Dvije tre\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore poznaje nekog ko je u prethodnih nekoliko godina u\u010destvovao u protestima, njih isto toliko vjeruje da se protestima mo\u017ee do\u0107i do promjene u dru\u0161tvu. Iako preovladava stav da policija ne upotrebljava prekomjernu silu, 53 odsto gra\u0111ana smatra da nadle\u017eni postupaju selektivno u odnosu na odre\u0111ene vrste i organizatore javnih okupljanja.<\/p>\n
To je saop\u0161teno na pres konferenciji Instituta alternativa povodom predstavljanja rezultata istra\u017eivanja javnog mnjenja o slobodi javnih okupljanja u Crnoj Gori.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dica javnih politika u Institutu alternative Milena Muk podsjetila je da je prema nedavno objavljenom izvje\u0161taju Ministarstva untra\u0161njih poslova, samo u 2020. godini, zbirno preko 1,2 miliona osoba u\u010destvovalo u javnim okupljanjima i javnim priredbama, prenosi PR Centar.<\/p>\n
\u201eOvi trendovi su umnogome na\u0161li odraz i u rezuzltatima istra\u017eivanja javnog mnjenja koje danas predstavljamo. Ta\u010dno dvije tre\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore poznaje nekog ko je u prethodnih nekoliko godina u\u010destvovao u protestima, dok je u njima neposredno u\u010destvovalo dvije petine ispitanika\u201c, istakla je Muk.<\/p>\n
Gra\u0111ani koji su u\u010destvovali u protestima, kako je navela, ve\u0107inom vjeruju u njihovu mo\u0107 da proizvedu konkretne promjene.<\/p>\n
\u201eNa drugoj strani, vi\u0161e je gra\u0111ana koji smatraju da ne mogu bez straha i slobodno da u\u010destvuju u protestima, od onih koji smatraju da mogu bez odre\u0111enih posljedica da praktikuju slobodu okupljanja\u201c, rekla je Muk.<\/p>\n
Direktor Ipsos-a Vladimir Rai\u010devi\u0107, kazao je da je istra\u017eivanje sprovedeno od 16. do 19 aprila ove godine na uzorku od 1022 ispitanika starijih od 18 godina.<\/p>\n
Rai\u010devi\u0107 je rekao da dvije tre\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore tvrdi da poznaje nekog ko je u prethodnih nekoliko godina u\u010destvovao u protestima ili javnim okupljanima, a 40 odsto gra\u0111ana je nekada tokom \u017eivota uzelo u\u010de\u0161\u0107e u javnim okupljanjima.<\/p>\n
\u201eTroje do petoro gra\u0111ana koji su u\u010destvovali na protestima smatraju da su oni doveli do ispunjenja cilja zbog \u010dega su se i okupili, a skoro polovina misli da je njihov uticaj bio izrazito veliki. Sa druge strane, skoro \u010detvtina gra\u0111ana Crne Gore ne vjeruje da su protesti, na kojima su u\u010destvovali, ispunili cilj koji su imali\u201c, kazao je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107e spomenuti razlog za neu\u010de\u0161\u0107e u protestima je, kako je naveo, procjena da javna okupljanja ne mogu da doprinesu bilo \u010demu, dok je drugi vezan za nedostatak interesovanja.<\/p>\n
\u201eSkoro svaki deseti gra\u0111anin koji nije u\u010destvovao u protestima se na to odlu\u010dio kako ne bi ugrozio svoj ili posao nekog od \u010dlanova porodice\u201c, kazao je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Pojasnio je da su mi\u0161ljenja gra\u0111ana ujedna\u010dena po pitanju po\u0161tovanja slobode okupljanja u Crnoj Gori i slobodnom u\u010destvovanju od strane gra\u0111ana, pa u oba slu\u010daja oko dvije petine njih smatra da se sloboda ne po\u0161tuje.<\/p>\n
\u201eKada pitamo gra\u0111ane koliko se sloboda javnog okupljanja, odnosno protesta, po\u0161tuje u Crnoj Gori, 36 odsto gra\u0111ana ka\u017ee da se ne po\u0161tuje, dok 27 ka\u017ee da se po\u0161tuje. Na pitanje da li gra\u0111ani mogu slobodno da u\u010destvuju u javnim okupljanjima i protestima, bez straha da \u0107e zbog toga biti izlo\u017eeni razli\u010ditim pritiscima ili ka\u017enjavanju, tu skoro 40 odsto gra\u0111ana ka\u017ee da ne mogu slobodno u\u010destvovati. Dvije tre\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore vjeruje da se protestima mo\u017ee do\u0107i do promjena u dru\u0161tvu. Od tih gra\u0111ana skoro polovina vidi da su to politi\u010dke promjene, a ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine za\u0161tita \u017eivotne sredine\u201c, objasnio je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Na pitanje da li bi se priklju\u010dili protestima, 43 odsto gra\u0111ana je reklo da bi, a 41 odsto njih ka\u017eu da se ne bi priklju\u010dili.<\/p>\n
\u201eNaj\u010de\u0161\u0107e spomenuti ciljevi su vezani za ekonomiju i ekologiju, dok se za politi\u010dke ciljeve opredijelilo tri od deset onih gra\u0111ana koji bi bili spremni da u\u010destvuju u protestima. Samonikli pokreti i gra\u0111anske inicijative su naj\u010de\u0161\u0107e spomenuti organizatori koje bi gra\u0111ani pratili, ali ni crkva, NVO sektor i sindikati nijesu daleko\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107i razlog za manjak spremnosti za u\u010de\u0161\u0107e u protestima i javnim okupljanjima, kako je pojasnio, le\u017ei u nedostatku uvjerenja da se javnim okupljanjima mo\u017ee ne\u0161to posti\u0107i, dok se isti\u010de i nepovjerenje prema interesima organizatora javnih okupljanja.<\/p>\n
Dodao je da, sli\u010dno kao i u slu\u010daju razloga za neu\u010de\u0161\u0107e, jedna od deset osoba brine da mo\u017ee trpjeti pritiske zbog u\u010de\u0161\u0107a.<\/p>\n
\u201ePolicija i MUP se isti\u010du kao klju\u010dne institucije kojima treba prijaviti javna okupljanja ili proteste. Vi\u0161e od jedne tre\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore nije znalo ili \u017eeljelo da jasan odgovor na ovo pitanje. Na odnos policije prema protestima i protestantima se uglavnom blagonaklono gleda, a jako rasprostranjeno mi\u0161ljenje je i da su suvi\u0161e blagi u svojim procjenama bezbjednosnih rizika. U manjini su gra\u0111ani koji na policiju gledaju kao da je prestroga i da pretjeruje sa silom\u201c, kazao je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Naveo je da vi\u0161e od tri \u010detvrtine gra\u0111ana vidi proteste kao opasnost za \u0161irenje korona virusa, dok ih \u010dak dvije tre\u0107ine isti\u010de kao veliku opasnost, a za jednog od deset gra\u0111ana protesti nijesu opasni u tom pogledu.<\/p>\n
\u201eDakle ukupno 76 odsto gra\u0111ana smatra da su protesti i javna okupljanja opasnost zbog \u0161irenja koronavirusa\u201c, rekao je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Prema njegovim rijelima, \u010detiri od pet gra\u0111ana je vjerovanja da je za\u0161tita zdravlja stanovni\u0161tva prioritet, makar se to odnosilo i na slobodu okupljanja.<\/p>\n
\u201eU tom pogledu se nadle\u017eni organi u ve\u0107oj mjeri vide kao selektivni kada su u pitanju protesti, pa daju dozvole u skladu sa tim ko ih organizuje i zbog \u010dega\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Kada je u pitanju izvje\u0161tavanje medija o protestima troje od petoro gra\u0111ana smatra da su izvje\u0161tavanja uglavnom bila pristrasna i neobjektivna.<\/p>\n
\u201eKao naj\u010de\u0161\u0107i kanali informacija o protestima i javnim okupljanjima su dru\u0161tvene mre\u017ee, a slijedi ih TV. Skoro polovina gra\u0111ana se informisala putem dru\u0161tvenih mre\u017ea\u201c, rekao je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Milena Muk je dodala da je u porastu broj neprijavljenih okupljanja, a dru\u0161tvene mre\u017ee postaju njihovo zvori\u0161te.<\/p>\n
\u201eUprkos zna\u010dajnom broju gra\u0111ana koji prepoznaju svoje formalne obaveze u odnosu na adrese na koje treba da prijave javno okupljanje, definitivno treba poraditi na boljem informisanju gra\u0111ana i gra\u0111anki o njihovim pravima u pogledu slobode javnog okupljanja i formalnih adresa kojima je potrebno da se obrate da bi se javno okupljanje prijavilo\u201c, rekla je Muk. Ona je najavila da \u0107e Institut alternativa do kraja mjeseca predstaviti i nalaze sveobuhvatnog kvalitativnog monitoringa javnih okupljanja u Crnoj Gori.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je sprovedeno u okviru projekta ”Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne rije\u010di u javnom prostoru”, koji sprovodi Institut alternativa u saradnji sa Akcijom za ljudska prava. Projekat je podr\u017eala Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Protestima bi se pridru\u017eilo 43% gra\u0111ana <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":168790,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-319279","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319279"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319280,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319279\/revisions\/319280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/168790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}