Kako ljudi na podsvjesnom nivou te\u017ee zoni komfora i poznatim stvarima, tako im je i izgled partnera koji li\u010di na njih ili njihove roditelje, po automatizmu privla\u010dniji.<\/p>\n
Davne 1987. godine nau\u010dnici sa Univerziteta u Michiganu krenuli su u prou\u010davanje fenomena bra\u010dnih parova koji vremenom postaju fizi\u010dki sve sli\u010dniji. Njihova teorija, koju nau\u010dnici i danas citiraju, bila je da decenije zajedni\u010dkih emocija rezultiraju ve\u0107om sli\u010dno\u0161\u0107u bora i izraza lica.<\/p>\n
U novije vrijeme dru\u0161tvene mre\u017ee slave “romanti\u010dne dvojnike” putem viralnih objava.<\/p>\n
Unato\u010d staroj ideji da se suprotnosti privla\u010de, socijalni psiholog sa sjedi\u0161tem u Indianapolisu Justin Lehmiller je za magazin Time istakao da ljudi prirodno gravitiraju prema ljudima koji su im poznati, iako se cijeli proces de\u0161ava na podsvjesnom nivou.<\/p>\n
U principu “ono \u0161to nam je poznato ima tendenciju da bude ono \u0161to volimo i \u0161to nas privla\u010di”, \u010dak i ako toga nismo eksplicitno svjesni, ka\u017ee Lehmiller. Taj se fenomen prote\u017ee i na izgled.<\/p>\n
“Upoznati ste sa svojim izgledom, pa bi vi\u0111enje drugih ljudi koji dijele sli\u010dne karakteristike moglo dovesti do toga da vam se vi\u0161e svi\u0111aju”, isti\u010de psiholog.<\/p>\n
Jedno istra\u017eivanje iz 2013. pokazalo je da je to istina. U eksperimentu su ljudima prikazane slike lica njihovih partnera koje su digitalno izmijenjene tako da uklju\u010duju neke crte s drugih lica. I mu\u0161ki i \u017eenski u\u010desnici istra\u017eivanja su izmijenjeni izgled koji je sadr\u017eavao karakteristike njihovog lica dosljedno ocjenjivali kao najatraktivniji.<\/p>\n
Jo\u0161 jedno istra\u017eivanje iz 2018. godine pokazalo je da ljude obi\u010dno privla\u010de, i u romanti\u010dnom i prijateljskom smislu, ljudi koji nalikuju njihovim roditeljima, bez obzira na spol.<\/p>\n
Ta roditeljska preferencija mo\u017ee se \u010diniti pomalo jezivom, ali nije problemati\u010dna ili \u010dak posebno iznena\u0111uju\u0107a, ka\u017ee Lehmiller te poja\u0161njava da je to “vjerovatno potpuno podsvjesni proces koji ulazi u na\u0161e prirodne asocijacije s onim \u0161to je ugodno i privla\u010dno”.<\/p>\n
Partneri koji me\u0111usobno li\u010de mogu se me\u0111usobno privu\u0107i, podsvjesno, zbog svojih gena. Mno\u0161tvo istra\u017eivanja otkrilo je da su supru\u017enici genetski sli\u010dniji od stranaca, dijele\u0107i razli\u010dite karakteristike, od visine do obrazovnih postignu\u0107a.<\/p>\n
Postoje i neki preliminarni dokazi da bi ljude mogli privu\u0107i potencijalni supru\u017enici koji potje\u010du od sli\u010dnih predaka, a obje ove tendencije mogle bi se izvesti kao uzrok fizi\u010dke sli\u010dnosti parova.(Izvor: klix.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Parovi koji fizi\u010dki me\u0111usobno li\u010de odavno izazivaju fascinaciju javnosti, a razlog za ovu pojavu bi se mogao prona\u0107i u psihologiji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302082,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-319391","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319391"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319393,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319391\/revisions\/319393"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}