{"id":319972,"date":"2021-05-16T11:53:43","date_gmt":"2021-05-16T09:53:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319972"},"modified":"2021-05-17T14:08:18","modified_gmt":"2021-05-17T12:08:18","slug":"kako-i-koliko-brinemo-o-divljoj-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/16\/kako-i-koliko-brinemo-o-divljoj-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Kako i koliko brinemo o ‘divljoj’ Crnoj Gori?"},"content":{"rendered":"

Ubijanje srnda\u0107a u Nacionalnom parku \u2018Durmitor\u2019 i medvjedice u blizini Berana su bili samo istaknuti primjeri lo\u0161eg odnosa crnogorskog dru\u0161tva i dr\u017eave prema divljim \u017eivotinjima sa kojima ljudi dijele zajedni\u010dki prostor.<\/span><\/p>\n

Divlja\u010d i njihova stani\u0161ta uglavnom uznemiravaju ljudi, ne samo lovljenjem nego i neprilago\u0111enim djelovanjem. Da bi prilago\u0111eno djelovali, potrebna je revidirana lista za\u0161ti\u0107enih \u017eivotinjskih vrsta i Informacioni sistem za biodiverzitet kojeg Agencija za za\u0161titu \u017eivotne sredine jo\u0161 nije razvila da bi imao stvarne efekte o\u010duvanja prirodnih stani\u0161ta divljih \u017eivotinja.<\/span><\/p>\n

Predstavnik Organizacije KOD\u00a0Vuk Ikovi\u0107<\/span><\/strong>\u00a0ka\u017ee da su osnova brige o divljim \u017eivotinjama znanje i informacije o njihovim stani\u0161ta. To je Informacioni sistem za biodiverzitet. Zahavljuju\u0107i ovom sistemu sve \u0161to se radi i gradi na bilo kojem podru\u010dju u dr\u017eavi trebalo bi da se uskladi zahtjevima prirode, stani\u0161tima divljih \u017eivotinja.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"

Glava srnda\u0107a ubijenog u NP Durmitor<\/p><\/div>\n

INFORMACIONI SISTEM U PO\u010cETNIM FAZAMA<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Agencija za za\u0161titu \u017eivotne sredine ima informacioni sistem za biodiverzitet u po\u010detnim fazama, dok zemlje regiona imaju mnogo razvijeniji.<\/p>\n

\u201eTo je osnovna stvar kada se radi projektovanje i planiranje. Protok vrsta nije ni\u0161ta manje bitan nego protok pitke vode i protok elektri\u010dne energije. Ako imate stabilan biljni pokriva\u010d onda imate i ujedna\u010den protok vode koji u krajnjem garantuje ve\u0107i broj kilovata. Bilo kojom gradnjom treba da dobijemo novu, dodatnu vrijednost. Ako gradnjom gubimo pejza\u017ene vrijednosti, pitku vodu ili za\u0161ti\u0107ene vrste onda smo na gubitku resursa na kojemu zasnivamo samo trenutnu dobit, a dugoro\u010dni gubitak. Zato Agencija treba \u0161to prije uspostaviti informacini sistem za biodiverzitet\u201c, ka\u017ee Ikovi\u0107.<\/p>\n

On dodaje da, po pravilu, svaki projekat kad se radi, treba da konsultuje standarde \u017eivotne sredine, tako se tehni\u010dka rje\u0161enja prilago\u0111avaju ekolo\u0161kim standardima.<\/p>\n

Primjeri dr\u017eava koje imaju ovakve sisteme pokazuju visoke tro\u0161kove za razvoj i odr\u017eavanje istih.<\/p>\n

Iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine potvru\u0111uju da nemaju detaljne prikaze stanja divljih \u017eivotinja kao \u0161to bi trebalo biti zbog visokih tro\u0161kova, ve\u0107 samo za lovne vrste.<\/p>\n

\u201eUnutar modula Biodiverzitet, prikazani su indikatori koji daju odre\u0111ene podatke o divljim vrstama poput B01 DIVERZITET VRSTA, gdje su prikazani podaci na osnovu Nacionalne strategije biodiverziteta sa Akcionim planom 2010-2015, vezano za diverzitet vrsta i\u00a0 B04 \u2013 BROJNOST I DINAMIKA POPULACIJA DIVLJA\u010cI U LOVI\u0160TIMA,\u00a0 gdje je navedeno brojno stanje divlja\u010di i odstrijeljena divlja\u010d u lovi\u0161tima po godinama \u2013 na osnovu\u00a0 izvje\u0161taja Katastara lovi\u0161ta \u2013 koje lova\u010dke organizacije dostavljaju Agenciji za za\u0161titu \u017eivotne sredine, shodno \u010dlanu 32 Zakona o divlja\u010di i lovstvu\u201c, navodi se u odgovoru Agencije.<\/p>\n

Ikovi\u0107 kao dodatan problem vidi to \u0161to lista za\u0161ti\u0107enih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta nije primjenjiva, a sve vrste koje su na njoj ne mogu u\u017eivati status za\u0161tite. Obja\u0161njava da je je neprimjenjivo jer predstvalja samo spisak za\u0161ti\u0107enih vrsta, a ne na\u010din i stepen za\u0161tite \u00a0i eksploatacije odre\u0111enih vrsta.<\/p>\n

On isti\u010de da bi ovo bilo primjenjivo potrebno je uraditi i crvene liste biljaka, \u017eivotinja i gljiva.<\/p>\n

\u201eTo podrazumijeva uvo\u0111enje novih za\u0161ti\u0107enih vrsta kao i isklju\u010divanje nekih postoje\u0107ih. Potreban nam je realan presjek stanja, na osnovu kojeg bi se ovaj spisak sastavio. Na primjer, neke ugro\u017eene lovne vrste ptica poput jarebice kamenjarke ili zmije otrovnice poput \u0161argana \u010dije su brojnosti u padu treba da budu za\u0161ti\u0107ene\u201c, ka\u017ee Ikovi\u0107.<\/p>\n

Nagla\u0161ava da bi trebalo sakupiti i digitalizovati sve potrebne podatke o za\u0161ti\u0107enim vrstama, definisati mjere za\u0161tite, na\u010din postupanja sa povrije\u0111enim za\u0161ti\u0107enim vrstama, donijeti akcione planove upravljanja za pojedine za\u0161ti\u0107ene – ki\u0161obran vrste.<\/p>\n

\u201cOzvani\u010diti model nadoknade \u0161tete u slu\u010daju gubitka ili smanjenja populacije za\u0161ti\u0107ene vrste. Da bi sve ovo imalo smisla dr\u017eava treba da oformi izme\u0111u ostalog i Centra za oporavak divljih \u017eivotinja\u201d, isti\u010de Ikovi\u0107.<\/p>\n

Iz Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede su saop\u0161tili za PCNEN da \u0107e listu za\u0161ti\u0107ene divlja\u010di revidirati nakon zakonskih izmjena koje su u skup\u0161tinskoj proceduri.<\/p>\n

\u201eKada su u pitanju \u017eivotinjske vrste koje se u smislu Zakona o divlja\u010di i lovstvu smatraju za divlja\u010d, Crna Gora \u0107e nakon dono\u0161enje izmjena i dopuna pomenutog zakona, koji se trenutno nalazi u skup\u0161tinskoj proceduri, biti u obavezi da u narednom periodu razmotri budu\u0107i pristup za\u0161tite pojedinih vrsta, koje su navedene u pojedinim dodacima potvr\u0111enih me\u0111unarodnih ugovora\u201c, navodi se u odgovoru.<\/p>\n

\"\"

Kr\u010denje \u0161ume u NP Durmitor<\/p><\/div>\n

SJE\u010cA \u0160UMA I DIVLJE \u017dIVOTINJE<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ikovi\u0107 navodi da se kroz primjer sje\u010de \u0161uma najbolje vidi koliko je neophodan informacioni sistem i realne liste za\u0161ti\u0107enih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. Prilikom sje\u010de se razmatraju potrebe koncesionara, umjesto da se prvo postupi po zahtjevima \u017eivotinja i biljka od kojih zavisi \u00a0\u010dovjek. Uklanjanje dijela ekosistema naru\u0161ava osnovne uslove za jednog medvjeda, risa ili tetrijeba.<\/p>\n

\u201eZnamo da medvjed ili ris zahtijevaju povezanost \u0161umskih stani\u0161ta \u2013 kompaktne prostrane \u0161ume, kojih je sve manje zbog sumanute sje\u010de. Iz tog razloga oni izbjegavaju taj prostor ili \u0107e trajno da napuste to stani\u0161e. U mnogim \u0161umamam su bile populacije surog orla, sve dok nije krenula eksploatacija i buka koja je i\u0161la preko 80 decibela. To je pored ostalog uzrokovalo da taj prostor nije vi\u0161e njegov dom, osim rijetko kada je u preletu kada tra\u017ei plijen\u201c, ka\u017ee Ikovi\u0107.<\/p>\n

Dodao je da je zadatak Uprave za \u0161ume je da crnogorske \u0161ume budu zdrave i produktivne.<\/p>\n

\u201cMe\u0111utim iako je ova institucija odgovorna za \u0161umske po\u017eare, samo 2017. godine u Crnoj Gori je opo\u017eareno duplo vi\u0161e \u0161uma nego tokom trideset godina pro\u0161log vijeka (od 1955. do 1985. godine). Logi\u010dno je da parkovi prirode imaju najve\u0107u korist od sje\u010de njihve \u0161ume. Ipak u Crnoj Gori najve\u0107u korist od \u0161uma ima koncesionar koji iza sebe ostavlja prome\u0107ene klimatske uslove kao i odnose izme\u0111u biljaka i \u017eivotinja. Posljedice su vidne i kroz lokalne puteve koji su o\u0161te\u0107eni tokom izvla\u010denja drvne mase i takvi bivaju ostavljeni mje\u0161tanima\u201d, ka\u017ee Ikovi\u0107.<\/p>\n

Iz Uprave za \u0161ume ka\u017eu za PCNEN da se \u0161ume u dr\u017eavnoj svojini daju na kori\u0161\u0107enje u skladu sa Programima gazdovanja \u0161umama, koji se donose na period od 10 godina za odre\u0111enu gazdinsku jedinicu i, kako tvrde, u skladu sa planovima gazdovanja \u0161umama, koji se donose na godi\u0161njem nivou. Dodaju, da smjernice i uslove za\u0161tite prirode obezbje\u0111uje Agencija za za\u0161titu prirode i\u00a0 \u017eivotne sredine koje se izra\u0111uju na osnovu Rje\u0161enja o stavljanju pod za\u0161titu pojedinih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, objavljene u krajem 2006. godine.<\/p>\n

\u201eSvakako da Uprava za \u0161ume prilikom izrade tih klju\u010dnih dokumenata uzima u obzir stani\u0161ta divljih \u017eivotinja. Naime, svi Programi gazdovanja \u0161umama, koji se izra\u0111uju za podru\u010dja Gazdinskih\u00a0 jedinica, sadr\u017ee poglavlje \u2018Uskla\u0111enost Programa sa smjernicama i uslovima za\u0161tite prirode\u2019\u201c, navode u odgovoru Uprave za \u0161ume.<\/p>\n

Oni nagla\u0161avju da na osnovu dostavljenih smjernica ili uslova, Uprava za \u0161ume prilago\u0111ava mjere gazdovanja \u0161umama. Kao primjer navode za\u0161titu podru\u010dja u Gazdinskoj jedinici \u201cPlanina pivska\u201d koja su predvi\u0111ena za o\u010duvanje stani\u0161ta tetrijeba.<\/p>\n

\u201eNa planini Gara\u010d (op\u0161tina Danilovgrad) je po podacim od prije 30 i vi\u0161e godina \u017eivio tetrijeb, danas rijetka i ugro\u017eena vrsta, ali je danas nema, jer poslednjih 30 godina Gara\u010d gori skoro svake godine, pri tome ni jedan funkcioner ne preuzima odgovornost za ovakve slu\u010dajeve za koje ga pla\u0107aju gra\u0111ani.\u201c, ka\u017ee Ikovi\u0107.<\/p>\n

Iz Uprave za \u0161ume nijesu odgovorili na pitanje, \u0161ta rade nakon po\u017eara u \u0161umama, ako se utvrdi da je to podru\u010dje bilo stani\u0161te divljih \u017eivotinja, ali su saop\u0161tili da postoje strategije za\u0161tite \u0161uma od po\u017eara.<\/p>\n

Ikovi\u0107 navodi da je problem i to \u0161to ne postoji adekvatan presjek stanja divljih \u017eivotinja, a jo\u0161 ve\u0107i to \u0161to ne postoje zvani\u010dani podaci koliko i na koji na\u010din se lovi i izvozi divljih vrsta, nego samo koliko se izda dozvola za lov.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

NIKO NE KONTROLI\u0160E ZMIJOLOVCE<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Za primjer uzima izdavanje dozvola za izlov poskoka beogradskom Institutu za virusologiju, vakcine i serume \u201eTorlak\u201c, pri \u010demu nije kontrolisano da li je stvarno toliko zmija ulovljeno i na koji je na\u010din to ra\u0111eno.<\/p>\n

\u201eAgencija za za\u0161titu \u017eivotne sredine, niti nadle\u017ena inspekcija nije utvrdila koliko je poskoka sakupljeno, gdje su sakupljeni i koliko ih je izvezeno. Agencija je, recimo, navela da se poskoci sakupljaju sa vi\u0161e podru\u010dja u Crnoj Gori. A \u0161ta ako su svih dozvoljenih 200 primjeraka sakupljeni sa jednog podru\u010dja? Dozvolom za sakupljanje se trebao definisati broj ulovljenih jedinki po jednom lokalitetu, starost\/uzrast jedinki i dozvljeni broj sakupljenih mu\u017ejaka i \u017eenki i na taj na\u010din obezbijediti opstanak populacija poskoka. Na ovaj na\u010din bi se ispo\u0161tovala i Bernska konvencija po kojoj je poskok strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta (vrsta od zna\u010daja za lokalnu zajednicu)\u201d, naglasio je Ikovi\u0107.<\/p>\n

Dodao je da najve\u0107i broj uhva\u0107enih jedniki poskoka iz Crne Gore su mu\u017ejaci \u0161to nije normalno i to ukazuje da se poskoci ne sakupljanju u optimalno doba godine.<\/p>\n

\u201cU cilju obezbje\u0111ivanja odr\u017eivosti populacije, sakupljene jedinke poskoka nakon cije\u0111enja otrova u institutu treba da se vrate u svoje prirodno stani\u0161te, me\u0111utim to nije slu\u010daj \u0161to potvr\u0111uje i izdato odobrenje od strane Agencije Torlaku. Nije dobro kada se brojnost predatora, poput zmija naglo smanji, tada brzo poraste broj drugih vrsta kojima se hrane zmije poput pacova i krtica\u201c, kazao je Ikovi\u0107 i dodao da niko to nije na licu mjesta provjeravao.<\/p>\n

\u201e\u2019Torlak\u2019 \u010desto anga\u017euje lokalce koji nijesu obu\u010deni da hvataju zmija i oni prilikom hvatanja mogu da povrijede jednjak i ona se u te\u0161kom stanju doprema do Instituta gdje se izmuza njen otrov. Ona je toliko iscrpljena da je izgubila dio otrova i onda postaje beskorisna, zna\u010di ona je uzalud uhva\u0107ena. Izgubljena je jedinka koja je imala funkciju i tada se stvara disbalans u prirodi, a sa druge strane nije upotrijebljena za proizvodnju ljekova u tom Institutu. Podsjetimo se da se njihov zna\u010daj otrovnica za \u010dovjeka ogleda u smanjenju prenosioca bolesti (glodara, insekata\u2026), smanjenju \u0161teto\u010dina u poljoprivredi, proizvodnji ljekova za suzbijanje tumora, regulisanje \u0161e\u0107erne bolesti, krvnog pritiska i u kozmeti\u010dke svrhe\u201c, isti\u010de Ikovi\u0107.<\/p>\n

On dodatni problem vidi \u0161to se na granici ne kontroli\u0161u koliko se divalj\u010di izvozi i to \u0161to grani\u010dari nijesu obu\u010deni da prepoznaju za\u0161ti\u0107ene divlje vrste.<\/p>\n

Iz Agencije za \u017eivotnu sredinu \u00a0ka\u017eu da broj jedinki \u017eivotinja koje je mogu\u0107e sakupljati shodno dozvoli provjerava Ekolo\u0161ka inspekcija na terenu i Carinska slu\u017eba na grani\u010dnim prelazima. Iz Agencije su dodali da broj sakupljenih jedinki mo\u017ee biti manji od maksimalnog broja koji je naveden u dozvoli, ali ne i ve\u0107i\u00a0.<\/p>\n

Iz EPA dodaju da je od 2015. do 2020. izdato deset dozvola za sakupljanje divljih vrsta \u017eivotinja, a te se dozvole odnose na sakupljanje kopnenih pu\u017eeva u komercijalne svrhe i zmija u svrhu proizvodnje seruma protiv zmijskog otrova.<\/p>\n

Iz Uprave prihoda i carina su saop\u0161tili da je od 2016. do 2021.godina evidentirano devet slu\u010dajeva poku\u0161aja ilegalnog preno\u0161enja divljih \u017eivotinja preko granice.<\/p>\n

Iako se Zakonom o za\u0161titi priroda obavezala 2016. godine, Crna Gora jo\u0161 uvijek nema banku gena \u010dije bi informacije bile zna\u010dajne za povratak divljih \u017eivotinja otrgnute iz prirodnog stani\u0161ta. Crna Gora bi se ovim uvezala sa dr\u017eavama regiona i Evropske unije, te bi prilikom pronalska prokrijuma\u010darane vrste vra\u0107ale ondje gdje pripadaju.<\/p>\n

Ikovi\u0107 navodi da ne moramo uvijek \u010dekati institucije da urade prvi korak za oporavak biljaka i \u017eivotinja.<\/p>\n

\u201cSvako mo\u017ee usaditi doma\u0107e vrste cvije\u0107a i vo\u0107a. Tako \u0107e p\u010dele imati vi\u0161e hrane, a kada je vi\u0161e p\u010dela vi\u0161e je vo\u0107a i povr\u0107a. Kre\u0107imo se vi\u0161e biciklom i pje\u0161ke i napravimo svoje male ba\u0161te ne koriste\u0107i gorivo. Tako \u0107e vazduh i ki\u0161a biti \u010distiji. Koristimo cegere umjesto plasti\u010dnih kesa i kupujmo hranu kod malih doma\u0107ih proizv\u0111a\u010da. Zasadimo hrast, kesten, javor\u2026, tako \u0107emo graditi ljep\u0161i i bogatiji prostor. U\u010dimo o \u017eivotu biljaka i \u017eivotinja, tako mo\u017eemo shvati i svoju prirodu i nadograditi svoj rad\u201d, isti\u010de on.<\/p>\n

Dodao je da tr\u017ei\u0161te nam name\u0107e utakmicu \u201cobogati se ili umri\u201d.<\/p>\n

\u201cU toj trci izgra\u0111en je klasni odnos koji forsira ideju dominacije \u010dovjeka nad \u010dovjekom ali i nad drugim vrstama. Udaljavanje od ekolo\u0161kog problema pove\u0107ava ekolo\u0161ku krizu. Zato rje\u0161avanje ekonomske vodi rje\u0161avanju ekolo\u0161ke krize i obratno, odnosno promjena sistema vrijednosti vodi ozdravljenju \u010dovjeka i prirode. Kao vrsta smo opstali poma\u017eu\u0107i jedni drugima. Ako ve\u0107ina nas se ne solidari\u0161e oko toga da smo u problemu i da ga treba rje\u0161avati, nesta\u0107emo kao zajednica\u201d, zaklju\u010duje Ikovi\u0107.<\/p>\n

Alisa HAJDARPA\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da je sre\u0107e, ekolo\u0161ka dr\u017eava Crna Gora bi znala gdje jos raste svaka biljka, leti svaka ptica, skaku\u0107e svaka srna, divokoza…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308464,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-319972","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319972"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319972\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":320040,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319972\/revisions\/320040"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}