{"id":319515,"date":"2021-05-08T12:05:17","date_gmt":"2021-05-08T10:05:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319515"},"modified":"2021-05-08T12:06:11","modified_gmt":"2021-05-08T10:06:11","slug":"prijeti-li-crnoj-gori-demografska-katastrofa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/08\/prijeti-li-crnoj-gori-demografska-katastrofa\/","title":{"rendered":"Prijeti li Crnoj Gori ‘demografska katastrofa’?"},"content":{"rendered":"

Prema podacima dr\u017eavne uprave za statistiku – MONSTAT<\/a>, u Crnoj Gori je u 2020. ro\u0111eno 7097 beba, \u0161to je 126 manje nego u 2019. godini.<\/p>\n

Podaci MONSTAT-a za 2020. godinu pokazuju da 17 od 24 op\u0161tine bilje\u017ei negativan prirodni prira\u0161taj. Te op\u0161tine su Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Gusinje, Herceg Novi, Kola\u0161in, Kotor, Mojkovac, Nik\u0161i\u0107, Petnjica, Pljevlja, Plu\u017eine, \u0160avnik, Ulcinj i \u017dabljak.<\/p>\n

S druge strane, Podgorica, Plav, Bar, Budva, Ro\u017eaje, Tivat i Tuzi bilje\u017ee pozitivan prirodni prira\u0161taj. Proporcionalno i broju stanovnika, najvi\u0161e novoro\u0111enih je u Podgorici, 2.491, \u0161to je 35 odsto od ukupnog broja ro\u0111enih u cijeloj dr\u017eavi.<\/p>\n

Demograf, prof.dr Miroslav Doderovi\u0107<\/strong> potvr\u0111uje da je Crna Gora pro\u0161lu godinu zavr\u0161ila sa negativnim prirodnim prira\u0161tajem, jer je broj preminulih za 196 ve\u0107i od broja ro\u0111enih.<\/p>\n

\u201eTo je prvi put od Drugog svjetskog rata, od kada se vodi statistika za Crnu Goru, da je zabilje\u017een negativan prirodni prira\u0161taj\u201c, ka\u017ee Doderovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"Nata\u0161a Strugar<\/strong> (51) iz Podgorice, majka je dvije blizankinje od 17 godina. Ona smatra da razli\u010diti faktori uti\u010du na to \u0161to je u na\u0161oj zemlji do\u0161lo do opadanja broja beba.<\/p>\n

\u201eU Crnoj Gori pove\u0107an je i broj razvoda, te to, tako\u0111e, smatram razlogom za opadanje broja novoro\u0111ene djece. Pored toga, mislim da presudnu ulogu u tome da neko postane roditelj igra i to \u0161to je mladim majkama te\u0161ko da same podi\u017eu djecu. Tu se obi\u010dno za pomo\u0107 anga\u017euju babe, vrti\u0107i, te kad dobiju jedno dijete mnogo se te\u017ee odlu\u010duju za jo\u0161 jedno\u201c, ka\u017ee Strugar.<\/p><\/blockquote>\n

Ona vjeruje da mladi parovi uglavnom \u010dekaju da se osamostale prije nego \u0161to se odlu\u010de da imaju djece.<\/p>\n

\u201eDosta parova ne \u017eele da \u017eive sa svekrom i svekrvom, pa se za ulazak u brak i planiranje djece odlu\u010duju tek kada imaju rije\u0161eno stambeno pitanje\u201cka\u017ee Strugar.<\/p><\/blockquote>\n

Prema podacima MONSTAT-a, u 2020. godini 2159 \u017eena postale su majke u dobi izme\u0111u 30 i 34 godine, a \u00a02151 izme\u0111u 25 i 29 godina \u017eivota.<\/p>\n

Kristina Mihalovi\u0107<\/strong> iz Udru\u017eenja roditelja potvr\u0111uje da se granica u kojoj se parovi odlu\u010duju za roditeljstvo itekako pomjerila.<\/p>\n

\u201eTu pratimo ostatak svijeta i u skladu sa napretkom u obrazovanju, emancipacijom, napu\u0161tanjem tradicionalnih \u2013 patrijarhalnih modela kasnije se odlu\u010dujemo za stvaranje porodice, posve\u0107ujemo se karijeri i bavimo nekim drugim\u00a0 stvarima u \u017eivotu. O\u010dekuje se da \u0107e se ta granica dodatno pomjerati\u201c, ka\u017ee Mihalovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Ona dodaje da je razlog zbog kojeg se parovi odlu\u010duju da kasnije postanu roditelju uglavnom pitanje neizvijesnosti u kojoj \u017eivimo, te samo neusu\u0111ivanje mladih da se upuste u roditeljske vode.<\/p>\n

Dr Doderovi\u0107 navodi da je u Crnoj Gori sve \u010de\u0161\u0107a situacija da \u017eene postaju majke u tridesetim godinama, te da je sve ve\u0107i brod \u010detrdesetogodi\u0161njaka koji nemaju djece.<\/p>\n

\u201eSli\u010dni ovim podacima su i podaci o tome da postoji i relativno visok stepen eskapizma, naro\u010dito kod mu\u0161kog dijela populacije, koji se izra\u017eava u visokom konzumiranju alkohola, u pu\u0161enju, kao i u uzimanju droga. Crnu Goru napu\u0161ta biolo\u0161ki i radno produktivno stanovni\u0161tvo, \u0161to u godinama koje su pred nama mo\u017ee dovesti do ‘demografske katastrofe’ u zemlji\u201c, ka\u017ee on.<\/p><\/blockquote>\n

Doderovi\u0107 navodi da je Crna Gora u\u0161la u grupu zemalja koje imaju negativan prira\u0161taj, pa se ona u zoni takozvane bijele kuge pridru\u017eila Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.<\/p>\n

\u201eJednom kad natalitet po\u010dne da opada, izuzetno je te\u0161ko ubijediti porodice da imaju vi\u0161e beba\u201c, ka\u017ee dr Doderovi\u0107.\"\"<\/p><\/blockquote>\n

Situacija sa koronavirusom, prema mnogim istra\u017eivanjima, uticala je na smanjenje nataliteta, a dr Doderovi\u0107 obja\u0161njava povezanost izme\u0111u ekonomije i nateliteta.<\/p>\n

\u201eStudija planova plodnosti odraslih u Evropi pokazala je da su ljudi u Njema\u010dkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, koji su \u017eivjeli u oblastima najte\u017ee pogo\u0111enim Kovidom-19, bili skloniji da odlo\u017ee ra\u0111anje djece. I Crna Gora je dio te pri\u010de\u201c, ka\u017ee on.<\/p><\/blockquote>\n

I Kristina Mihajlovi\u0107 iz Udru\u017eenja roditelja smatra da je, u odre\u0111enoj mjeri, situacija sa koronavirusom uticala na smanjen broj beba.<\/p>\n

\u201eDa smo imali zna\u010dajno druga\u010diju situaciju i prije korone, moglo bi se re\u0107i da je ona razlog, ali nijesmo, mada je korona dodatno zakomplikovala situaciju\u201c, ka\u017ee Mihailovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Ona navodi da su ljekari parovima slali poruku da sa\u010dekaju sa potomstvom, da je sve vi\u0161e parova ostalo bez posla, da su sni\u017eene plate, da su poslovi postali nesigurni, kao i da su postojali \u201erizici za ukupno zdravstveno stanje\u201c.<\/p>\n

Kada bi planirala jo\u0161 djece, za to se \u201esigurno ne bi odlu\u010dila u doba epidemije\u201c, napominje Nata\u0161a Strugar. \u201eSigurna sam da \u0107e se broj beba pove\u0107ati kada sve sa virusom pro\u0111e\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Prema projekcijama Ujedinjenih nacija (UN) iz 2019, negativni demografski trendovi uslovi\u0107e smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori, pa bi 2050. godine u njoj trebalo \u017eivjeti 589.000 stanovnika. To, pribli\u017eno, odgovara populaciji iz popisa 1981. godine. Do 2100. godine, prema ovim procjenama, Crna Gora \u0107e se vratiti na stanje iz 50-ih godina pro\u0161log vijeka, na 454.000 stanovnika.<\/p>\n

\u201eOva klju\u010dna tema je gotovo u potpunosti cenzurisana i marginalizovana, a kriznu situaciju zanemaruju naro\u010dito oni koji su bili najodgovorniji za njeno nastajanje i re\u0161avanje \u2014 vlast i institucije sistema i javnost, prije 30. avgusta. Umjesto bavljenja ovom savremenom po\u0161asti, vlast je u javnosti forsirala marginalne teme od prije 100 godina, dok u me\u0111uvremenu Crna Gora lagano nestaje\u201c, ka\u017ee dr Doderovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Teodora \u0110URNI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlast je forsirala marginalne teme od prije 100 godina, dok je, u me\u0111uvremenu, Crna Gora lagano nestajala, upozorava demograf dr Doderovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":319516,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-319515","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319515"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319515\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319518,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319515\/revisions\/319518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/319516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}