{"id":320681,"date":"2021-05-28T07:34:57","date_gmt":"2021-05-28T05:34:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=320681"},"modified":"2021-05-28T07:34:57","modified_gmt":"2021-05-28T05:34:57","slug":"potrebno-je-da-zatvorimo-jaz-u-vakcinaciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/28\/potrebno-je-da-zatvorimo-jaz-u-vakcinaciji\/","title":{"rendered":"Potrebno je da zatvorimo jaz u vakcinaciji"},"content":{"rendered":"

Autor: \u017dozep Borel*<\/em><\/strong><\/p>\n

Do kraja maja 2021, samo 2,1% Afrikanaca primilo je bar jednu dozu vakcine protiv kovida-19. Potrebno je da smanjimo jaz u vakcinaciji izme\u0111u naprednih ekonomija i zemalja u razvoju, kako bismo izbjegli ono \u0161to je Tedros Gebrejesus, \u0161ef Svjetske zdravstvene organizacije, nazvao \u201evakcinacijskim aparthejdom\u201c. To je i moralno ispravno i u interesu svih.<\/p>\n

Zato nam je potrebna globalna, multilateralna akcija kako bismo pove\u0107ali proizvodnju vakcina i ubrzali njihovu distribuciju \u0161irom svijeta. To je put koji je EU izabrala od po\u010detka pandemije. To je i put koji su sada definisali lideri Grupe G20 na Globalnom zdravstvenom samitu odr\u017eanom u Rimu 21. maja.<\/p>\n

Pandemija i dalje svakodnevno ubija hiljade ljudi, a trenutnim tempom, cijeli svijet se ne\u0107e vakcinisati prije 2023. S druge strane, masovna vakcinacija svjetske populacije jedini je na\u010din da se pandemija okon\u010da; u suprotnom, umno\u017eavanje varijanti virusa vjerovatno \u0107e smanjiti efikasnost postoje\u0107ih vakcina.<\/p>\n

Vakcinacija je tako\u0111e preduslov za ukidanje ograni\u010denja koja ko\u010de na\u0161e ekonomije i slobode. Ova ograni\u010denja su kazna za cijeli svijet, ali te\u017ee padaju zemljama u razvoju. Naprednije dr\u017eave se mogu vi\u0161e osloniti na socijalne mehanizme i poluge ekonomske politike kako bi ograni\u010dile uticaj pandemije na svoje gra\u0111ane.<\/p>\n

Ako se jaz u vakcinaciji nastavi, rizik je da \u0107e se preokrenuti trend smanjenja siroma\u0161tva i globalnih nejednakosti posljednjih decenija. Takva negativna dinamika ko\u010dila bi ekonomsku aktivnost i pove\u0107ala geopoliti\u010dke tenzije. Za napredne ekonomije, cijena ne\u010dinjenja bi sigurno bila mnogo ve\u0107a od one koju bismo zajedno morali da platimo da pomognemo da se cijeli svijet vakcini\u0161e. Zato EU pozdravlja plan od 50 milijardi dolara, koji je predlo\u017eio Me\u0111unarodni monetarni fond kako bi se 40% svjetske populacije moglo vakcinisati 2021. godine, a 60% do sredine 2022. godine.<\/p>\n

Da bismo postigli ovaj cilj, potrebna nam je pa\u017eljivo koordinisana, multilateralna akcija. Moramo se oduprijeti prijetnjama koje predstavlja “diplomatija vakcina” \u2013 koja obezbje\u0111enje vakcina povezuje s politi\u010dkim ciljevima \u2013 kao i “nacionalizam vakcina” \u2013 kroz koji se vakcine zadr\u017eavaju isklju\u010divo za sebe. Za razliku od drugih, EU je od po\u010detka pandemije odbacila oba ova pristupa. Do sada smo jedini globalni akter koji vakcini\u0161e sopstveno stanovni\u0161tvo dok, istovremeno, izvozi velike koli\u010dine vakcina i daje zna\u010dajan doprinos distribuciji vakcina u zemljama s niskim prihodima. Evropljani mogu biti ponosni na ove rezultate.<\/p>\n

EU je 2020. godine u velikoj mjeri podr\u017eala istra\u017eivanje i razvoj vakcina, te zna\u010dajno doprinijela novoj generaciji vakcina tipa mRNK. EU je zatim postala jedan od glavnih proizvo\u0111a\u010da vakcina protiv kovida-19, s oko 40% doza do sada kori\u0161tenih \u0161irom svijeta, prema podacima SZO. EU je, tako\u0111e, u 90 zemalja izvezla 240 miliona doza, \u0161to je otprilike onoliko koliko smo koristili i unutar same Unije.<\/p>\n

Zajedno sa svojim dr\u017eavama \u010dlanicama i finansijskim institucijama \u2013 ono \u0161to nazivamo \u201eTim Evropa\u201c \u2013 EU tako\u0111e donira vakcine susjedima kojima su one potrebne, a posebno na Zapadnom Balkanu. Cilj nam je da zemljama s niskim i srednjim prihodima doniramo jo\u0161 najmanje 100 miliona doza prije kraja 2021, kako je dogovoreno na posljednjem Evropskom savjetu. Sa 2,8 milijardi eura, Tim Evropa je tako\u0111e dao najve\u0107i doprinos mehanizmu Kovaks, koji siroma\u0161nijim zemljama omogu\u0107ava pristup vakcinama; EU je finansirala otprilike jednu tre\u0107inu svih do sada isporu\u010denih doza Kovaks-a. Me\u0111utim, ovi napori jo\u0161 uvijek nisu dovoljni da sprije\u010de da se jaz u vakcinaciji uve\u0107a.<\/p>\n

Kako bi zatvorile ovaj jaz, dr\u017eave s potrebnim znanjem i sredstvima trebalo bi da pove\u0107aju svoje proizvodne kapacitete kako bi uspjele da vakcini\u0161u sopstvenu populaciju i izvoze vi\u0161e vakcina, kao \u0161to to \u010dini EU. U saradnji s proizvo\u0111a\u010dima vakcina, radimo na tome da kapacitet EU za proizvodnju vakcina pove\u0107amo na vi\u0161e od 3 milijarde doza godi\u0161nje do kraja 2021. Na\u0161i evropski industrijski partneri obavezali su se da \u0107e, prije kraja 2021, isporu\u010diti 1,3 milijarde doza vakcina zemljama s niskim prihodima, bez profita, te zemljama sa srednjim prihodima po ni\u017eim cijenama. Tako\u0111e su se obavezali da \u0107e dalje isporu\u010diti preko 1,3 milijarde doza u 2022. \u2013 od kojih \u0107e mnoge biti isporu\u010dene putem Kovaks-a.<\/p>\n

Sve dr\u017eave treba da izbjegavaju restriktivne mjere koje uti\u010du na lance snabdijevanja vakcinama. Tako\u0111e, treba da olak\u0161amo prenos znanja i tehnologije, tako da vi\u0161e zemalja mo\u017ee da proizvodi vakcinu. Sa svoje strane, sna\u017eno podsti\u010demo evropske proizvo\u0111a\u010de da to \u010dine, posebno u Africi. U\u010destvovao sam 18. maja na Samitu u Parizu posve\u0107enom finansijskoj podr\u0161ci Africi, gde su \u010delnici kontinenta istakli kako Afrika uvozi 99% svojih vakcina. Ovo se mora promijeniti. Tim Evropa u tu svrhu pokre\u0107e inicijativu s afri\u010dkim partnerima \u2013 podr\u017eanu sredstvima u iznosu od milijardu evra, iz bud\u017eeta EU i evropskih razvojnih finansijskih institucija \u2013 za ja\u010danje proizvodnih kapaciteta u Africi za vakcine, lijekove i zdravstvene tehnologije.<\/p>\n

Dobrovoljno licenciranje je privilegovani na\u010din da se osigura transfer tehnologije i znanja. Ako se to poka\u017ee nedovoljnim, postoje\u0107i Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (sporazum TRIPS) i Deklaracija iz Dohe iz 2001. ve\u0107 predvi\u0111aju mogu\u0107nost obaveznog licenciranja. Prema nekim zemljama, ove olak\u0161ice su previ\u0161e te\u0161ke i spore za upotrebu. Kako bi ubrzala transfer tehnologije, EU \u0107e po\u010detkom juna iznijeti novi prijedlog u okviru Svjetske trgovinske organizacije.<\/p>\n

Pandemija kovida-19 podsjetila nas je da je zdravlje globalno javno dobro. Zajedni\u010dka globalna akcija vakcinacije protiv kovida-19 u cilju zatvaranja jaza u vakcinaciji mora biti prvi korak ka istinskoj globalnoj zdravstvenoj saradnji, kao \u0161to predvi\u0111a i Rimska deklaracija nedavno usvojena na Globalnom zdravstvenom samitu.<\/p>\n

*Autor je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost \/ potpredsjednik Evropske komisije<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potrebna je globalna, multilateralna akcija kako bismo pove\u0107ali proizvodnju vakcina i ubrzali njihovu distribuciju \u0161irom svijeta. To je put koji je EU izabrala od po\u010detka pandemije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320682,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-320681","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=320681"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":320683,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320681\/revisions\/320683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=320681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=320681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=320681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}