Zbog \u010dega je to tako?<\/p>\n
Prva tri navedena doga\u0111aja su izuzetno emotivna. Ovakva iskustva se mogu opisati uz pomo\u0107 “valencije”, koja ozna\u010dava koliko je doga\u0111aj pozitivan ili negativan, i uz pomo\u0107 pobu\u0111enja, koje govori o tome koliko je doga\u0111aj umiruju\u0107 ili uzbudljiv. Dimenzije valencije variraju od visokopozitivnih ka visokonegativnim, dok dimenzije pobu\u0111enja variraju od umiruju\u0107ih do uzbudljivih ili uznemiruju\u0107ih. Ljudi se mnogo bolje prisje\u0107aju visokopobu\u0111enih doga\u0111aja, bez obzira na to da li su oni pozitivni ili negativni. To se doga\u0111a zato \u0161to emocija poja\u010dava subjektivni do\u017eivljaj prisje\u0107anja, odnosno pove\u0107ava se slikovitost sje\u0107anja, pouzdanost u ta\u010dnost sje\u0107anja i javlja se osje\u0107aj ponovnog pro\u017eivljavanja doga\u0111aja. Postoje studije koje ukazuju na to da \u017eivotni doga\u0111aji koji izazivaju sna\u017ene emocije u pore\u0111enju sa svakodnevnim iskustvima izazivaju \u017eivlja, jasnija prisje\u0107anja, kao i sna\u017enije uvjerenje u ta\u010dnost istih. Ipak, prisje\u0107anje takvih doga\u0111aja nije propra\u0107eno visokom ta\u010dno\u0161\u0107u tih sje\u0107anja.<\/p>\n
Rezultati studije u kojoj se ispitivala razlika u prisje\u0107anju teroristi\u010dkog napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i svakodnevnih iskustava ispitanika pokazali su da razlika u ta\u010dnosti prisje\u0107anja detalja zapravo i ne postoji. Ipak, sje\u0107anja na 11. septembar su bila predstavljena sa dosta vi\u0161e detalja, te sa ve\u0107om sigurno\u0161\u0107u u ta\u010dnost navedenih sje\u0107anja, jer je to jedan od doga\u0111aja koji je budio intenzivne neprijatne emocije poput straha i tuge.<\/p>\n
Iako su ljudi nerijetko ubije\u0111eni da se sje\u0107aju svih detalja nekog visokouznemiruju\u0107eg ili visokoemotivnog doga\u0111aja, de\u0161ava se to da se detalji kojih se prisje\u0107aju mijenjaju vremenom. U jednom istra\u017eivanju ispitanik je pri prvobitnom susretu s istra\u017eiva\u010dima naveo da je o eksploziji “\u010celend\u017eera” (rakete koja je eksplodirala nakon 73 sekunde leta) \u010duo od prijatelja, da bi nakon \u0161est mjeseci rekao da je za eksploziju saznao iz medija. Zapravo, pokazano je da postoji niska korelacija izme\u0111u pouzdanosti u sje\u0107anja i konzistentnosti pri prisje\u0107anju detalja.<\/p>\n
<\/p>\n
U skladu s navedenim bitno je da budemo oprezni pri prisje\u0107anju doga\u0111aja koji su zasi\u0107eni intenzivnim emocijama. Iako je ve\u0107ini ljudi vjerovatno te\u0161ko prihvatiti to da se mo\u017eda nekih bitnih \u017eivotnih doga\u0111aja ne sje\u0107aju onoliko pouzdano i ispravno koliko su ubije\u0111eni u to, bitno je pomenuti da je ovo fenomen kojem smo svi podlo\u017eni, pa \u010dak i osobe koje, uobi\u010dajeno, imaju dobro pam\u0107enje.<\/p>\n
<\/p>\n
Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, mo\u017eete na\u0107i na sajtu Laboratorije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada bi vas pitali da opi\u0161ete vjen\u010danje, dan kada ste diplomirali, neki izuzetno tu\u017ean doga\u0111aj poput gubitka bliske osobe ili da nam ka\u017eete \u0161ta ste radili pro\u0161le sedmice u ovo vrijeme, vjerovatno bie se mnogo lak\u0161e i br\u017ee sjetili te sa vi\u0161e detalja opisali prve tri situacije, nego posljednju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-318845","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318845","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318845"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318845\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318846,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318845\/revisions\/318846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318845"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318845"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318845"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}