{"id":319014,"date":"2021-04-29T06:12:13","date_gmt":"2021-04-29T04:12:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=319014"},"modified":"2021-04-29T06:12:13","modified_gmt":"2021-04-29T04:12:13","slug":"papir-opasnih-namjera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/29\/papir-opasnih-namjera\/","title":{"rendered":"Papir opasnih namjera"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

Ako je u prva dva desetlje\u0107a tzv. tranzicije Slovenija bila iznimka u odnosu na druge dr\u017eave nastale uni\u0161tenjem one jugoslavenske \u2013 zato \u0161to je imala postepenu tranziciju i uspjela je izbje\u0107i \u0161ok-terapiju kojoj smo mi drugi bili podvrgnuti \u2013 izgleda da sada \u010dini sve kako bi dostigla ostale. Pa i vi\u0161e od toga. Re\u017eim premijera Janeza Jan\u0161e sada u mnogo\u010demu skandaliziranjem i presti\u017ee neke zemlje tzv. zapadnog Balkana. Tvorevine koju je, ba\u0161 po mjeri slovenskih nacionalista, izmislila Evropa da ozna\u010di politi\u010dki prostor Jugoslavije bez Slovenije, ali s priklju\u010denom Albanijom.<\/p>\n

U prostoru koji EU i drugi zapadni mo\u0107nici tako tretiraju Slovenija sada mo\u017ee dijeliti savjete kako da se “dovr\u0161i proces razdru\u017eenja”, \u0161to skora\u0161nja predsjedavateljica EU-om mo\u017ee gledati izvana. Iako to nije nova pozicija tamo\u0161nje politi\u010dke klase, kao \u0161to se, uostalom, poku\u0161ava i u Hrvatskoj, tj. nastoji se prikazati kako su Balkan “oni drugi”, zadnja afera s non-paperom koji je Jan\u0161a navodno napisao i poslao predsjedniku Evropskog vije\u0107a Charlesu Michelu, da bi ga se sada neuvjerljivo odricao, govori u prilog fa\u0161istoidnom kontinuitetu njegove politike. Ali i o postoje\u0107im poku\u0161ajima distanciranja od takve politike i re\u017eima u Sloveniji. Sada je u toku zbrka oko autorstva tog papira koji nije papir: Jan\u0161a tvrdi da ga nije razaslao na razne adrese, iz Michelova ureda najprije su govorili da su dokument dobili, da bi kasnije to porekli, Jan\u0161in prijatelj i ma\u0111arski premijer Viktor Orb\u00e1n o svemu \u0161uti, a oni koji su se ve\u0107 jednom opekli zbog poku\u0161aja komadanja Jugoslavije po etni\u010dkim linijama pu\u0161u i na hladno. Tako se samo u Sloveniji, uz pojedince poput evroparlamentarke Tanje Fajon koja je ujedno predsjednica stranke Socijalnih demokrata Slovenije, kriti\u010dki oglasilo i Kulturno dru\u0161tvo Bo\u0161njaka, kao i mnogi drugi. U nas je reagirao predsjednik Zoran Milanovi\u0107, ali potpuno ambivalentno, zala\u017eu\u0107i se u jednom dahu za cjelovitost BiH i nepromjenljivost granica, da bi razvezao i poznatu desni\u010darsku mantru o ugro\u017eenosti hrvatskog naroda u toj dr\u017eavi.<\/p>\n

O \u010demu se dakle u tom papiru i njemu prilo\u017eenoj zemljopisnoj karti radi? O podjeli BiH po starom Tu\u0111man \u2013 Milo\u0161evi\u0107 \u2013 Izetbegovi\u0107 klju\u010du, pripajanju dana\u0161nje Republike Srpske Srbiji, Hercegovine Hrvatskoj, dok bi ostatak sredi\u0161nje Bosne bila bo\u0161nja\u010dka dr\u017eava. Ali ne staje se samo na BiH. I Kosovo bi se podijelilo pripojenjem njegova sjevera Srbiji, dok bi se ve\u0107i dio sjedinio s Albanijom. I Makedoniju bi trebalo “korigirati” pa dati Kosovu dio gdje prete\u017eu etni\u010dki Albanci\/Kosovari. I sve tako redom, dok se ove nove “nedovr\u0161ene dr\u017eave” napokon ne zaokru\u017ee u svojim prirodnim granicama. A onda \u0107e to neke budu\u0107e evrointegracije ionako sve pozlatiti, jer vidimo da su Evropi granice nebitne, pa valjda otuda i sve te \u017ei\u010dane ograde po njezinim rubovima i to ne samo \u0161engenskim.<\/p>\n

Budu\u0107i da je 2021. i da nismo vi\u0161e u 1990-ima, postavlja se pitanje kakvu te\u017einu dati takvim provalama retrogradnosti. Jer ako je poznata Tu\u0111manova salveta odlu\u010divala o \u017eivotima i smrtima zara\u0107enih, \u0161to danas mo\u017ee prouzro\u010diti jedna navodno Jan\u0161ina salveta koja to nije? Bilo bi lako da mo\u017eemo samo odmahnuti rukom i re\u0107i da je to jo\u0161 samo jedan potez u proizvodnji skandala za internu slovensku upotrebu, kada kriza ne bi ljuljala i same temelje EU-a. Njezino pro\u0161irenje na tzv. zapadni Balkan stavljeno je na \u010dekanje, a neki \u010dak spekuliraju da u novoj geostrate\u0161koj neprozirnosti mnogima i u samom Bruxellesu, s obzirom na skretanje cjelokupne evropske politike udesno, ne bi bilo neprihvatljivo ponovno mijenjanje granica na Balkanu, samo da on, a posebno Srbija, ostane u zoni isklju\u010divog interesa EU-a. Ukratko, da Rusi odu, premda nije jasno jesu li oni ikada imali i neke druge pretenzije osim trgova\u010dkih. I \u0161to nam je pritisnutima i koronakrizom preostalo da mislimo? Da su tragedije, pa makar i u formi farse, na ovim prostorima beskona\u010dno ponovljive? Ho\u0107e li se ne vi\u0161e Jugoslavija, nego postjugoslavenske zemlje, kako su skrpane danas, i same ponovno raspasti? I o \u010demu to ovisi? O nama samima ili o mogu\u0107em ratu u Ukrajini, daljem procesu dezintegriranja EU-a ili o ne\u010dem tre\u0107em? Govori li autor non-papera u svoje ime ili kroz njega svoje probne balone ispu\u0161taju ve\u0107i igra\u010di \u010diji je on samo glasnogovornik? I tko su oni? Pripadaju li evropskoj desnici ili i \u0161ire?<\/p>\n

Pone\u0161to je ipak jasno. Tamo\u0161nji re\u017eim nije sposoban o\u010duvati antifa\u0161isti\u010dke tradicije na koje se i ta zemlja, poput Hrvatske, tako neuvjerljivo unato\u010d ustavu poziva. To dokazuje i otkazivanje dr\u017eavne proslave 80. godi\u0161njice osnutka Oslobodila\u010dke fronte (OF). Iako je 27. april u Sloveniji dr\u017eavni praznik, odnosno slu\u017ebeno Dan borbe protiv okupatora, on je i vi\u0161e od toga. Podsjetnik je na vrijeme kada se slovenski narod ujedinio ne samo u borbi protiv okupatora i doma\u0107ih izdajnika nego i u borbi za pravednije dru\u0161tvo koje \u0107e nakon rata izgraditi. Ukratko, u borbi za socijalizam. Zato je odnos politi\u010dke klase spram takvih praznika i sje\u0107anja u dr\u017eavama poput Slovenije i Hrvatske donekle shizoidan. Istodobno svoju dr\u017eavnost temelje na antifa\u0161isti\u010dkoj borbi, ali i svako podsje\u0107anje na to tko je tu borbu iznio potiskuju. Jednom govore da pro\u0161lost treba prepustiti povjesni\u010darima, a drugi put otvoreno \u0161uruju s fa\u0161istoidnim revizionistima, koji evropski legitimiranom pri\u010dom o dvama totalitarizmima rehabilitiraju lokalni povijesni fa\u0161izam.<\/p>\n

Za\u0161to to re\u017eimima poput Jan\u0161inog odgovara? Pa zato \u0161to antikomunizam, koji nikako da iza\u0111e iz mode, dobro slu\u017ei u uspostavljanju novog dru\u0161tva sebi\u010dnosti, individualizma, rastakanja socijalne dr\u017eave i tekovina solidarnosti me\u0111u narodima, tekovina na kojima bi se ponovno mogao organizirati otpor spram re\u017eima perifernog kapitalizma u koji su nas uveli. Oni zagovaraju pomirbu unutar “svog” naroda, neko novo zajedni\u0161tvo, ali se istovremeno ne mogu pomiriti s \u010dinjenicom da je netko prije njih ujedinio na\u0161a dru\u0161tva puno bolje i stvarnije. Ne samo u borbi protiv okupatora, postizanja dr\u017eavne cjelovitosti Slovenije i Hrvatske, nego i obnove i izgradnje, uvo\u0111enja na\u0161ih krajeva u svjetsku povijest pomo\u0107u pokreta samoupravljanja i nesvrstanosti. Sve to mo\u017ee se i\u0161\u010ditati i iz obilje\u017eavanja 80. godi\u0161njice OF-a, jer je ona zna\u010dila, kako nas podsje\u0107a povjesni\u010dar Martin Premk, ambiciju promjene narodnog karaktera Slovenaca pa, ako ba\u0161 ho\u0107emo, i “slovenstva” u najte\u017eim povijesnim uvjetima. “Razli\u010diti izdajni\u010dki politi\u010dari”, ka\u017ee on, “tada se nisu \u017eeljeli pridru\u017eiti OF-u, s obzirom na to da ih je zanimala samo vlastita korist, ba\u0161 kao i sada\u0161nju vladu i zastupnike vladaju\u0107e koalicije.” Oni se kao vrag kri\u017ea boje spominjanja OF-a, ma koliko on povijesno bio koalicija razli\u010ditih dru\u0161tvenih grupa, jer je ljudima omogu\u0107io ne samo protjerivanje okupatora nego i samosvijest, ponos i nadu, da se bore za svoju slobodu, svoja prava, za po\u0161tenu i va\u017enu politiku. U svojoj kolumni Premk zaklju\u010duje: “Trenutna vlast \u010dini ba\u0161 sve, uklju\u010duju\u0107i tu i prezir spram vlastite povijesti i vlastitih dr\u017eavnih praznika, da bi pripadnike naroda junaka vratila u narod bedaka i slugu.”<\/p>\n

Ako pitanje o prirodi Jan\u0161inog re\u017eima shvatimo ozbiljno, onda se moramo zapitati koliko fa\u0161izma tu jo\u0161 uvijek i ponovno ima. Kada je neofa\u0161izma u ovim krajevima bilo najvi\u0161e, a to je bilo 1990-ih, slovenski narod imao je barem toliko snage da ne dopusti desni\u010darskoj Jan\u0161inoj politici da, osim nakratko, do\u0111e na vlast. Paradoksalno, danas kada ratova na ovom podru\u010dju, na sre\u0107u i barem zasad, vi\u0161e nema, popu\u0161ta se pred onima \u010diju je retrogradnost povijest ve\u0107 jednom osudila. Mo\u017eda bismo mogli uvesti i mikrorazlikovanje razli\u010ditih etapa tzv. tranzicije u Sloveniji, pa zaklju\u010diti da je ono \u0161to je u postepenoj tranziciji ve\u0107 izgledalo prevazi\u0111eno, u krizi zadnjih godina ponovno nahrupilo kao otvoreni bijeg dijela politi\u010dke klase u revizionisti\u010dku pro\u0161lost. Onoga dijela politi\u010dke klase koji nije sposoban izgraditi strukturirano i “normalno” razvijeno dru\u0161tvo. Te\u0161ko je ne slo\u017eiti se sa slovenskim ekonomistom Fran\u010dekom Drenovcem koji je jo\u0161 2013. zaklju\u010dio da se dogodio svojevrsni kolaps elite. Drugim rije\u010dima, da slovenska dr\u017eava nije uspjela proizvesti pravednije dru\u0161tvo, ali ni vlastitu bur\u017eoaziju u okviru neoliberalnog svjetskog poretka u koji se “integrirala”. Zato danas uspje\u0161no reciklira ono \u0161to stenografski nazivamo “fa\u0161izmom”, a to je samo strukturni moment u instaliranju i reprodukciji ovda\u0161njeg perifernog kapitalizma.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Afera s non-paperom, kojim se predla\u017ee prekrajanje granica nalik onome iz 1990-ih s Tu\u0111manove salvete, odvija se u \u010dasu kada je pro\u0161irenje EU-a na tzv. zapadni Balkan na \u010dekanju, a antikomunizam i odricanje od antifa\u0161izma i u Sloveniji uzimaju maha<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":319015,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-319014","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=319014"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319014\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":319016,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/319014\/revisions\/319016"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/319015"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=319014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=319014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=319014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}