{"id":319598,"date":"2021-05-10T06:59:01","date_gmt":"2021-05-10T04:59:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319598"},"modified":"2021-05-10T06:59:01","modified_gmt":"2021-05-10T04:59:01","slug":"prozimanje-fenomena-i-dislokacija-smisla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/10\/prozimanje-fenomena-i-dislokacija-smisla\/","title":{"rendered":"Pro\u017eimanje fenomena i dislokacija smisla"},"content":{"rendered":"

Autor: Miodrag \u017divanovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Po svemu sude\u0107i, brojni su razlozi zbog kojih bi bar jedan od mogu\u0107ih odgovora na pitanje o tome \u2013 da li postajemo fa\u0161isti\u010dko dru\u0161tvo \u2013 morao biti potvrdan. Bez obzira na nu\u017eno uva\u017eavanje teorijskog, povijesnog i politi\u010dkog razlikovanja zna\u010denja pojmova kao \u0161to su fa\u0161izam, nacizam, totalitarizam,\u00a0 populizam, pa i nekih drugih. Naravno, i bez obzira na me\u0111usobno pro\u017eimanje pomenutih fenomena, prije svega, u njihovim savremenim zna\u010denjima.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, izgleda\u00a0 da svaki od ovih pojmova (koji ina\u010de imaju svoju povijest i zna\u010denja sopstvenih ideologija i politi\u010dkog praxisa) ve\u0107 du\u017ee vrijeme ne postoje u svojim \u010distim oblicima, i, naravno,\u00a0 utoliko su sami ovi oblici te\u017ei za razumijevanje, a jo\u0161 te\u017ei za preusmjeravanje dru\u0161tvenih procesa u drugim pravcima od onih gdje smo do\u0161li.<\/p>\n

Prethodno je vidljivo na brojnim meridijanima, na prostorima Balkana, ali najeklatantnije na slu\u010daju Bosne i Hercegovine. Upravo o ovom slu\u010daju bi\u0107e vi\u0161e rije\u010di u narednom dijelu ovog kratkog komentara.<\/p>\n

Sve je pokrenuto\u00a0 po\u010detkom devedesetih, znanim sloganom: \u201eNa\u0161 cilj je da mi dostignemo svoju pro\u0161lost…\u201c Tada su, u\u00a0 ime pomenutog cilja, vo\u0111eni krvavi ratovi, etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja, \u201epreseljavanja\u201c\u00a0 naroda, genocid (onaj u Srebrenici,\u00a0 a mo\u017eda i vi\u0161e njih)… \u0160to se ti\u010de Bosne i Hercegovine, ona je ustrojena upravo tako da funkcionira na osnovu principa dru\u0161tava koja su poodavno nestala sa povijesne scene ili ako su neka od njih nekim \u010dudom i pre\u017eivjela sve do dana\u0161njih dana \u2013 nemaju\u00a0 nikakav prirodan dodir sa savremenim svijetom i pripadnim mu procesima. Za ovu priliku, ovdje mogu ponuditi tek ne\u0161to u formi pukog nabrajanja:<\/p>\n

– etni\u010dka matrica je jedini i apsolutni modus vivendi bh. dru\u0161tva. Ovdje ne \u017eive ljudi, ve\u0107 isklju\u010divo Bo\u0161njaci, Srbi i Hrvati, a one koji pripadaju tzv. \u201eostalim\u201c vjerovatno ne treba ni pominjati;<\/p>\n

–\u00a0 sastavni dio pomenute matrice je i teza o tzv. \u201ekostitutivnim narodima\u201c, koja je, sama po sebi, diskriminatorska, a, naravno, i anahrona;<\/p>\n

– dr\u017eava je, shodno tome, podijeljena, fragmentirana, nu\u017eno po ovoj etni\u010dkoj osnovi (entiteti, kantoni, op\u0161tine itd.), iz \u010dega je izvedeno ono \u0161to se naziva \u201ezajedni\u010dke institucije BiH\u201c. Time je, dakako, utemeljeno plemensko, dakle, tribalisti\u010dko ustrojstvo bh. dru\u0161tva;<\/p>\n

– bitno je re\u0107i da ovakva fragmentacija dru\u0161tva proizvodi, izme\u0111u ostalog, i me\u0111usobnu izoliranost fragmenata koji postaju sami sebi dovoljni, dakle, zatvoreni za sve \u0161to je izvan njih ponaosob;<\/p>\n

– ovakva fragmentacija dru\u0161tva proizvodi i isto tako fragmentiranu svijest, ja\u010da \u201epalana\u010dku\u201c svijest i pothranjuje njen mentalitet. Dakako, u ovakvoj situaciji i dru\u0161tvo u cjelini biva zatvoreno, samoisklju\u010deno od bilo kakvih vanjskih tokova, a sve to je pogubno za razli\u010dita podru\u010dja dru\u0161tvenog rada i stvaranja, a posebno za obrazovanje i nauku, gdje su posljedice zatvorenosti i tehnologije samoizoliranosti doista katastrofalne;<\/p>\n

– u takvom sticaju stvari, sfera politike u pravom smislu rije\u010di i ne postoji, osim u brutalnim potezima trovla\u0161\u0107a u \u010demu politi\u010dke partije jedino rade na tome da kroz razli\u010dite tehnologije torture, ucjena i poni\u017eavanja podanika dr\u017ee ovako podijeljeno dru\u0161tvo u pokornosti;<\/p>\n

–\u00a0 u odnosu na prethodno, ne treba ispustiti iz vida niti\u00a0 sistem odlu\u010divanja, koji je izmje\u0161ten iz institucija sistema (parlamenti, vlade, pravosu\u0111e) i nalazi se u rukama pojedinaca, dakle, \u0161efova. Osnova ovog izmje\u0161tanja je u stavu \u201ejedan narod, jedan vo\u0111a, jedna partija\u201c… Ovo zvu\u010di doista poznato i mo\u017ee se dakako povezivati i sa onim \u0161to pi\u0161e u \u201eMein Kampf\u201c\u00a0 – samo \u0161to je u bh. dru\u0161tvu to sve puta tri. Da ne govorim o cjelodnevnim TV emisijama gdje su\u00a0 gostovali predstavnici francuskih fa\u0161ista ili oficijelnim pozivima iz vrhova vlasti BiH da \u017eitelji BiH koji imaju pravo glasa u Austriji glasaju za Hajdera, lidera tamo\u0161nje fa\u0161isti\u010dke partije. I tako dalje…<\/p>\n

–\u00a0 Po\u0161to je, dakle, normalan prostor politike ispra\u017enjen, a kako vidimo, ispra\u017enjen je i prostor odlu\u010divanja u institucijama vlasti, onda te prazne prostore popunjavaju partijski lideri svojim anga\u017emanom na vlastitom boga\u0107enju, plja\u010dkaju\u0107i sve do \u010dega mogu do\u0107i.;<\/p>\n

– Naravno da je, u takvom sticaju stvari, tokom vremena, do\u0161lo i do razaranja dru\u0161tvenog tkiva, dakle, onoga \u0161to se naziva \u201esocijalni kapital\u201c. Prosje\u010dno stanje dru\u0161tvene svijesti u BiH jeste o\u010dajanje, pa i bezna\u0111e. Posebno je veliki problem odsustvo Nade. Nada ve\u0107 odavno ne stanuje ovdje. Sasvim dovoljno za odlazak, prije svega mladih, i za bijeg gotovo svih od poni\u0161tavanja svega ljudskog. U ime \u010dega?<\/p>\n

– Naravno, mo\u017ee se raspravljati da li ovi naba\u010daji ukazuju samo na visok stepen fa\u0161izacije bh. dru\u0161tva ili se u tome prelamaju i pro\u017eimaju i elementi autoritarnosti, totalitarizma, diktature i ko zna \u010dega jo\u0161. To bi, dakako, trebalo istra\u017eiti u nekom doglednom periodu;<\/p>\n

– No, \u010dini mi se da postoji ne\u0161to \u0161to mo\u017eda i ne mora biti toliko va\u017eno, ali o \u010demu se gotovo i ne govori. To je fenomen dislokacije smisla. Naime, najvjerovatnije nam se, u kolopletu ukupnih dru\u0161tvenih doga\u0111anja, dogodilo i to da je iz ovog na\u0161eg dru\u0161tva, a mo\u017eda i iz svijeta uop\u0161te \u2013 i\u0161\u010dilio smisao. Nestao, takore\u0107i. A ako je nestao, onda je s njim nestalo i ono \u0161to zovemo i \u201emisao\u201c, \u201eza-misao\u201c, \u201eiz-misao\u201c i mnogo toga \u0161to tvori \u010dovjeka. A mo\u017eda je nestao i sam \u010dovjek?<\/p>\n

– Doista ne znam. I u sopstvenom neznanju, predajem ovaj kratki komentar na javnu upotrebu.<\/p>\n

Tekst je nastao u okviru javne debate na temu \u201ePostajemo li fa\u0161isti\u010dko dru\u0161tvo?\u201c koju organizuje Magazin BUKA.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve je pokrenuto\u00a0 po\u010detkom devedesetih, znanim sloganom: \u201eNa\u0161 cilj je da mi dostignemo svoju pro\u0161lost…\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":220684,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-319598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319598"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319599,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319598\/revisions\/319599"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}