{"id":318712,"date":"2021-04-23T07:58:29","date_gmt":"2021-04-23T05:58:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=318712"},"modified":"2021-04-22T22:59:02","modified_gmt":"2021-04-22T20:59:02","slug":"stvoriti-odrzivi-svijet-za-buduce-generacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/23\/stvoriti-odrzivi-svijet-za-buduce-generacije\/","title":{"rendered":"Stvoriti odr\u017eivi svijet za budu\u0107e generacije"},"content":{"rendered":"
\n
Pi\u0161e: Sara Simi\u0107<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Nedavno objavljeni dokumentarni film Seaspiracy<\/em> potvrdio je da sedma umjetnost mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na podizanje svijesti \u0161ire javnosti o klimatskim i ekolo\u0161kim problemima. Osim \u0161to je razotkrio zastra\u0161uju\u0107u pozadinu ribolovne industrije te objasnio njen negativan utjecaj na izumiranje oceanskih \u017eivotinjskih i biljnih vrsta, mladi redatelj Ali Tabrizi<\/strong> (27) istaknuo je ulogu aktivizma u borbi za klimatsku pravdu i za\u0161titu okoli\u0161a. Posebnu pa\u017enju valja posvetiti \u010dinjenici da se sve vi\u0161e mladih pridru\u017euje brojnim inicijativama koje klimatsku krizu stavljaju u sredi\u0161te svojih interesa. U tekstu<\/a> Sare Simi\u0107<\/strong> na Kulturpunktu<\/em>\u00a0mogli smo \u010ditati o doma\u0107im primjerima aktivisti\u010dkog djelovanja mladih iz inicijative Fridays For Future<\/a>, koja ne predstavlja izdvojen slu\u010daj anga\u017emana mladih u borbi za stvaranje odr\u017eivog sistema. Premda je borba za klimatska i ekolo\u0161ka pitanja zajedni\u010dka svim zelenim inicijativama, me\u0111unarodni pokret Extinction Rebellion<\/a> posebno se izdvaja zbog radikalnijeg pristupa s ciljem pove\u0107avanja svijesti o najkompleksnijoj krizi s kojom se \u010dovje\u010danstvo ikada susrelo.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

Po\u010deci inicijative Extinction Rebellion ve\u017eu se uz Veliku Britaniju gdje su 2018. godine odr\u017eani prvi masovni prosvjedi, a budu\u0107i da klimatska kriza ne poznaje politi\u010dki stvorene granice, vrlo brzo se pokret pro\u0161irio na globalnoj razini. Hrvatski\u00a0Extinction Rebellion\u00a0(zasad prisutan u Zagrebu<\/a> i Dalmaciji<\/a>) nastao je kao podr\u0161ka znanstvenicima okupljenih u inicijativu Znanstvenici za klimu<\/a> koji su po\u010detkom 2020. godine vladaju\u0107im institucijama i \u0161iroj javnosti uputili Apel<\/a> za sustavnu klimatsku akciju. Znanstvenici iz raznih disciplina su, potaknuti izostankom javne rasprave o klju\u010dnim klimatskim temama, odlu\u010dili iznijeti brojne zahtjeve od kojih se isti\u010de politi\u010dko uklju\u010divanje znanstvenika u procese dono\u0161enja odluka vezanih za klimatsku krizu.<\/p>\n

Decentralizirana mre\u017ea aktivista okupljenih pod zajedni\u010dkim nazivom Extinction Rebellion (XR ili Bunt za opstanak<\/em> u hrvatskoj ina\u010dici) koriste nenasilne taktike i strategije kako bi pove\u0107ali svijest o klimatskoj krizi te potaknuli \u0161iru javnost na hitno djelovanje za za\u0161titu \u017eivota na Zemlji. Ve\u0107 sami naziv inicijative upu\u0107uje na borbu protiv izumiranja jer se, kako navode, u posljednjih pedesetak godina bilje\u017ei pove\u0107an gubitak biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, zbog \u010dega je \u010ditav ekosustav ozbiljno ugro\u017een. Napominju da je i u Hrvatskoj situacija veoma ozbiljna budu\u0107i da je dosad zabilje\u017eeno 1171 ugro\u017eenih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n

Trenuta\u010dno na svijetu postoji preko tisu\u0107u Extinction Rebellion inicijativa koje povezuju sli\u010dna unutarnja organizacija te \u010detiri zajedni\u010dka zahtjeva: suo\u010davanje s istinom, hitno djelovanje, nadila\u017eenje politika i pravedna tranzicija. Prvi zahtjev podrazumijeva neophodnost transparentnog komuniciranja u situaciji klimatske i ekolo\u0161ke krize te zbog toga apeliraju na Vladu i najvi\u0161e dr\u017eavne institucije, ali i na medije, obrazovne institucije, znanstvene zajednice te civilni sektor da preno\u0161ene informacije o klimatskoj krizi moraju biti \u00a0provjerene i istinite. Nadalje, smatraju da je potrebno odmah zapo\u010deti s djelovanjem kako bi se smanjila emisija stakleni\u010dkih plinova te zaustavio gubitak biolo\u0161ke raznolikosti na planeti, a zahtjev nadila\u017eenja politika podrazumijeva stremljenje k demokratskom sustavu dono\u0161enja odluka u kojem nema mjesta za korupciju i klijentelizam. Budu\u0107i da znanstvenici zahtijevaju hitno ga\u0161enje fosilne industrije, XR-ov zahtjev pravedne tranzicije podrazumijeva jednake uvjete za sve ljude, stoga isti\u010du da se radnicima zaposlenim u fosilnim i srodnim industrijama mora omogu\u0107iti pravedna tranzicija, odnosno prekvalifikacija i zaposlenje u drugim sektorima.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de metoda koje koriste, aktivisti i aktivistkinje iz pokreta isti\u010du da se kroz povijest pokazalo da nenasilni protesti<\/a> pokazuju ve\u0107u u\u010dinkovitost u postizanju sustavnih promjena od pokreta koje karakterizira kori\u0161tenje nasilnih metoda. Smatraju da su nenasilni protesti otvoreni za ve\u0107i broj ljudi jer “ne mora\u0161 biti mlad i fizi\u010dki spreman za borbu i ratovanje, nego mora\u0161 biti spreman zauzeti se za ono u \u0161to vjeruje\u0161 bez obzira na potencijalne posljedice”. Upravo otvorenost inicijative za sve dobne uzraste pridonosi stvaranju \u0161ire perspektive. Ipak, \u010dlanovi pokreta isti\u010du da su mladi ljudi du\u0161a cijele pri\u010de zbog svog kreativnog doprinosa i izuzetne posve\u0107enosti aktivisti\u010dkom djelovanju. \u010cesto su mladi ljudi klju\u010dan faktor za uspostavljanje promjena jer donose svje\u017eu energiju, druga\u010dija promi\u0161ljanja i nove mehanizme djelovanja.<\/p>\n

Jedan od njih je kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea kao prostora za izra\u017eavanje kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Budu\u0107i da je jedan od ciljeva Extinction Rebellion pokreta okupiti \u0161to ve\u0107i broj ljudi, protupandemijske mjere ote\u017eavaju po\u010detne planove inicijative zbog zabrana masovnijeg okupljanja ljudi u javnom prostoru. Stoga su se okrenuli dru\u0161tvenim mre\u017eama koje koriste kao alat za dopiranje do \u0161ire javnosti, a istovremeno ih koriste kao platformu za dijeljenje vijesti vezanih za ekolo\u0161ka i klimatska pitanja. Smatraju da te platforme otvaraju prostor za raspravu i uspostavljanje dijaloga, \u0161to doprinosi sve ve\u0107oj vidljivosti pokreta u javnoj sferi. Iako se ka\u017ee da je snaga u brojkama, za sada broj pratitelja na dru\u0161tvenim mre\u017eama pozicionira cijeli pokret daleko od mainstreama<\/em>, no to ih ne spre\u010dava da ustraju u svom radu i djelovanju.<\/p>\n

U inicijativi Extinction Rebellion postoji nekoliko radnih skupina (istra\u017eiva\u010dka, edukacijska, multimedijska, akcijska, dizajnerska…) koje me\u0111usobno sura\u0111uju kako bi postigli zajedni\u010dke ciljeve. Kako bi dokinuli hijerarhijski sustav preraspodjele mo\u0107i unutar grupe, oslanjaju se na principe horizontalne strukture organizacije te na vlastitom primjeru \u017eele pokazati da su pravedniji sustavi suradnje me\u0111u ljudima mogu\u0107i. Budu\u0107i da se mladi tijekom institucionalnog obrazovanja ne susre\u0107u s horizontalnim pristupom suradnje, \u010dlanovi inicijative isti\u010du da je ovakav pristup ugodno iznena\u0111enje jer je “sva\u010dija ideja pravedno razmotrena i samim time svi imaju jednake \u0161anse”. Prilikom dono\u0161enja odluka koriste mehanizme demokracije i sociokracije kako bi uklju\u010dili sva\u010diji glas i time stvorili ugodnu atmosferu me\u0111u \u010dlanovima inicijative. \u010clanom ili \u010dlanicom inicijative mo\u017ee postati svaka osoba koja dijeli na\u010dela Extinction Rebellion pokreta, a me\u0111u njima je stvaranje odr\u017eivog svijeta za budu\u0107e generacije. Osim toga isti\u010du potrebnu za kulturom regeneracije \u0161to podrazumijeva na\u010din djelovanja baziran na brizi, po\u0161tovanju, osna\u017eivanju i zajedni\u0161tvu.<\/p>\n

Radikalan pristup koji se ve\u017ee uz pokret nastao je kao odgovor na neuspjele peticije i preblage taktike podizanja svijesti o hitnosti promjene. Kako ka\u017eu XR-ovci, vrijeme za potpisivanje peticija je odavno isteklo i zato je potrebno krenuti djelovati odmah sada. U svojim akcijama koriste performativne prakse poput plesa, pjevanja i glume, a posebnu pa\u017enju posve\u0107uju osmi\u0161ljavanju poruka koje iznose na transparentima. Uloga performativnih praksi u dru\u0161tvenim pokretima tema je koja za koju se zanimaju i istra\u017eiva\u010di u kulturnom polju pa tako Paula Serafini<\/strong> u knjizi<\/a> Performance Action: The Politics of Art Activism<\/em> (2018) na izdvojenim primjerima grupa aktivista preispituje odnos izme\u0111u umjetnosti i politike. Autorica isti\u010de da je mo\u0107 performansa upravo u tome \u0161to politi\u010dke poruke posredstvom umjetnosti dopiru do \u0161ire javnosti i poti\u010du na direktnu participaciju. Aktivisti iz XR-a smatraju da je umjetnost u njihovom slu\u010daju sredstvo koje im slu\u017ei za \u0161to ve\u0107e privla\u010denje pozornosti \u0161ire javnosti, a osmi\u0161ljavanje akcije zapo\u010dinje definiranjem problema na kojeg \u017eele skrenuti pozornost.<\/p>\n

Planiranje akcija je proces u kojem veliku pa\u017enju obra\u0107aju na vrijeme i mjesto gdje izvode akcije, ali i kome je glavna poruka akcije upu\u0107ena. Poneke akcije direktno prozivaju vladaju\u0107e institucije za nemar oko klju\u010dnih klimatskih pitanja, dok su druge usmjerene privla\u010denju ve\u0107e medijske pozornosti kako bi \u0161to vi\u0161e ljudi osvijestilo alarmantnost situacije u kojoj se nalazimo. Participativnost \u010dlanova grupe pove\u0107ava zna\u010daj akcija, ali i pridonosi ja\u010danju kolektivnog identiteta pokreta. Pritom smatraju da je izuzetno va\u017eno iza\u0107i na ulice i podi\u0107i svoj glas, budu\u0107i da \u017eivimo u privilegiranoj sredini gdje je dozvoljena ovakva praksa zauzimanja za svoja prava. Premda su dosad imali podr\u0161ku policijskih slu\u017ebenika prilikom izvo\u0111enja akcija, nagla\u0161avaju da bi u slu\u010daju hap\u0161enja sve bilo unaprijed isplanirano zato jer “nema ja\u010de poruke od poruke ljudi koji su voljni ugroziti vlastitu slobodu kako bi postigli svoje ciljeve”.<\/p>\n

Dosada\u0161nje akcije smatraju izrazito uspje\u0161nima, no za prave rezultate je potreban odre\u0111eni period kako bi dobili povratnu informaciju o u\u010dinkovitosti kori\u0161tenih strategija. Isti\u010du da ljudi \u010desto imaju pogre\u0161nu percepciju o revoluciji kao momentalnom i brzom preokretu u dru\u0161tvu. Upravo zbog toga nisu svjesni da je revolucija zapravo nevidljiva i polagana tranzicija prema novom i boljem dru\u0161tvu i u tom slu\u010daju su svaka promjena i doprinos pojedinca korak prema naprijed. U tom smislu svakodnevno svjedo\u010dimo sporoj revoluciji koja se odvija na lokalnoj i globalnoj razini. Pritom se upravo pritisak odozdo u nebrojenim situacijama pokazao kao pristup koji mo\u017ee donijeti kvalitetne transformacije jer, kako ka\u017eu na\u0161i sugovornici, klimatske promjene su neraskidive od dru\u0161tvenih promjena, a zajedno mogu stvoriti odr\u017eivi svijet za budu\u0107e generacije.<\/p>\n

kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Decentralizirana mre\u017ea aktivista okupljenih pod zajedni\u010dkim nazivom Extinction Rebellion (Bunt za opstanak) koriste nenasilne taktike i strategije kako bi pove\u0107ali svijest o klimatskoj krizi te potaknuli \u0161iru javnost na hitno djelovanje za za\u0161titu \u017eivota na Zemlji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275175,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-318712","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318712"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318712\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318714,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318712\/revisions\/318714"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}