Mnogi negiraju njeno postojanje zbog nedostatka nau\u010dnih dokaza. Ipak, misterije ro\u0111enja i smrti, igra sa svije\u0161\u0107u tokom sna, pa \u010dak i obi\u010dne misaone operacije poput ma\u0161te i pam\u0107enja upu\u0107uju na postojanje vitalne sile koja postoji nezavisno od tijela.<\/p>\n
Ipak, trenutna nau\u010dna paradigma ne prepoznaje spiritualnu dimenziju \u017eivota. Re\u010deno nam je da smo samo rezultat interakcije ugljenika i nekih proteina, koji se poslije nekog vremena razlo\u017ee i mi bespovratno odlazimo sa \u201eovog\u201c svijeta.<\/p>\n
\u0160ta je sa univerzumom? Nema zna\u010denje. Kada je sve u jedna\u010dinama, nema potrebe za postojanjem du\u0161e.<\/p>\n
Me\u0111utim, biocentrizam \u2013 nova \u201eteorija o svemu\u201c \u2013 izaziva tradicionalni materijalisti\u010dki model stvarnosti na dvoboj.<\/p>\n
U svim pravcima ta prevazi\u0111ena paradigma vodi ka nerije\u0161ivim enigmama i idejama koje su o koncu potpuno iracionalne.<\/p>\n
Me\u0111utim, znanje je uvertira u mudrost, pa \u0107emo uskoro vjerovatno i prikupiti neke \u010dinjenice.<\/p>\n
Naravno, duhovni ljudi du\u0161u posmatraju kroz empatiju, prije nego kroz nau\u010dni koncept. Oni \u0107e bez preispitivanja re\u0107i da je ona \u010dovjekova su\u0161tina, besmrtna i transcendentna iz materijalnog konteksta.<\/p>\n
Me\u0111utim, kada nau\u010dnici govore o du\u0161i (ako to ikada i \u010dine), obi\u010dno navode njeno materijalno postojanje ili je tretiraju kao poeti\u010dni sinonim za um.<\/p>\n
Sve \u0161to znamo o du\u0161i, tako se mo\u017ee spoznati prou\u010davanjem mozga. Iz njihove perspektive, neurologija je jedina grana medicine koja je relevantna za njeno razumijevanje.<\/p>\n
Tradicionalno, nauka je \u201eotpisala\u201c du\u0161u kao objekat \u010dovjekovog vjerovanja ili je smanjila na psiholo\u0161ki koncept koji oblikuje na\u0161e spoznavanje okru\u017eenja.<\/p>\n
Termini \u201e\u017eivot\u201c i \u201esmrt\u201c su ni\u0161ta vi\u0161e od klasi\u010dnih koncepata \u201ebiolo\u0161kog \u017eivota\u201c i \u201ebiolo\u0161ke smrti\u201c, \u0161to zna\u010di da ljudi (uklju\u010duju\u0107i i najve\u0107e filozofe, duhovnike i umjetnike) nisu ni\u0161ta vi\u0161e od pra\u0161ine u na\u0161oj galaksiji.<\/p>\n
Od \u010dovjeka poslije smrti ne ostaje ni\u0161ta.<\/p>\n
Iako neurologija grabi krupnim koracima ka potpunom razumijevanju funkcionisanja mozga, subjektivna iskustva i razlog za njihovo postojanje ostaju misterija.<\/p>\n
Problem du\u0161e le\u017ei upravo tu – u razumijevanju prirode identifikacije sa samim sobom.<\/p>\n
Me\u0111utim, to nije samo problem biologije i psihologije, nego cijele Zapadne filozofije.<\/p>\n
Trenutna pozicija velikog dijela svijeta je objektivnost i\/ili naivni realizam, a ona po\u010dinje da pokazuje ogromne nedostatke.<\/p>\n
Naravno, to ne\u0107e iznenaditi neke filozofe koji razumiju Platona, Sokrata i Kanta, pa i Budu i druge spiritualne u\u010ditelje i pitaju se o vezi izme\u0111u univerzuma i \u010dovjekovog uma.<\/p>\n
Od nedavno, biocentrizam i druge nau\u010dne teorije tako\u0111e po\u010dinju da izazivaju staru fizi\u010dko \u2013 hemijsku paradigmu i postavljaju to staro pitanje: \u201eDa li du\u0161a postoji?\u201c.<\/p>\n
\u017divot i svjesnost su centralne ta\u010dke ovog novog pogleda na postojanje \u010dovjeka, realnost i kosmos.<\/p>\n
Iako se trenutna nau\u010dna paradigma zasniva na vjerovanju da svijet postoji nezavisno od objektivnog posmatra\u010da, eksperimenti pokazuju suprotno.<\/p>\n
Mislimo da je \u017eivot samo aktivnost atoma i \u010destica koje se okre\u0107u, a zatim raspadaju u ni\u0161tavilo.<\/p>\n
Ali ako dodamo \u017eivot u tu jedna\u010dinu, mo\u017eemo objasniti neke od najve\u0107ih enigmi moderne nauke, uklju\u010duju\u0107i princip neodre\u0111enosti i tako precizno postavljenih zakona koji rukovode univerzumom.<\/p>\n
Razmislite, recimo, o \u010duvenom eksperimentu sa dva proreza.<\/p>\n
Kada posmatrate \u010destice koje prolaze kroz otvore, one se pona\u0161aju kao hici koji prolaze kroz jedan ili kroz drugi prorez.<\/p>\n
Me\u0111utim, ako niko ne posmatra \u010destice, one se mogu pona\u0161ati kao talas i pro\u0107i kroz oba otvora istovremeno.<\/p>\n
Ovaj i drugi eksperimenti nam pokazuju kako neposmatrane \u010destice postoje samo u \u201etalasima vjerovatno\u0107e\u201c, kako je to demonstrirao nobelovac Maks Born, davne 1926.<\/p>\n
Postoje statisti\u010dka predvi\u0111anja koja su zapravo sabiranje vjerovatnih ishoda. Ti ishodi jo\u0161 ne postoje, ali u umu mogu imati ta\u010dno trajanje i mjesto.<\/p>\n
Eksperimenti su u\u010dinili vidljivim da je \u010dak i znanje u umu nau\u010dnika dovoljno da promijeni vjerovatno\u0107u u realnost.<\/p>\n
Mnogi nau\u010dnici otpisuju posledice tih eksperimenata, jer do nedavno, ovakvo gledanje zavisno od posmatra\u010da, vezivalo se isklju\u010divo za subatomski svijet.<\/p>\n
Ipak, istra\u017eivanja ih opovrgavaju, jer je tim fizi\u010dara pokazao da se \u010dudno kvantno pona\u0161anje \u010destica sitnijih i od atoma prenosi i na veliki svijet u kom \u017eivimo.<\/p>\n
\u0160to je jo\u0161 va\u017enije, ovo ima direktan uticaj na pitanje da li ljudi i druga \u017eiva stvorenja imaju du\u0161u.<\/p>\n
Kako je Kant iskazao prije vi\u0161e od 200 godina, sve \u0161to iskusimo \u2013 uklju\u010duju\u0107i boje, osje\u0107aje i predmete koje opa\u017eamo \u2013 su ni\u0161ta vi\u0161e od predstava u na\u0161em umu.<\/p>\n
Prostor i vrijeme su samo alatke kojima se um slu\u017ei kako bi sklopio cjelovitu sliku.<\/p>\n
Me\u0111utim, na radost idealista, i nau\u010dnici sada \u201ekroz maglu\u201c prepoznaju da ta pravila \u010dine postojanje po sebi mogu\u0107im.<\/p>\n
Zaista, svi eksperimenti upu\u0107uju da predmeti postoje samo unutar realnih svojstava ako su posmatrana.<\/p>\n
Rezultat ne opovrgava na\u0161u klasi\u010dnu intuiciju, ali upu\u0107uje da je dio uma \u2013 du\u0161a \u2013 besmrtna i postoji izvan prostora i vremena.<\/p>\n
\u201eNada da postoji drugi \u017eivot daje nam hrabrost da se susretnemo sa smr\u0107u i podnesemo smrt voljenih; mi smo dvostruko naoru\u017eani ako se borimo vjerom\u201c, napisao je Vil Djurant, pisac Istorije svjetske civilizacije.<\/p>\n
To zna\u010di da smo trostruko naoru\u017eani ako se borimo i naukom. (Izvor: B92)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ideja o du\u0161i je povezana sa idejom o \u017eivotu poslije smrti. Smatra se da zahvaljuju\u0107i njenom postojanju \u010dovjek misli i osje\u0107a, ali potpuno nezavisno od tijela.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":319554,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-319553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319553"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319555,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319553\/revisions\/319555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/319554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}