara\u0111or\u0111evu a Udba razjurila sljedbenike. Oni su se me\u0111utim tada preobrazili u mu\u010denike i 20 godina kasnije vratili kanonizirani kao sveci i apostoli novog hrvatstva pod kojim i danas u\u017eivamo, a svijet nam se divi toliko da posebne kriminalne tribunale samo za nas osnivaju i kleve\u0107u nas udru\u017eenim zlo\u010dina\u010dkim pothvatima.<\/p>\n

Ovaj liberalno-demokratski, a ne nacionalisti\u010dki i \u0161ovinisti\u010dki (kako su ga oklevetali jugo komunisti i velikosrbi) pokret nazvan Hrvatsko prolje\u0107e, ne treba mije\u0161ati s marginalnim doga\u0111ajem poput takozvanog Pra\u0161kog prolje\u0107a. Ni\u0161ta se va\u017eno u to vrijeme nije u tada\u0161njoj \u010cehoslova\u010dkoj dogodilo. Samo su kao i uvijek \u010cesi imali dobre veze na Zapadu pa su se znali reklamirati. Balkan je, kao i uvijek, bio neshva\u0107en, orijentaliziran. Ljudi se iska\u017eu u punome sjaju talenta tek kad odu odatle, a kad velike stvari poku\u0161aju iznutra, to historija ne prepozna kao prinose civilizaciji.<\/p>\n

O jednoj zna\u010dajnoj epizodi iz tog slavnog vremena prije pola vijeka, ovih dana pi\u0161e Slobodna Dalmacija, nekad slavni hrvatski i jugoslavenski a danas oronuli lokalni splitski dnevni list. U podu\u017eem tekstu pod naslovom: \u201ePrije pola stolje\u0107a digli su svoj glas protiv hegemonije u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji, a zbog toga su bili proganjani i zatvarani. Upoznajte splitske studente sudionike Hrvatskog prolje\u0107a\u201c, splitski list donosi nove priloge za historiju Hrvatskog prolje\u0107a kao prete\u010de demokratskih promjena i dr\u017eavne samostalnosti maksimalnog suvereniteta, da ne spominjemo uspje\u0161nu ekonomsku kapitalisti\u010dku tranziciju iz sjajnih 90-ih koju oni koji ne vole (svaku i svakakvu) Hrvatsku nazivaju kriminalnom privatizacijom.<\/p>\n

Tekst opisuje domoljublje, hrabrost i vizionarstvo grupe studenata splitskog Pravnog fakulteta. Kao i njihove kolege u Zagrebu, ovi su studenti zagovarali da Hrvatska ima vlastitu diplomaciju i vojsku. Pa da oni odmah s fakulteta mogu u ambasadore i generale, a ko je budala neka u\u010di i ide na zavod za zapo\u0161ljavanje. \u010clanak isti\u010de vrlinu i pobo\u017enost profesora koji su studente podr\u017eali u organizaciji \u0161trajka solidarnosti s pokretom hrvatskih sveu\u010dili\u0161taraca i potpore hrvatskoj dr\u017eavnoj samostalnosti. Ovi su profesori domoljubi bili u ve\u0107ini, barem tako tvrde nakon 1990. Samo su dva profesora bili protivnici nacionalista i 1971. i 1990. i poslije, ali oni nisu dobro poznavali situaciju jer su bili odsutni duhom. Previ\u0161e su se bavili svojim poslom i objavili u samo godinu dana vi\u0161e svjetski priznatih znanstvenih radova nego svi ostali profesori zajedno u cjelokupnim karijerama.<\/p>\n

\u010clanak opisuje i potresna svjedo\u010danstva o progonima, stradanjima i kri\u017enim putovima koje su ovi vitezovi demokracije po slomu Hrvatskog prolje\u0107a iskusili pod jugoslavenskim totalitarizmom. Ali ima boga, on je pomogao Hrvatima 1991, kada su ovi vrli hrvatski mu\u017eevi postali dr\u017eavnici, gradona\u010delnici i veleposlanici mlade hrvatske dr\u017eave. Utrli su put procvatu samostalne demokratske Hrvatske u kojoj danas Hrvati u\u017eivaju boga svoga i pla\u0107aju porezom dr\u017eavnu religiju, a hrvatskim Srbima je neupitno bolje nego onima u Srbiji. Ali borba jo\u0161 nije zavr\u0161ena, eno Srbija se naoru\u017eava, a u Zagrebu su na vlast do\u0161li bolj\u0161evici.<\/p>\n

Kako sam i sam bio student splitskog Pravnog fakulteta, ponosan sam \u0161to sam desetak godina kasnije sjedio u istim klupama i u\u010dionicama gdje su bili ovi velikani Hrvatskog prolje\u0107a. Tako\u0111er sam, tada u prvom razredu gimnazije, bio mladi zaneseni prolje\u0107ar. Mi smo svi iz na\u0161e \u0161kole, naime, tada \u010ditali roman Henrija Millera \u201eCrno prolje\u0107e\u201c (o obratnicama, rakovoj i jar\u010devoj, da i ne govorimo). Krijum\u010darili smo i prenosili s koljena na koljeno izlizanu knjigu iz gradske biblioteke, a Udba nam je stalno bila za petama zbog sumnje na organiziranu distribuciju pornografije kojom se podriva socijalisti\u010dko samoupravljanje.<\/p>\n

Danas, zahvaljuju\u0107i Hrvatskom prolje\u0107u i ideologiji hrvatskog etno-klerikalnog nacionalizma, imamo internet. Ovaj nam medij daje priliku rezimirati Hrvatsko prolje\u0107e u polustoljetnoj perspektivi, a uz to ocijeniti i 30 godina dostignu\u0107a hrvatske samostalnosti i demokracije.<\/p>\n

Vox populi o takozvanom Hrvatskom prolje\u0107u<\/h2>\n

U komentarima \u010ditatelja pod tekstom \u201ePrije pola stolje\u0107a digli su svoj glas protiv hegemonije u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji, a zbog toga su bili proganjani i zatvarani. Upoznajte splitske studente sudionike Hrvatskog prolje\u0107a\u201c nalaze se i slijede\u0107i prilozi:<\/p>\n

Darinko: \u201eIspunila vam se \u017eelja, gospodo studenti, jer sada imate dr\u017eavu koja ne vridi ni pi\u0161ljiva boba!\u201c<\/p>\n

Fabo: \u201eKao prvo, Juga je bila socijalisti\u010dka a ne komunisti\u010dka, a drugo, vratite stanove \u0161ta ste ih dobili u ono doba!\u201c<\/p>\n

Mare: \u201eJedno dite mi je na Zapadu a drugo na birou za nezaposlene, iman ja Hrvatsku, bljak\u2026\u201c<\/p>\n

Marija: \u201eizmi\u0161ljotina cilo to takozvano rvacko proli\u0107e i \u0161ta vrime vi\u0161e odmi\u0107e i \u0161ta je manje \u017eivih svidoka toga vrimena izmi\u0161ljotine se sve vi\u0161e umna\u017eaju\u2026\u201c<\/p>\n

Ivica: \u201eha,ha, da neko prolje\u0107e, a si\u0107am se lita i fe\u0161tavanja,na sve strane,onda na postirske fraje zapiva zadnji put neki tip,kasnije ga se vi\u0161e nije \u010dulo,virujte mladi gu\u0161tali \u017eivot,jedini u tzv isto\u010dnom dijelu europe imali paso\u0161e i mogli i jesu potovali po cilom svitu,ko je ima pinez,ljubav i radost na sve strane,ti tzv prolje\u010dari hrvatski,srpski i iz ostalih republika pro\u0161li neprimje\u010deno osim nekih koji su ina\u0107e imali gene,valjda iz ljubavi sa \u0161vabama i usta\u0161ama,a eto danas ih se skoro nitko i ne si\u0107a,na\u017ealost pol miljuna hrvatskih gra\u0111ana,najvridnijih imaju sada domovine po irskama,bo\u017ee dragi \u010da su nam u\u010dinili ,oprosti im nisu znali \u010da \u010dinidu\u2026\u201c<\/p>\n

Filip: \u201eDistorzi\u010dni mit o Prolje\u0107u postaje labav \u010dinjenicom da je takav sustav producirao takve studente koji su, kako god, razmi\u0161ljali i djelovali. I, koliko mogu procijeniti, nikad vi\u0161e. Ni poslije \u201991\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ove post-pandemijske 2021. godine samostalna demokratska europska Hrvatska slavi 50. obljetnicu liberalno-demokratskog pokreta nazvanog Hrvatsko prolje\u0107e. (Foto: Wikipedia)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":321697,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-321696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/321696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=321696"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/321696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":321698,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/321696\/revisions\/321698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/321697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=321696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=321696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=321696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}