{"id":319207,"date":"2021-05-02T10:21:24","date_gmt":"2021-05-02T08:21:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319207"},"modified":"2021-05-02T10:21:24","modified_gmt":"2021-05-02T08:21:24","slug":"pravo-na-roditeljstvo-hoce-li-drzava-omoguciti-veci-broj-pokusaja-vantjelesne-oplodnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/02\/pravo-na-roditeljstvo-hoce-li-drzava-omoguciti-veci-broj-pokusaja-vantjelesne-oplodnje\/","title":{"rendered":"Pravo na roditeljstvo: Ho\u0107e li dr\u017eava omogu\u0107iti ve\u0107i broj poku\u0161aja vantjelesne oplodnje?"},"content":{"rendered":"

Pretpostavlja se da svaki \u0161esti par u Crnoj Gori ima problem sa infertilitetom, ali zvani\u010dnog podatka nema, jer ne postoji nacionalni registar.<\/p>\n

U mnogim slu\u010dajevima jedina nada za dobijanje djeteta je vantjelesna oplodnja, ali ovaj proces, pored strpljenja potencijalnih budu\u0107ih roditelja i brojnih procedura kroz koje prolaze prilikom pripreme za postupak, iziskuje i dosta novca.<\/p>\n

Cijena postupka vantjelesne oplodnje, zajedno sa terapijama, iznosi i do 3,500 eura, a \u010desto je potrebno vi\u0161e poku\u0161aja kako bi ovaj proces bio uspje\u0161no zavr\u0161en.<\/p>\n

Sam postupak mo\u017ee finansirati Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG), ukoliko parovi, odnosno \u017eene, zadovoljavaju zakonske kriterijume, od kojih se jedan odnosi na to da \u017eena ima najvi\u0161e navr\u0161ene 44 godine.<\/p>\n

J.R. i njen suprug odlu\u010dili su da sami finansiraju postupak vantjelesne oplodnje, koji \u0107e obaviti u inostranstvu.<\/p>\n

\u201cOdlu\u010dili smo da sami privatno krenemo u taj proces, jer Fond zdravstva ima odre\u0111ene kriterujume koji se moraju ispuniti. Ti kriterijumi su vezani za na\u010din vje\u0161ta\u010dke oplodnje, za godine \u017eene, plodnost mu\u0161karaca i tako dalje. Na\u0161i poznanici su dva puta poku\u0161ali da preko Fonda zdravstva obezbijede postupak VTO, ali nisu uspjeli\u201d, ka\u017ee J.R. za PCNEN.<\/p>\n

Crnoj Gori, kada je u pitanju vantjelesna oplodnja, vi\u0161e stvari nedostaje nego \u0161to ih ima, smatra na\u0161a sagovornica.<\/p>\n

\u201cNeki od uobi\u010dajenih nalaza se \u010dak ne mogu uraditi u Crnoj Gori, pogotovo u javnom zdravstvenom sistemu. Rade se privatno, nakon \u010dega se \u0161alju u zemlje Evropske Unije (naj\u010de\u0161\u0107e u Njema\u010dku), odakle se rezultati nalaza dobijaju nakon tri do \u010detiri nedelje. Ti nalazi su jako skupi, \u010dak par stotina eura je potrebno odvojiti samo za jedan, i to Fond za zdravstvo ne pokriva\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Novac za obavljanje vantjelesne oplodnje na jednoj klinici u inostranstvu dijelom su skupili, a J.R. ka\u017ee da im je lak\u0161e do\u0107i do novca nego vrijeme tro\u0161iti na dugotrajne, a pritom neizvjesne procedure u doma\u0107em javnom zdravstvu.<\/p>\n

Ipak, do novca za ovaj postupak nije svima lako do\u0107i, pogotovo zbog \u010dinjenice da se nerijetko mora vi\u0161e puta poku\u0161ati.<\/p>\n

FZOCG, po Zakonu\u00a0o lije\u010denju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama iz 2009. godine, finansira ukupno tri poku\u0161aja po \u017eeni, odnosno paru koji ispunjava zakonske kriterijume.<\/p>\n

Do detaljnijih informacija o vantjelesnim oplodnjama koje Fond finansira nismo uspjeli da do\u0111emo.<\/p>\n

PR slu\u017eba ove institucije uputila nas je na kabinet v.d. direktora Dragoslava \u0160\u0107eki\u0107a.<\/p>\n

Pitanja koja se odnose na broj poku\u0161aja vantjelesnih oplodnji koje je FZOCG finansirao tokom pro\u0161le godine, bud\u017eet koji je za tu svrhu izdvojen i da li ima naznaka da \u0107e se broj postupaka o tro\u0161ku dr\u017eave pove\u0107ati, uputili smo na zvani\u010dnu e-adresu kabineta.<\/p>\n

Dobili smo potvrdu od slu\u017ebenice, koja se nije predstavila, da su pitanja stigla, ali nam je u telefonskom razgovoru, kroz smijeh, kazala da nikada nije \u010dula za portal PCNEN, nakon \u010dega je odlu\u010dila da nam se vi\u0161e ne javlja na pozive, kako na slu\u017ebeni broj kabineta, tako ni na mobilni sa kojeg nas je obavijestila da su pitanja stigla.<\/p>\n

DR\u017dAVA DA OMOGU\u0106I VE\u0106I BROJ POKU\u0160AJA VANTJELESNE OPLODNJE I PROMIJENI DISKRIMINATORSKE KRITERIJUME<\/h2>\n

Fondacija \u201eI ja imam pravo da budem mama\u201c\u00a0 je pro\u0161le godine pokrenula peticiju kojom se, izme\u0111u ostalog, zahtijeva pravo na ve\u0107i broj vantjelesnih oplodnji.<\/p>\n

Peticija je za kratko vrijeme prikupila veliki broj potpisa i privukla pa\u017enju gra\u0111ana, ali i institucija.<\/p>\n

\u201eNismo o\u010dekivali toliku podr\u0161ku iz razloga \u0161to se o neplodnosti \u0107uti u Crnoj Gori. Peticija, pored besplatnih vantjelesnih oplodnji, iznosi zahtjeve i da se omogu\u0107i neograni\u010den broj poku\u0161aja, da se ukinu diskriminatorske politike prema \u017eenama u Crnoj Gori i ukine starosno ograni\u010denje koje, prema va\u017ee\u0107im propisima, dozvoljava da budete majka i poku\u0161avate da se ostvarite u ulozi roditeljstva do 44. godine\u201c, ka\u017ee za PCNEN \u017dana Mihaljevi\u0107<\/strong>, direktorica ove fondacije.<\/p>\n

Peticijom se zahtijeva i dozvola uvoza i izvoza genetskog materijala, polnih \u0107elija i embriona, dostupnost donacije genetskog materijala iz evropskih klinika i banki doniranog materijala, besplatno zamrzavanje polnih \u0107elija i embriona.<\/p>\n

\u201eBavimo se vrlo va\u017enim pitanjima osnivanja Nacionalnog registra podataka o bolesti neplodnosti u Crnoj Gori, osmislili smo novi zdravstveni servis \u2018Izabrani Urolog\u2019 I, na kraju, \u017eelimo da uvedemo novi Zakon o surogat maj\u010dinstvu\u201c, isti\u010de Mihaljevi\u0107.<\/p>\n

Glavne prepreke sa kojima se suo\u010davaju parovi u Crnoj Gori koji mogu da ostvare potomstvo vantjelesnom oplodnjom su, po njenom mi\u0161ljenju, neinformisanost i nedostupnost usluga za lije\u010denje neplodnosti.<\/p>\n

\"\"

\u017dana Mihaljevi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201eInfertilitet nije stanje, ve\u0107 zvani\u010dno potvr\u0111ena bolest koja se lije\u010di metodama asistiranih reproduktivnih tehnologija, gdje je vantjelesna oplodnja samo jedna od njih.\u00a0 O neplodnosti se malo govorilo u javnosti i parovi\/\u017eene nijesu bili u mogu\u0107nosti da koriste dostupne servise. Prijave komisijama za dobijanje Uputa za asistiranu reproduktivnu tehnologiju su \u010desto iscrpne i dugotrajne\u201c, obja\u0161njava Mihaljevi\u0107.<\/p>\n

Ona isti\u010de da je proces prijave jako komplikovan procedurama koje su nedavno dodatno zakomplikovane uvo\u0111enjem pregleda kod specijaliste za infertilitet, pa tek nakon njegovog mi\u0161ljenja na Komisiju za odobrenje besplatne VTO.<\/p>\n

\u201eIonako dug i te\u017eak proces dodatano je ote\u017ean sa administracijom i mi kao udru\u017eenje pacijenata reagujemo i zahtijevamo da se uslovi, procedure i prijave pojednostave. Nailazimo na nerazumijevanja i \u017eelim da istaknem da podataka o vantjelesnoj oplodnji nemamo u Crnoj Gori, \u0161to je crveni alarm za formiranje Nacionalog registra podataka \u201c, nagla\u0161ava direktorica Fondacije \u201eI ja imam pravo da budem mama\u201c.<\/p>\n

Mihaljevi\u0107 ukazuje i na kontradiktornost zakonskih regulativa u odnosu na Ustav Crne Gore, odnosno diskriminaciju koja iz te kontradiktornosti proisti\u010de \u2013 \u201c\u010clanom 69. Ustava ka\u017ee se da svaki gra\u0111anin ima pravo na zdravstvenu za\u0161titu. To nije slu\u010daj u pitanju parova\/\u017eena koji se \u017eele lije\u010diti od neplodnosti. Za ta prava se Fondacija \u2018I ja imam pravo da budem mama\u2019, zala\u017ee i djeluje. \u010clan 73. garantuje da dr\u017eava stvara uslove kojima se podsti\u010de ra\u0111anje djece. Majka i dijete u Crnoj Gori u\u017eivaju posebnu za\u0161titu. Otvara se bezbroj pitanja prava i diskriminacije na koje putem zahtjeva poku\u0161avamo da uti\u010demo. Odgovori institucija ili ih nema ili su jako slabi\u201c.<\/p>\n

Generalni sekretarijat Vlade je po prvi put objavio poziv za konsultovanje javnosti u pripremi Godi\u0161njeg programa rada Vlade za 2021. godinu, u kojem su u\u010destvovali predstavnici Fondacije i podnijeli pet predloga, koji su prihva\u0107eni i dati Ministarstvu zdravlja na realizaciju.<\/p>\n

\u201cOd ministarstva jo\u0161 uvijek nemamo povratne informacije. Poslali smo im i niz zahtjeva, od kojih ni na jedan nije odgovoreno. Razumijemo trenutnu situaciju pandemije virusa Covid-19, ali zahtjevi za roditeljstvo ne mogu da \u010dekaju zbog diskriminatosrkih ograni\u010denja, posebno u dijelu godina \u017eene\u201d, isti\u010de Mihaljevi\u0107.<\/p>\n

\u201cPitanje neplodnosti smo stavili u fokus u Skup\u0161tini Crne Gore, kako bi zainteresovali poslanike da se pokrene izmjena Zakona o lije\u010denju neplodnosti ART-om iz 2009. godine, koji je samim tim zbog protoka vremena zastario i u tehnologijama i sa pravima pacijenta\u201d, ka\u017ee Mihaljevi\u0107.<\/p>\n

Dodaje da je potpredsjednica Skup\u0161tine Branka Bo\u0161njak prepoznala problem, reaguju\u0107i pozitivno i uklju\u010duju\u0107i pitanja rje\u0161avanja problema neplodnosti u Crnoj Gori.<\/p>\n

\u201cInicijativa i pitanje poslanice Danijele \u0110urovi\u0107 upu\u0107eno ministarki zdravlja dr Jeleni Borovini\u0107 Bojovi\u0107 o izmjeni Zakona i rje\u0161avanje teku\u0107ih pitanja problema stanovnika Crne Gore je nai\u0161lo na pozitivan odgovor. Nadamo se da se ne\u0107e zavr\u0161iti samo na tome\u201d, zaklju\u010duje Mihaljevi\u0107.<\/p>\n

KVALITET ZDRAVSTVENIH USLUGA U CRNOJ GORI NA EVROPSKOM NIVOU, ALI POSTOJE STVARI KOJE TREBA UNAPRIJEDITI<\/h2>\n

\u201cOtprilike svaki \u0161esti par u Crnoj Gori ima problem sa neplodno\u0161\u0107u. Ka\u017eem \u2018otprilike\u2019 jer nema precizne evidencije. Uzrok u \u010detrdeset odsto slu\u010dajeva je kod mu\u0161karca, \u010detrdeset odsto kod \u017eene, a u deset odsto mo\u017ee biti i kod jednog i kod drugog partnera\u201d, ka\u017ee za PCNEN ginekolog \u017deljko Lazovi\u0107<\/strong>, na\u010delnik Odjeljenja za humanu reprodukciju pri cetinjskoj bolnici \u201cDanilo Prvi\u201d, u okviru kojeg je tokom pro\u0161le godine ura\u0111eno oko 140 postupaka vantjelesne oplodnje.<\/p>\n

On dodaje da je u deset odsto slu\u010dajeva uzrok nepoznat i tu je rije\u010d o takozvanom idiopatskom infertilitetu.<\/p>\n

\"\"

\u017deljko Lazovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201cKod mu\u0161karca uzrok neplodnosti su svi oni poreme\u0107aji koji dovode do smanjene koncentracije ili pokretljivosti spermatozoida u ejakulatu razli\u010ditog stepena do na kraju najte\u017eeg oblika – potpunog nedostatka spermatozoida u sjemenoj te\u010dnosti ili tzv. azoospermije\u201d, ka\u017ee on, navode\u0107i da su me\u0111u uzrocima naj\u010de\u0161\u0107e innfekcije, hormonski poreme\u0107aji, imunolo\u0161ki uzroci, nasledni poreme\u0107aji, anatomski poreme\u0107aji.<\/em><\/p>\n

Na mu\u0161ki infertilitet tako\u0111e mogu uticati i neke lo\u0161e navike kao \u0161to su pu\u0161enje, konzumacija alkohola, narkotika i steroida, kao i gojaznost.<\/em><\/p>\n

\u201c\u0160to se ti\u010de \u017eena, naj\u010de\u0161\u0107i poreme\u0107aji koji dovode do neplodnosti su poreme\u0107aji ovulacije, hormonski poreme\u0107aji, neprohodnost jajovoda kao posledica infekcija, endometrioza, sindrom policisti\u010dnih jajnika\u201d, ka\u017ee dr Lazovi\u0107.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Na\u010delnik Odjeljenja za humanu reprodukciju smatra da su Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva u prethodnom periodu uradili dosta u skladu sa mogu\u0107nostima za parove sa problemom neplodnosti.<\/p>\n

\u201cPrvenstvo mislim na dostupnost najsavremenijih ljekova, medijuma za kultivaciju i krioprezervaciju\u00a0 embriona, koji se koriste u ovoj proceduri i u razvijenim evropskim dr\u017eavama. Tako\u0111e, parovi u Crnoj Gori imaju pravo na tri besplatna postupka vantjelesne oplodnje do navr\u0161ene 44 godine \u017eivota kod \u017eene, ne\u0161to \u0161to nemaju mnogo bogatije zemlje od na\u0161e\u201d, ka\u017ee Lazovi\u0107.<\/p>\n

On isti\u010de da je na evropskom nivou kvalitet zdravstvene usluge u ovoj oblasti u ve\u0107ini klinika koje imaju ugovor sa Fondom zdravstva.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o onome \u0161to bi moglo da se unaprijedi u narednom periodu, sagovornik PCNEN-a ukazuje na to da Crnoj Gori prvenstveno treba bolji zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, koji \u0107e omogu\u0107iti da za neke procedure, kao \u0161to je donacija polnih \u0107elija i embriona, pacijenti ne moraju i\u0107i izvan granica na\u0161e zemlje, kao \u0161to je to sada slu\u010daj.<\/p>\n

\u201cTako\u0111e, treba omogu\u0107iti krioprezervaciju embriona na teret Fonda zdravstva, \u0161to je procedura koju pacijenti finansiraju. Potreban nam je i centralni registar pacijenata koji se podvrgavaju postupcima vantjelesne oplodnje\u201d, nabraja dr Lazovi\u0107 i ka\u017ee da podr\u017eava inicijativu udru\u017eenja pacijenata da se dozvoli i \u010detvrti poku\u0161aj o tro\u0161ku dr\u017eave.<\/p>\n

\u201cIsto tako, treba pojednostaviti proceduru dobijanja odobrenja\u00a0od strane Konzilijuma za vantjelesnu oplodnju Klini\u010dkog centra Crne Gore koji odobrava postupke, smanjivanjem broja nepotrebnih analiza i u \u0161to kra\u0107em vremenskom roku re\u0161avati\u201d, zaklju\u010duje on.<\/p>\n

Miljana DA\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Put do potomstva sve \u010de\u0161\u0107e je trnovita staza, jer broj \u017eena i mu\u0161karaca koji biju bitku sa neplodno\u0161\u0107u nije mali.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":319208,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-319207","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319207"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319211,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319207\/revisions\/319211"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/319208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}