{"id":320782,"date":"2021-05-30T07:15:04","date_gmt":"2021-05-30T05:15:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=320782"},"modified":"2021-05-30T07:43:38","modified_gmt":"2021-05-30T05:43:38","slug":"cemu-sluzi-politika-stednje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/30\/cemu-sluzi-politika-stednje\/","title":{"rendered":"\u010cemu slu\u017ei politika \u0161tednje"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Yanis Varoufakis<\/strong><\/p>\n<p>Tridesetih godina 19. veka, izvesni Thomas Peel je odlu\u010dio da se iz Engleske preseli u Svon River u Zapadnoj Australiji. Kao imu\u0107an \u010dovek, pored sopstvene porodice na put je poveo \u201e300 pripadnika radni\u010dke klase, mu\u0161karaca, \u017eena i dece\u201c i poneo potrebne \u201ezalihe i opremu za rad u vrednosti od oko 50.000 funti\u201c. Ali, ubrzo po prispe\u0107u u Australiju, Peelovi snovi su se sru\u0161ili.<\/p>\n<p>Uzrok propasti nije bila bolest, prirodna katastrofa ili lo\u0161a zemlja. Peel je ostao bez radne snage. Radnici koje je doveo uzeli su komade slobodne zemlje u blizini i po\u010deli da rade za sebe. Peel je obezbedio potrebnu radnu snagu i kapital, ali nije uspeo da kapitalizam presadi na novo imanje, jer su radnici prona\u0161li bolju alternativu.<\/p>\n<p>Pri\u010du o Peelu ispri\u010dao je Marx u prvom tomu Kapitala da bi pokazao da \u201ekapital nije stvar, ve\u0107 dru\u0161tveni odnos izme\u0111u ljudi\u201c. Pri\u010da je i danas korisna, ne samo zato \u0161to ukazuje na razliku izme\u0111u novca i kapitala nego i zato \u0161to nam poma\u017ee da shvatimo za\u0161to su stroge mere \u0161tednje i dalje popularne, iako se protive logici.<\/p>\n<p>Mere \u0161tednje ovog trenutka nisu u modi. Politike sa ciljem smanjenja javnog duga nisu visoko na listi politi\u010dkih prioriteta, dok dr\u017eave tro\u0161e novac kao da dolazi kraj sveta. Neo\u010dekivano obuhvatan \u2013 i popularan \u2013 program stimulacija i investicija koji je predlo\u017eio ameri\u010dki predsednik Joe Bidena potisnuo je \u0161tednju na jo\u0161 ni\u017ee mesto na toj listi. Ali, kao i masovni turizam i veliki svadbeni skupovi, programi \u0161tednje strpljivo \u010dekaju u senci, spremni da se vrate kada ih na to podstaknu najave hiperinflacije i opadanje prihoda od dr\u017eavnih obveznica.<\/p>\n<p>Manje-vi\u0161e je poznato da su politike strogih mera \u0161tednje utemeljene na pogre\u0161nom na\u010dinu razmi\u0161ljanja i da proizvode efekte suprotne od \u017eeljenih. Gre\u0161ka je u tome \u0161to zagovornici \u0161tednje ne uo\u010davaju da dr\u017eava, za razliku od pojedinaca, porodica ili kompanija, ne mo\u017ee o\u010dekivati da njeni prihodi ostanu na istom nivou nakon \u0161to smanji potro\u0161nju. Ako vi ili ja odlu\u010dimo da ne kupimo nove cipele, u\u0161tede\u0107emo novac i bi\u0107emo za toliko bogatiji. Ali dr\u017eave ne mogu \u0161tedeti na isti na\u010din. Ako dr\u017eava po\u010dne da smanjuje potro\u0161nju u periodu kada je potro\u0161nja privatnog sektora ve\u0107 niska ili u opadanju, zbir potro\u0161nje privatnog i dr\u017eavnog sektora nastavi\u0107e da pada jo\u0161 ve\u0107om brzinom.<\/p>\n<p>Taj zbir je na\u0161 nacionalni dohodak. Dr\u017eave koje \u0161tede smanjivanjem tro\u0161kova bele\u017ee pad nacionalnog dohotka i fiskalnih priliva. Za razliku od doma\u0107instva ili kompanije, dr\u017eava koja u te\u0161kom periodu nastoji da smanji potro\u0161nju zapravo doprinosi daljem padu nacionalnog dohotka.<\/p>\n<p>Ako su stroge mere \u0161tednje zaista lo\u0161a ideja i njihova primena direktno doprinosi usporavanju ekonomije, za\u0161to su te mere jo\u0161 uvek popularne me\u0111u bogatima i mo\u0107nima? Jedno od mogu\u0107ih obja\u0161njenja je to da oni shvataju da je dr\u017eavna potro\u0161nja usmerena na siroma\u0161ne dobar na\u010din da se predupredi recesija i elimini\u0161u pretnje njihovoj imovini, ali da nisu spremni da plate premiju (u obliku poreza) potrebnu za dobijanje takve za\u0161tite. Ovo tuma\u010denje je verovatno ta\u010dno \u2013 oligarhiju ni\u0161ta ne povezuje tako sna\u017eno kao otpor oporezivanju \u2013 ali to jo\u0161 ne obja\u0161njava za\u0161to se bogati protive i predlozima da se novac iz emisije centralnih banaka usmeri na siroma\u0161ne ljude.<\/p>\n<p>Kada ekonomiste \u010dije su teorije saglasne sa interesima 0,1 procenta najbogatijih pitate \u0161ta imaju protiv monetarnog finansiranja i redistributivnih politika koje idu u prilog siroma\u0161nima, krunski argument je strah od inflacije. Oni ve\u0161tiji prave i dodatni korak tvrde\u0107i da bi takvo rasipanje u krajnjem ishodu \u0161tetilo onima kojima treba da pomogne, jer bi dovelo do rasta kamatnih stopa. Suo\u010dena sa rastom duga dr\u017eava bi morala da smanji potro\u0161nju. A to bi proizvelo recesiju koja bi prvo i najsna\u017enije pogodila siroma\u0161ne.<\/p>\n<p>Ovo nije pravo mesto za jo\u0161 jedno pretresanje ove teme. Ali poku\u0161ajmo, argumenta radi, da na trenutak zamislimo da smo se nekim \u010dudom slo\u017eili da \u0161tampanje jo\u0161 jednog triliona dolara za finansiranje osnovnog dohotka za siroma\u0161ne ne bi pokrenulo inflaciju i uzrokovalo skok kamatnih stopa. Bogati i mo\u0107ni bi se i u tom slu\u010daju protivili predlogu iz straha da bi na kraju zavr\u0161ili kao Peel u Australiji. Novac bi mo\u017eda sa\u010duvali, ali izgubili bi mo\u0107 koju im ovaj daje nad onima koji ga nemaju.<\/p>\n<p>Dokaze za to ve\u0107 vidimo. U Sjedinjenim Dr\u017eavama poslodavci se \u017eale da ne mogu da prona\u0111u radnike iako se pandemijske mere ukidaju. Zapravo nam govore da nema ljudi spremnih da rade za uvredljivo niske nadnice koje nude. Odluka Bidenove administracije da produ\u017ei isplatu dodatne pomo\u0107i za nezaposlene u iznosu od 300 dolara sedmi\u010dno zna\u010di da radnici primaju beneficije u iznosu dvostruko ve\u0107em od iznosa minimalne nadnice propisane na federalnom nivou \u2013 koju Kongres odbija da pove\u0107a. Ukratko, poslodavci imaju problem sli\u010dan onom koji je Peel imao u Svon Riveru.<\/p>\n<p>Ako sam u pravu, Biden se nalazi pred nemogu\u0107im zadatkom. Zbog potpunog odvajanja finansijskih tr\u017ei\u0161ta od stvarnog stanja kapitalisti\u010dke proizvodnje posle 2008. godine, svaki nivo fiskalnih stimulusa koji odabere bi\u0107e u isto vreme i previsok i nedovoljan. Nedovoljan zato \u0161to ne\u0107e proizvesti dovoljan broj dobrih radnih mesta. Previsok zbog niske profitabilnosti i visoke zadu\u017eenosti mnogih korporacija, zbog \u010dega bi i najmanje pove\u0107anje kamatnih stopa neizbe\u017eno proizvelo kaskadu bankrota i paniku na berzama.<\/p>\n<p>Jedini na\u010din da se iza\u0111e iz ove situacije i da se finansijska tr\u017ei\u0161ta i realna ekonomija ponovo uravnote\u017ee jeste zna\u010dajno podizanje nivoa dohotka ameri\u010dkih radnika, uz otpis ve\u0107eg dela duga \u2013 na primer, studentskog \u2013 koji ih sada dr\u017ei u klopci. Po\u0161to bi takvi potezi oja\u010dali pozicije ve\u0107ine i tako prizvali bauk Peelovog debakla, bogati i mo\u0107ni biraju da ostanu pri dobrim starim merama \u0161tednje. Uostalom, njihov primarni interes nikada nije bilo o\u010duvanje ekonomskih potencijala, ve\u0107 osiguravanje mo\u0107i koju malobrojni imaju nad mnogobrojnima.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/cemu-sluzi-politika-stednje\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako su stroge mere \u0161tednje zaista lo\u0161a ideja i njihova primena direktno doprinosi usporavanju ekonomije, za\u0161to su te mere jo\u0161 uvek popularne me\u0111u bogatima i mo\u0107nima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283857,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-320782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=320782"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":320784,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320782\/revisions\/320784"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283857"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=320782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=320782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=320782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}