{"id":319261,"date":"2021-05-04T07:03:23","date_gmt":"2021-05-04T05:03:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319261"},"modified":"2021-05-04T07:03:23","modified_gmt":"2021-05-04T05:03:23","slug":"policija-protiv-siromasnih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/04\/policija-protiv-siromasnih\/","title":{"rendered":"Policija protiv siroma\u0161nih"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Kenan Malik<\/strong><\/p>\n<p>\u201eKultura ni\u017eih klasa je patolo\u0161ka\u201c. Tako je govorio ameri\u010dki politikolog Edward Banfield u knjizi The Unheavenly City objavljenoj 1970. Banfield je verovao da za razliku od srednje klase \u201epripadnici ni\u017eih klasa \u017eive od trenutka do trenutka\u2026 nesposobni ili nespremni da planiraju budu\u0107nost ili kontroli\u0161u impulse\u201c. Siroma\u0161tvo proizvode oni ljudi kojima \u201ene smetaju prljav\u0161tina i pogor\u0161anje uslova \u017eivota\u201c ili \u201eneadekvatnost javnih ustanova kao \u0161to su \u0161kole, parkovi, bolnice i biblioteke\u201c.<\/p>\n<p>Banfieldov glas je na vi\u0161e na\u010dina glas pro\u0161losti, odjek argumenata koje su po\u010detkom 20. veka iznosili zagovornici eugenike i istra\u017eiva\u010di rasnih razlika. Ipak, postao je va\u017ena figura me\u0111u konzervativcima na \u010dije stavove o redu i zakonu je sna\u017eno uticao, naro\u010dito poku\u0161ajima da socijalne probleme prika\u017ee kao proizvod individualnih patologija, a ne lo\u0161ih dr\u017eavnih politika. Pro\u0161le godine, na 50. godi\u0161njicu objavljivanja knjige, konzervativni sociolog Thomas Sowell pohvalio je njenog autora zbog \u201euspe\u0161nog ru\u0161enja logi\u010dkih gre\u0161aka koje i dan danas uti\u010du na na\u0161e stavove i postupke\u201c.<\/p>\n<p>U razmi\u0161ljanjima o stanju ameri\u010dke policije nakon \u0161to je Derek Chauvin progla\u0161en krivim za smrt Georgea Floyda \u2013 znaju\u0107i pritom da je tokom trajanja ovog procesa jo\u0161 najmanje 64 ljudi izgubilo \u017eivot u susretima sa policijom \u2013 Banfield je verovatno dobra polazna ta\u010dka. Umesto rasipanja novca na socijalne programe i politike, smatrao je on, dr\u017eava treba da \u201estvori oru\u017eane snage\u2026 nezavisne od gradskog stanovni\u0161tva i sposobne da suzbiju svaki oblik kriminalnog pona\u0161anja\u201c. Taj plan je danas ostvaren.<\/p>\n<p>Banfieldov student James Quinn Wislon postao je rodona\u010delnik doktrine \u201erazbijenog prozora\u201c. I najmanji prestup \u2013 dokoli\u010denje, napijanje, prela\u017eenje ulice na neobele\u017eenom mestu \u2013 mora se agresivno suzbijati, tvrdio je on. Policija mora zaustavljati ne samo kriminalce, nego i sve \u201esumnjive, bu\u010dne i nepredvidljive\u201c osobe. To je sr\u017e politike \u201enulte tolerancije\u201c \u0161efova policije kao \u0161to je William Bratton, \u0161ef policije u Njujorku. U me\u0111uvremenu, od Ronalda Reagana do Billa Clintona i dalje, ameri\u010dki predsednici su socijalne probleme sve otvorenije prebacivali u nadle\u017enost snaga reda i zakona. Zadatak policije vi\u0161e nije borba protiv kriminala ve\u0107 upravljanje poreme\u0107ajima izazvanim dru\u0161tvenim nejednakostima.<\/p>\n<p>Ovaj proces su obele\u017eile tri klju\u010dne odlike. Prva je militarizacija policije. Ve\u0107i deo bogatog arsenala u rukama ameri\u010dke policije, od baca\u010da raketa do oklopnih vozila, obezbedio je Pentagon kroz program \u201e1033\u201c, kojim su vi\u0161kovi vojne opreme besplatno predati policiji. Od 1997. policija je tako dobila opremu u vrednosti od 7,4 milijardi dolara. Naravno, \u0161to je policija bolje naoru\u017eana, to je ve\u0107a verovatno\u0107a da \u0107e stradati civili, pa \u010dak i njihovi ku\u0107ni ljubimci.<\/p>\n<p>Drugo, militarizovana policija svoje polje delovanja \u0161iri na nova podru\u010dja, kao \u0161to su \u0161kole. Godine 1975, policija je bila stacionirana u 1 procentu ameri\u010dkih \u0161kola, da bi do 2018. u\u0161li u \u010dak 58 procenata \u0161kola. To nisu prijateljski nastrojeni policajci iz susedstva. U knjizi Lockdown High Annette Fuentes opisuje kako se jedan instruktor za obuku obra\u0107ao policajcima: \u201eSvakog dana treba da obilazite \u0161kolu sa poluautomatskim naoru\u017eanjem i kompletnom takti\u010dkom opremom\u2026 O sebi morate da razmi\u0161ljate kao o vojnicima u ratu\u201c. Socijalni i medicinski problemi, od mentalnih bolesti do besku\u0107ni\u0161tva, tako\u0111e su prepu\u0161teni \u201epolicajcima ratnicima\u201c, \u010desto uz tragi\u010dne posledice. Ako ste siroma\u0161ni ili crni, veoma je verovatno da \u0107e vam \u017eivot prote\u0107i u senci policije.<\/p>\n<p>Tu je zatim masovno hap\u0161enje, \u0161to je proizvod pre svega politika iz Clintonove ere. Godine 1970. u ameri\u010dkim zatvorima je bilo 200.000 ljudi. Danas se taj broj popeo na 2,3 miliona. U populaciji od 328 miliona, 77 miliona ljudi ima policijski dosije.<\/p>\n<p>U zemlji u kojoj su linije rasnih podela tako duboke policijska kontrola \u201eni\u017eih klasa\u201c je neizbe\u017eno rasijalizovana. Afroamerikanci \u010dine 13 odsto stanovni\u0161tva i 39 odsto zatvoreni\u010dke populacije. Branitelji ovog sistema ka\u017eu da je razlog to \u0161to se Afroamerikanci \u010de\u0161\u0107e bave kriminalom. Ali pogledajmo problem droge. Brojne studije pokazuju da je kori\u0161\u0107enje nedozvoljenih droga u crnoj i beloj populaciji pribli\u017eno sli\u010dno. Ali za pripadnike crne populacije verovatno\u0107a da \u0107e biti uhap\u0161eni, optu\u017eeni i osu\u0111eni daleko je ve\u0107a. Disproporcije u broju osu\u0111enih zbog droge proizvod su pravosudnog sistema.<\/p>\n<p>Rasna diskriminacija je o\u010digledna, ali istra\u017eivanja ukazuju i na sna\u017enu korelaciju izme\u0111u siroma\u0161tva i izgleda da neko zavr\u0161i u zatvoru ili pogine u susretu sa policijom. Afroamerikanci verovatnije pripadaju radni\u010dkoj klasi ili su siroma\u0161ni, pa je verovatnije i da \u0107e zavr\u0161iti u zatvoru ili biti ubijeni. To je problem sa kojim se suo\u010davaju svi pripadnici \u201eni\u017eih klasa\u201c.<\/p>\n<p>Hitno su nam potrebne brojne reforme policije, od demilitarizacije do nadzora od strane lokalnih zajednica. Ali dok policija ne prestane da do\u017eivljava sebe \u2013 i dok drugi ne prestanu tako da je vide \u2013 kao \u201eoru\u017eanu silu koja kontroli\u0161e\u201c siroma\u0161ne, dok ne prestane da funkcioni\u0161e kao sredstvo za upravljanje problemima nejednakosti, dok te probleme ne po\u010dnemo da re\u0161avamo u korenu, malo je verovatno da \u0107e se bilo \u0161ta promeniti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/policija-protiv-siromasnih\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od Ronalda Reagana do Billa Clintona i dalje, ameri\u010dki predsednici su socijalne probleme sve otvorenije prebacivali u nadle\u017enost snaga reda i zakona. Zadatak policije vi\u0161e nije borba protiv kriminala ve\u0107 upravljanje poreme\u0107ajima izazvanim dru\u0161tvenim nejednakostima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-319261","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319261"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319263,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319261\/revisions\/319263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}