{"id":320004,"date":"2021-05-17T08:15:25","date_gmt":"2021-05-17T06:15:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=320004"},"modified":"2021-05-17T08:15:25","modified_gmt":"2021-05-17T06:15:25","slug":"stoicizam-vise-od-samopomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/17\/stoicizam-vise-od-samopomoci\/","title":{"rendered":"Stoicizam: vi\u0161e od samopomo\u0107i"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nancy Sherman<\/strong><\/p>\n

Moderni stoicizam je postao industrija, pa i mega-industrija.<\/p>\n

Potro\u0161a\u010di koji tra\u017ee mudrosti o tome kako voditi i \u017eivjeti dobar \u017eivot \u2013 a ima ih mnogo \u2013 mogu na\u0107i dnevne doze stoi\u010dkih citata, knjiga, web stranica, kao i mnogo podkasta, emisija, online ubrzanih kurseva punih stoi\u010dkih mudrosti s kojima mogu zapo\u010deti dan.<\/p>\n

Na odre\u0111ene na\u010dine, stoicizam je prikladan za programe za rad na sebi. On je uvijek bio neka vrsta atletskog treninga za du\u0161u. Stoicizam, koji je u tre\u0107em stolje\u0107u osnovao Zenon iz Kitijuma, a danas se uglavnom vezuje za rimske prakti\u010dare kao \u0161to su car Marko Aurelije i filozof Seneka, nagla\u0161ava etiku, vrlinu i dostizanje nedosti\u017enog dobrog \u017eivota.<\/p>\n

No danas se na stoicizam ne gleda kao na filozofiju, ve\u0107 kao na zbirku \u017eivotnih trikova za savladavanje anksioznosti, meditaciju za suzbijanje gnjeva, vje\u017ebe za tra\u017eenje mira i ti\u0161ine \u2013 ne kroz samu meditaciju ili povla\u010denje u osamu, ve\u0107 kroz govore koji \u010diste um: \u201dAko ste uznemireni zbog ne\u010dega, bol koju osje\u0107ate ne dolazi od te stvari nego od va\u0161e procjene, koju u svakom trenutku mo\u017eete odbaciti ili promijeniti\u201d, kazao je Marko Aurelije. Sa ovakvim mentalitetom, uticaj vanjskog svijeta mo\u017ee i\u0161\u010deznuti dok unutarnje ja postaje na\u0161e uto\u010di\u0161te. Fokus se su\u017eava na mene samog \u2013 izoliranog od dru\u0161tvenih struktura koje me podr\u017eavaju ili poni\u017eavaju.<\/p>\n

Ovo je mo\u017eda jedna struja stoicizma, preuveli\u010dana u epigramu gr\u010dkog stoika Epikteta koji mnogi citiraju, ali koja ni pod koju cijenu ne predstavlja stoicizam kao cjelinu. Pogled na stoicizam u \u010dijem je fokusu \u201cja\u201d, stavlja u sjenu naglasak koji su anti\u010dki stoici stavljali na razvijanje dru\u0161tvenog sebe, povezanog sa zajednicom i ostatkom svijeta.<\/p>\n

Rani stoici podu\u010davali su da smo svi gra\u0111ani svijeta povezani s ostatkom \u010dovje\u010danstva kroz na\u0161 um. Marko Aurelije je ovo slikovito opisao u svojoj knjizi \u201cMeditacije\u201d. Napravio je zabilje\u0161ke tokom tihog sumraka nakon cjelodnevne borbe za vrijeme germanskih invazija. Zaostale slike s bojnih polja su mu i dalje bile u sje\u0107anju: \u201cZamislite ruku i glavu kako le\u017ee odvojene od ostatka tijela. Ovo se de\u0161ava i sa osobom koja se odvoji od ostatka svijeta.\u201d Ne mo\u017eemo se osje\u0107ati svoji na svom na ovom svijetu, krilatica poznata me\u0111u stoicima, ukoliko se dobro ograni\u010di samo na li\u010dni interes, ili borbenost definira kao samo\u017eiva samostalnost.<\/p>\n

I dok pop stoicizam koji raste na popularnosti na tr\u017ei\u0161tu stavlja ego u fokus, u u\u010dionicama u Georgetownu gdje predajem stoicizam studentima dodiplomskih i diplomskih studija, ono \u0161to pokre\u0107e studente je upravo povezanost samog sebe s ostatkom svijeta i mogu\u0107nost da se doprinese zajedni\u010dkom dobru. U ovom semestru, duboko u godini gubitka, izolacije i rasnih obra\u010duna, borili smo se sa te\u0161kim filozofskim tekstovima i raspravljali o \u010dinjenici da su na\u0161 kampus jednim dijelom finansirali Jezuiti prodajom 272 roba 1838. godine. Kada smo \u010ditali Epikteta, jedan student je pred \u010ditavim razredom izjavio: \u201cNadam se da ovo nije filozofija o meni i mojim li\u010dnim interesima. Jer ukoliko jeste, onda mislim da to uop\u0107e nije etika.\u201d Nije mogao ni\u0161ta bolje izjaviti.<\/p>\n

U\u010dili smo o stoicima kao \u0161to je Hijerokle, rimski filozof iz drugog stolje\u0107a koji nije toliko poznati \u0161iroj javnosti. On je dao konkretnu vje\u017ebu kojom bi se izgradila povezanost za kakvom je \u010deznuo Marko Aurelije: Nacrtajte koncentri\u010dke krugove oko jedne ta\u010dke \u2013 koja predstavlja samog sebe \u2013 a onda pro\u0161irite krugove od rodbine do \u010ditavog \u010dovje\u010danstva. Zatim suzite prostor me\u0111u krugovima, pisao je Hijerokle, \u201csvesrdno premije\u0161taju\u0107i\u201d one iz vanjskog kruga u unutarnji. Rekao je da je to je zadatak za dobru osobu \u2013 da prihvate ovu inicijativu i da preuzmu na sebe ovu moralnu obavezu.<\/p>\n

Ono \u0161to se rijetko uo\u010dava kada se stoicizam predstavlja kao pristup za samopomo\u0107 je to da su sama sredstva kojima razdvajamo vanjski svijet i na\u0161e razumijevanje svijeta ista kao sredstva koja nam slu\u017ee da promijenimo taj vanjski svijet na bolje. Gledamo na svijet kroz li\u010dne predrasude kojih nismo ni svjesni. Stoici nam pru\u017eaju tehnike za smirivanje impulsivnog razmi\u0161ljanja koje nam mo\u017ee pomutiti razum.<\/p>\n

Seneka je to ovako predstavio: \u010cesto mo\u017eemo usmjeriti pa\u017enju i volju i pratiti \u201cimpulsivne utiske\u201d i brze popratne tjelesne odgovore, i samim tim mo\u017eemo ih srezati u korijenu prije nego \u0161to im se iracionalno priklonimo. Jasno je, i on sam priznaje, da smo po prirodi skloni da tako reagiramo na \u017eivotne prijetnje; to zna\u010di \u017eivjeti \u201cu skladu s prirodom.\u201d No on nas isto tako u\u010di da nam ne ide ba\u0161 uvijek od ruke procjena tih prijetnji. Strah i ljutnja veoma \u010desto \u201czaobilaze razum\u201d. Moramo nau\u010diti kada i kako pritisnuti tipku za pauzu. On ka\u017ee da moramo usmjeriti pa\u017enju kako bismo ubla\u017eili uticaj gotovo automatiziranih odgovora koji su \u010desto skloni gre\u0161kama i iskrivljavanju.<\/p>\n

Na kraju krajeva, ovo je \u017eivotni savjet ne samo za mene i impulsivnu kontrolu ve\u0107 isto tako i za sve nas kako bismo porazmislili o tome kako stvoriti zajednicu koju ne\u0107e rastrgati strah i bijes. Cilj svakodnevne meditacije nije samo moja stalo\u017eenost. Radi se o stalo\u017eenosti zasnovanoj na vrlini, a Grcima i Rimljanima, uklju\u010duju\u0107i i stoike, vrlina se uvijek sastojala u tome kako ja kao jedinka \u017eivim dobro kao \u010dlan zajednice.<\/p>\n

Ovi temeljni elementi stoi\u010dke etike ne dolaze uvijek na naslovne strane stoi\u010dkih dnevnih novina ili na liste bestsellera. Kao profesorica, onima koji su gladni stoi\u010dke mudrosti uvijek preporu\u010dujem same anti\u010dke tekstove. Za\u0161to se ne pretplatiti na Senekin epistolarni bilten? Ima 124 \u201cPisma o etici\u201d koja je u posljednjim godinama \u017eivota napisao za \u0161iru javnost. U njima se nalaze op\u0107i savjeti prepuni radosti zbog zajedni\u010dkog putovanja u\u010ditelja i budu\u0107eg u\u010denika o tome kako dobro \u017eivjeti.<\/p>\n

U svom djelu \u201cO gnjevu\u201d, Seneka nas poziva da \u201cnjegujemo na\u0161u \u010dovje\u010dnost.\u201d Ovo je dugotrajno stoi\u010dko obe\u0107anje: osna\u017eiti nas u na\u0161oj zajedni\u010dkoj \u010dovje\u010dnosti. Cilj nije samopomo\u0107, ve\u0107 grupna pomo\u0107. Ako i zbog \u010dega vrijedi \u010ditati stoike, onda je to zato \u0161to nas stalno podsti\u010du da ostvarimo sopstveni potencijal \u2013 kroz razum, saradnju i nesebi\u010dnost.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pogled na stoicizam u \u010dijem je fokusu \u201cja\u201d, stavlja u sjenu naglasak koji su anti\u010dki stoici stavljali na razvijanje dru\u0161tvenog sebe, povezanog sa zajednicom i ostatkom svijeta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320005,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-320004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=320004"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":320006,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320004\/revisions\/320006"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=320004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=320004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=320004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}