{"id":319186,"date":"2021-05-02T06:15:42","date_gmt":"2021-05-02T04:15:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319186"},"modified":"2021-05-02T06:15:42","modified_gmt":"2021-05-02T04:15:42","slug":"koronom-skrecu-pozornost-sa-svjetskog-prevrata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/05\/02\/koronom-skrecu-pozornost-sa-svjetskog-prevrata\/","title":{"rendered":"Koronom skre\u0107u pozornost sa svjetskog prevrata"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Zbivanja na rati\u0161tima borbe protiv pandemije koronavirusa polako i naizgled nenametljivo postala su glavnina sadr\u017eaja medijskog izvje\u0161tavanja. Nastupio je onaj, od po\u010detka koronakrize predvidljivi trenutak kada masovno plasirane vijesti o javnozdravstvenim i ekonomskim posljedicama pandemije, dr\u017eavnim mjerama koje se poduzimaju ili namjeravaju poduzeti i opasnostima \u017eivota za obi\u010dne gra\u0111ane u okoli\u0161u u kojemu dr\u017eave ne mogu ili ne \u017eele osigurati za\u0161titu od po\u0161asti prikrivaju od o\u010diju javnosti klju\u010dne geopoliti\u010dke i ekonomske prevrate u koje ulazi svijet.<\/p>\n

Koronakriza prekriva sve \u0161to klju\u010da ispod njezine povr\u0161ine. Na djelu je velika transformacija globalnog mirovnog poretka uspostavljenog nakon 2. svjetskog rata i usporedno masivno ekonomsko i gospodarsko preslagivanje. Rije\u010d je o onome \u0161to se ve\u0107 naziva \u201cveliki reset\u201c, pojam za koji do tobo\u017ee prirodne i nepredvidljive pojave koronakrize nitko nije \u010duo. Iza njega se ne krije ni\u0161ta drugo doli nove mutacije globalnog neoliberalnog politi\u010dkog i ekonomskog poretka kako bi jednako kao i koronavirus svojim mutacijama opstao na \u017eivotu.<\/p>\n

Postalo je, naime, potpuno jasno da je neoliberalna ekonomska struktura svijeta oli\u010dena u globalizacijskim procesima dostigla svoje krajnje razvojne limite, da je istovremeno me\u0111unarodni mirovni sustav stvoren nakon 2. svjetskog rat poznat i kao Pax Americana na izdisaju i da ga samo jedan treptaj povijesti dijeli od sudbine prethodnog propalog mirovnog poretka pod britanskom dominacijom znanog kao Pax Britannica, koji je nestao u krvi i plamenu 1. svjetskog rata. Kako bi se sprije\u010dilo daljnje rastakanje mirovnog poretka pod dominacijom SAD\u2013a i propadanje katastrofalne neoliberalne \u201cekonomije kapanja\u201d, treba izvr\u0161iti usporedno veliko resetiranje me\u0111unarodnih odnosa i globalne ekonomske strukture.<\/p>\n

Nasilje i prisila<\/h2>\n

Takvo \u0161to ne mo\u017ee se posti\u0107i bez odre\u0111enog stupnja prisile, kako prema stanovni\u0161tvu, tako i prema dr\u017eavnim akterima na me\u0111unarodnoj sceni. \u201cVeliki reset\u201d uklju\u010duje ekonomske promjene koje \u0107e pod pritiskom 4. industrijske revolucije i zelene transformacije ukinuti milijune radnih mjesta i promijeniti sadr\u017eaj pojma radnih odnosa stvaraju\u0107i nove neformalne oblike rada i tako posljedi\u010dno stvoriti masivnu socijalnu nesigurnost za ve\u0107inu stanovni\u0161tva. Takvo \u0161to se mora dr\u017eati pod kontrolom. Na me\u0111unarodnoj, pak, razini bitka za o\u010duvanje sada\u0161njeg mirovnog poretka pod ameri\u010dkim vodstvom podrazumijeva te\u0161ko, opasno i neizvjesno geoekonomsko i geopoliti\u010dko nadmetanje s konkurentskim silama, Kinom i Rusijom.<\/p>\n

Pod okriljem koronakrize, koja \u0107e trajati upravo onoliko koliko bude potrebno da se izvr\u0161i \u201cveliki reset\u201d nastupio je tako trenutak kada se \u017eeljene promjene pod okriljem mjera donesenih zbog zdravstvene ugroze mogu provesti uz primjenu pa\u017eljivo odmjerene dr\u017eavne prisile. Ve\u0107 sada ne postoji ni\u0161ta \u0161to se ne mo\u017ee opravdati borbom protiv pandemije koronavirusa. Svaka, pa i potpuno suluda odluka bilo koje dr\u017eave ili njezinih paradr\u017eavnih zdravstveno-policijskih tijela mo\u017ee imati svoje upori\u0161te u spre\u010davanju epidemije koronavirusa. Primjene sile, pak, nema bez ozra\u010dja straha. Njega se stvara usporednim \u0161irenjem straha od nesumnjivo opasne bolesti Covid-19, ali i straha od neizbje\u017enih i evidentnih posljedica cijepljenja. Razinu \u017eeljenog straha na temelju kojeg se stvaraju novi neformalni autoritativni re\u017eimi u nominalno demokratskim dr\u017eavama dodatno podi\u017ee nedostupnost cjepiva za obi\u010dne gra\u0111ane.<\/p>\n

Namjerno i nao\u010digled ve\u0107ine stanovni\u0161tva u ve\u0107ini dr\u017eava, pa i onih koje su \u010dlanice Europske unije, prve dostupne koli\u010dine cjepiva podijeljene su odmah u prvom zahvatu procjepljivanja pripadnicima dru\u0161tvene elite i osobama koje su s njom po raznim osnovama povezane, dok se ostatku gra\u0111ana i dalje uporno servira pri\u010da o nedostatku cjepiva. Kako imunitet ste\u010den cijepljenjem ima svoje vremensko ograni\u010denje, lako je mogu\u0107e da \u0107e se prije zavr\u0161etka cijepljenja op\u0107e populacije opet cijepiti isti odabrani ve\u0107 cijepljeni u prvom valu. Na taj na\u010din sve \u0107e se vrtjeti u bizarnom krugu cijepljenja uvijek istih pripadnika elite i kroni\u010dnog nedostatka cjepiva za ve\u0107inu gra\u0111ana.<\/p>\n

Veliki reset<\/h2>\n

Ni\u0161ta se ne doga\u0111a slu\u010dajno. Dr\u017eave koje su sposobne osigurati milijarde eura za potpuno besmislene projekte tobo\u017ee nisu u mogu\u0107nosti osigurati dovoljne koli\u010dine cjepiva. Kako vrijeme odmi\u010de, sve je vi\u0161e temelja sumnji i kako veliki neuspjeh Europske unije u nabavi cjepiva za dr\u017eave \u010dlanice mo\u017eda ipak nije samo pitanje nesposobnosti ili gotovo o\u010digledne korupcije nego mo\u017eda postoji i namjera svjesnog odr\u017eanja stanja zdravstvene i socijalne nesigurnosti, a time i politi\u010dkog okru\u017eja u kojem je mogu\u0107e bez ograni\u010denja primjenjivati prisilu i kojem su sve oporbene politi\u010dke opcije potisnute sa scene. Naime, upravo takvo okru\u017eje savr\u0161eno je za provo\u0111enje neizbje\u017ene velike ekonomske transformacije.<\/p>\n

Neoliberalni gospodarski sustav stvarni je i skriveni pokreta\u010d velike transformacije svjetskog geopoliti\u010dkog poretka, tim prije \u0161to je on u biti temeljna doktrina svih globalnih igra\u010da uklju\u010duju\u0107i ne samo zapadne sile nego i Kinu i Rusiju. Nije bitno kako se neki ekonomski poredak naziva, nego je bit u tome kako djeluje, a o\u010dito je da neoliberalna ekonomska doktrina stoji u pozadini ekonomije i projekcije geoekonomskih interesa na globalnoj razini svih igra\u010da u svjetskoj igri nadmetanja.<\/p>\n

Neoliberalna ekonomija posljednjih desetlje\u0107a zahuktava i ubrzava svijet. Vrijeme izmjene ciklusa prosperiteta i kriza sve je kra\u0107e, pa se gospodarski i politi\u010dki procesi koji su nekada trajali godinama sada izmjenjuju gotovo u nekoliko mjeseci. To, izme\u0111u ostaloga, zahvaljuju\u0107i i razvoju informati\u010dke tehnologije. Od vrhunca prevlasti globalizacijskog modela do preokreta u obrnutom smjeru pro\u0161lo je samo nekoliko godina. Takvo stanje gotovo permanentnih izmjena ciklusa potpuno je uskome\u0161alo politi\u010dke ideje i organizaciju politi\u010dkog \u017eivota te naru\u0161ilo nekada \u010dvrste granice tradicionalnih politi\u010dkih podjela.<\/p>\n

Krajnje granice<\/h2>\n

Vladaju\u0107a neoliberalna gospodarska agenda u stvarnosti ne radi razliku izme\u0111u lijevih i desnih politi\u010dkih opcija. Ona ih jednostavno odr\u017eava na \u017eivotu i koristi za svoje ciljeve ovisno o okolnostima i povijesnom trenutku istovremeno maskiraju\u0107i njima svoju pravu prirodu. U trenucima nastanka globalnih geoekonomskih i geopoliti\u010dkih divova, deglobalizacijskog preokreta i poku\u0161aja stvaranja novih i starih carstava nastupio je i sumrak klasi\u010dnih odrednica ideologija nastalih na ru\u0161evinama 1. svjetskog rata. Kada se organizirano, uz poziv njema\u010dke kancelarke Angele Merkel, u Europu dovla\u010de bliskoisto\u010dni migranti kao jeftina radna snaga za najmo\u0107nija europska gospodarstva, tada se koriste floskule i ideolo\u0161ke odrednice iz lijevog arsenala, a kada je potrebno oja\u010dati autoritativne elemente poretka u cilju njegova odr\u017eanja, koristi se desni ideolo\u0161ki arsenal. Stare podjele nastale prije vi\u0161e od stolje\u0107a za 1. industrijske revolucije danas su \u017ealosno anakrone i vi\u0161e ne funkcioniraju, ali to ne zna\u010di kraj liberalnog poretka zapadne civilizacije, nego samo njegovu novu mutaciju.<\/p>\n

Pojednostavljeno re\u010deno, cijeli demokratski zapadni svijet pogonjen neoliberalnom agendom u ve\u0107oj ili manjoj mjeri u putanji je prema prakti\u010dnim izvori\u0161tima neoliberalne ekonomije gdje su je sljedbenici neoliberalne ekonomske doktrine Miltona Friedmana prvi put u praksi implementirali.<\/p>\n

Svijet se kre\u0107e prema dru\u0161tvu i ekonomiji \u010cilea za vladavine generala Augusta Pinocheta i ju\u017enoameri\u010dkih autoritativnih dr\u017eavnih struktura druge polovice pro\u0161log stolje\u0107a uz sna\u017ean utjecaj peronisti\u010dkih tradicija, dakako, na mnogo suvremeniji i suptilniji na\u010din. Neoliberalna ekonomska agenda do\u0161la je do svojih krajnjih granica i opstojnost dalje mo\u017ee osigurati samo silom. U tom smjeru pod pla\u0161tem koronakrize pokrenuta je i odvija se transformacija liberalnog poretka kako bi se odr\u017eao na \u017eivotu.<\/p>\n

Socijalna igra<\/h2>\n

Neoliberalna ekonomska politika u svom dosada\u0161njem prakti\u010dnom djelovanju, pozivaju\u0107i se na obranu slobode tr\u017ei\u0161ta, istovremeno je do temelja uni\u0161tavala to isto slobodno tr\u017ei\u0161te pote\u017eu\u0107i intervencije dr\u017eave na tr\u017ei\u0161tu ili direktne transfere iz prora\u010duna kada je god arbitrarno bilo koji dovoljno velik i mo\u0107an dio bankarskog i korporativnog sustava procijenio da je ugro\u017een i da ulazi u gubitke. Intervencije dr\u017eava u vidu spa\u0161avanja privatnih banaka i financijskih tvrtki bile su klju\u010dno obilje\u017eje pro\u0161le ekonomske krize, a sada se pripremaju pozicije za vi\u0161u razinu iste igre u novoj ekonomskoj krizi izgra\u0111enoj na podlozi pandemije koronavirusa.<\/p>\n

Sada \u0107e biti obuhva\u0107eni svi sektori gospodarstva. Posljedica \u0107e biti direktna negacija slobodnog tr\u017ei\u0161ta na kojem bi oni manje sposobni i oni koji krivo procjenjuju morali propasti i osloboditi prostor sposobnima. To je temeljni cilj slobodnoga tr\u017ei\u0161ta i uvjet napretka gospodarstva i dru\u0161tva. Neoliberalni poredak, u nemoralnoj vezi s politi\u010dkim i dr\u017eavnim strukturama koje ovise o financijskom i korporativnom sektoru i slu\u017ee njemu, a ne glasa\u010dima, \u010dini upravo obrnuto. Postupno uni\u0161tava slobodno tr\u017ei\u0161te. Cilj je na \u0161tetu svih poreznih obveznika na tr\u017ei\u0161tu odr\u017eati oligarhiju s dr\u017eavom povezanih tr\u017ei\u0161nih aktera, koji bi na istinski slobodnom tr\u017ei\u0161tu s njega bili eliminirani. Pritom se, igraju\u0107i na socijalni sentiment i lijeve politi\u010dke paradigme, poziva na o\u010duvanje postoje\u0107ih radnih mjesta iako je primarni cilj za\u0161tita interesa i profita i odr\u017eanje liberalnog poretka.<\/p>\n

Potpuno je o\u010dito da u toj pri\u010di, da bi funkcionirala, ne\u0161to nedostaje. To je onaj spasonosni element prisile bez kojeg se tako perverzan ekonomski sustav ne mo\u017ee odr\u017eavati. Po svemu \u0161to se zbiva, \u010dini se da je procjena stratega nove transformacije liberalnog poretka ni\u0161ta drugo do uvo\u0111enje onog oblika prisile uspje\u0161no prakticiranog u prvom neoliberalnom, \u010dileanskom, eksperimentu. Sada je taj model, po svemu sude\u0107i, u postoje\u0107em ekonomskom re\u017eimu postao jedini na\u010din daljnjeg opstanka neoliberalnog sustava u formalno demokratskim dru\u0161tvima i dr\u017eavama. Sada\u0161nji neoliberalni ekonomski model usmjeren isklju\u010divo u korist uskog kruga financijske i korporativne elite i najmo\u0107nijih ekonomskih subjekata sve je manje odr\u017eiv na bilo koji drugi na\u010din osim raznim oblicima prisile. I sve \u0107e to biti pokriveno koronakrizom kao univerzalnim opravdanjem za sve.<\/p>\n

Ukidanje rada<\/h2>\n

Usporedno uz ja\u010danje autoritativnih elemenata, poku\u0161ava se odr\u017eati privid liberalne demokracije. Koliko je ona ozbiljna politi\u010dka i stvarna \u017eivotna kategorija, mogao je za trajanja koronakrize vidjeti svaki gra\u0111anin. Jedan nevidljivi virus gotovo je u cijelosti suspendirao njezino postojanje bez obzira na to \u0161to politika svih formalno demokratskih zapadnih dr\u017eava tvrdi da su sve poduzete mjere legitimne i zakonski utemeljene. Argument je deplasiran, kao i sam pojam tzv. pravne dr\u017eave, jer je, primjerice, i ve\u0107ina onoga \u0161to se doga\u0111alo za trajanja nacionalsocijalisti\u010dke vladavine u Njema\u010dkoj i Europi bila tako\u0111er debelo zakonski utemeljena, pa i na rasnim zakonima. Pravna dr\u017eava jednostavno nije sinonim za demokratsku i pravednu dr\u017eavu.<\/p>\n

Zdravstvena kriza s pandemijom koronavirusa na unutarnjem planu u ve\u0107ini dr\u017eava zapadnoga svijeta, sada je to potpuno jasno, iskori\u0161tava se kao pokri\u0107e za \u0161okantne promjene u ekonomiji i funkcioniranju dru\u0161tva. Smanjit \u0107e se broj i ukinuti nepotrebna radna mjesta u javnom sektoru, ali i u privatnom sektoru, koja je sasvim o\u010dito pregazio tehnolo\u0161ki razvoj i dodatno ubrzati razvoj novih inovativnih oblika rada. Uza sve neformalnije radne odnose, uvodit \u0107e se masovni rad od ku\u0107e, \u010dime se, s druge strane, istovremeno u\u010dinkovito smanjuje i unutarnja povezanost interesnih socijalnih grupa. Time se otvara prostor slabljenju utjecaja pojedinaca i njihovih interesnih organiziranih grupa i posljedi\u010dno u kona\u010dnici ja\u010da postoje\u0107i neoliberalni socijalni i ekonomski sustav, ali uz istovremeno odr\u017eanje kohezije na op\u0107oj dr\u017eavnoj razini.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, nikakav kraj liberalanog poretka nije na vidiku, nego upravo suprotno, pod okriljem koronakrize ulazimo u fazu njegove transformacije i ja\u010danja. Sustavi ekonomije i cijeli poredak utemeljen na neoliberalnoj agendi o\u010ditim uvo\u0111enjem autoritativnih elemenata putem borbe protiv pandemije koronavirusa dobiva na snazi i slijedi njegova renesansa.<\/p>\n

Veliki blef<\/h2>\n

S druge strane, dio politi\u010dkog estabi\u0161menta najmo\u0107nijih dr\u017eava svijeta i utjecajnih geopoliti\u010dara dr\u017ei kako je potrebno cijeli proces neizbje\u017ene transformacije neoliberalnog ekonomskog sustava u okviru \u201cvelikog reseta\u201d i primjenu dr\u017eavne sile mnogo suptilnije provoditi. Treba stvoriti privid da se dr\u017eavna intervencija, koja je u biti usmjerena na stjecanje koristi za s politikom uvezani elitni financijski i gospodarski krug, zapravo provodi u korist svih gra\u0111ana.<\/p>\n

Tako nova ameri\u010dka administracija pod predsjedni\u0161tvom Joea Bidena, kako je proklamirano u cilju prevladavanja ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa, upravo pokre\u0107e velike javne radove na infrastrukturnim objektima transporta i energetike, podi\u017ee poreze za velike tvrtke i ja\u010da regulatornu ulogu dr\u017eave. Na taj na\u010din, tobo\u017ee po uzoru na New Deal predsjednika Franklina D. Roosevelta iz 30-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a proveden nakon tada\u0161njeg velikog ekonomskog sloma, ameri\u010dka vlada iskazuje volju u korist gra\u0111ana amortizirati ekonomski i socijalni potres koji \u0107e sljede\u0107ih godina pod okriljem koronakrize nastati \u201cvelikim resetom\u201c. No u kona\u010dnici rije\u010d je o velikom blefu jer sve iz dr\u017eavnog prora\u010duna ulo\u017eeno u infrastrukturne javne radove prelit \u0107e se u profit velikih s dr\u017eavom povezanih korporacija koje \u0107e dobiti glavninu poslova. Isti je slu\u010daj s planom oporavka Europske unije.<\/p>\n

Pod okriljem pandemije bolesti Covid-19 na djelu je epohalna transformacija neoliberlane ekonomije kroz primjenu instrumenata doktrine \u0161oka i stvaranje u\u010dinkovitih autoritativnih mehanizama kontrole gra\u0111ana. To je, ina\u010de, preduvjet opstanka moderne ekonomije koja je napustila tr\u017ei\u0161te i okrenula se vladavini povla\u0161tenih ekonomskih subjekata uz potporu dr\u017eave koja u zapadnim demokracijama vi\u0161e ne\u0107e slu\u017eiti gra\u0111anima, \u010dak ni u dana\u0161njoj mjeri, nego isklju\u010divo s politikom slizanim ekonomskim akterima.<\/p>\n

Opasan proces<\/h2>\n

Sasvim je, stoga, izvjesno, da \u0107e koronakriza trajati onoliko koliko bude potrebno da se izvr\u0161i epohalni preustroj postoje\u0107eg ekonomskog modela koji \u0107e uklju\u010divati te\u0161ke dru\u0161tvene lomove, nestajanje sa scene cijelih klasa i stvaranja novih. Bit \u0107e to proces ravan onome koji je nekada proizvela 1. industrijska revolucija. Tako\u0111er je potpuno jasno da se takva velika transformacija ekonomije i dru\u0161tva ne mo\u017ee izvesti bez ve\u0107e ili manje uporabe sile.<\/p>\n

Koronakriza koja \u0107e trajati u raznim oblicima godinama, \u0161to kroz prodore novih oblika bolesti, \u0161to kroz prate\u0107u ekonomsku krizu koja neizbje\u017eno tra\u017ei mjere prisile prema gra\u0111anima, savr\u0161eno se uklapa u taj okvir divovskih promjena ekonomije i socijalne strukture. Usporedno, poku\u0161ava se na globalnoj razini od propasti spasiti liberalni poredak i transformirati geopoliti\u010dki okvir utemeljen na ameri\u010dkoj prevlasti. Ugro\u017eeni globalni mirovni poredak pod okriljem ameri\u010dkih sigurnosnih jamstava poznat kao Pax Americana poku\u0161ava se transformirati masivnim pritiskom na konkurentske sile Kinu i Rusiju, uz istovremeno stavljanje u izgled protivnicima mogu\u0107nosti nekog novog oblika partnerstva velikih sila koji bi trebao zamijeniti neu\u010dinkovite mehanizme UN-a i neformalnih skupina kao \u0161to su G7 i G20. Stvorena paradigma velikog rata koji kuca na vrata savr\u0161eno se uklapa u ozra\u010dje straha i nesigurnosti zbog javnozdravstvene i ekonomske krize koja zahtijeva dr\u017eavnu intervenciju i autoritet dr\u017eavne sile.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, sve \u0107e to prikriti koronakriza koja \u0107e u raznim svojim oblicima trajati sve dok se ne izvr\u0161i \u201cveliki reset\u201d globalnog ekonomskog i geopoliti\u010dkog poretka. Ve\u0107ina \u0107e se, zahvaljuju\u0107i kontroliranim medijima, nakon svega \u0161to \u0107e im se dogoditi, sje\u0107ati samo koronakrize.<\/p>\n

geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pod okriljem koronakrize, koja \u0107e trajati upravo onoliko koliko bude potrebno da se izvr\u0161i \u2018veliki reset\u2019, nastupio je trenutak kada se promjene, koje SAD i neoliberalni partneri \u017eele vidjeti, pod okriljem mjera donesenih zbog zdravstvene ugroze mogu provesti uz primjenu odmjerene dr\u017eavne prisile<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":319187,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-319186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319186"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319188,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319186\/revisions\/319188"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/319187"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}