{"id":318457,"date":"2021-04-19T08:21:55","date_gmt":"2021-04-19T06:21:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=318457"},"modified":"2021-04-19T08:21:55","modified_gmt":"2021-04-19T06:21:55","slug":"ratar-iz-silicijske-doline","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/19\/ratar-iz-silicijske-doline\/","title":{"rendered":"Ratar iz Silicijske doline"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

The Land Report, ameri\u010dki kvartalni \u010dasopis specijaliziran za investiranje u zemlji\u0161ta, objavio je u svom posljednjem broju da je ameri\u010dki milijarder Bill Gates, \u010detvrti na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu (130,4 milijarde dolara), nedavno postao i najve\u0107i privatni vlasnik poljoprivrednog zemlji\u0161ta u Americi.<\/p>\n

Taj kuriozitet \u2013 budu\u0107i da utemeljitelj Microsofta dosad nije bio poznat kao investitor u poljoprivredno zemlji\u0161te, a jo\u0161 manje kao poljoprivrednik \u2013 prenijeli su brojni svjetski mediji, no s obzirom na to da je Gates istovremeno i biznismen i filantrop, nije do kraja jasno iz kojih je motiva nakupovao 98 tisu\u0107a hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta u 19 saveznih dr\u017eava, a ni sam se o tome nije izja\u0161njavao.<\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Prema izvje\u0161taju The Land Reporta, Gatesova zemlja vrijedna je skoro 700 milijuna dolara, a posljednja velika akvizicija dogodila se 2018., kada je kupio 5869 hektara veliko zemlji\u0161te na istoku dr\u017eave Washington, teritoriju indijanskog plemena Yakama<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema izvje\u0161taju The Land Reporta, Gatesova zemlja ukupno je vrijedna skoro 700 milijuna dolara, a posljednja velika akvizicija dogodila se 2018. godine, kada je kupio 5869 hektara veliko zemlji\u0161te na istoku dr\u017eave Washington, mjestu koje je tradicionalno, kako je u Guardianu napisao Nick Estes, bilo ozna\u010deno kao teritorij indijanskog plemena Yakama. Estes, ina\u010de pripadnik naroda Sijuksa, ka\u017ee i da Gates nipo\u0161to nije jedini bijelac u \u010dije je ruke dospjela zemlja koja je u pro\u0161losti, razli\u010ditim dr\u017eavnim sporazumima, bila namijenjena starosjedila\u010dkim narodima. Primjerice, medijski mogul Ted Turner vlasnik je 57 tisu\u0107a hektara velikog ran\u010da Bad River u Ju\u017enoj Dakoti, a time ujedno i “najve\u0107eg privatnog krda bizona na svijetu”, koje broji 50 tisu\u0107a jedinki. Taj se ran\u010d, pi\u0161e Estes, nalazi na podru\u010dju za koje je sporazumom Fort Laramie iz 1868. ameri\u010dka vlada garantirala da je to “trajni dom” naroda Lakota.<\/p>\n

Za razliku od Turnera, \u010dije posjede uglavnom \u010dine neobra\u0111eni pa\u0161njaci, Gates se fokusirao na poljoprivredno zemlji\u0161te, a na onome u isto\u010dnom Washingtonu, nazvanom 100 Circles, dosad su se uzgajali kukuruz, p\u0161enica i krumpir. Autor izvje\u0161taja The Land Reporta Eric O'Keefe napisao je da je prije dvije godine prisustvovao akviziciji susjednog ran\u010da, gdje je zemlja tako plodna da se smatra svojevrsnim “geolo\u0161kim \u010dudom”. Investitor je ondje doveo te\u0161ku mehanizaciju i geologa, pi\u0161e O'Keefe, koji ni nakon tri metra kopanja u dubinu jo\u0161 nije bio nai\u0161ao ni na kamen\u010di\u0107, a podru\u010dje je pritom iznimno bogato i vodnim resursima.<\/p>\n

Bill Gates je u svojem razgranatom poslovnom i filantropskom portfelju ve\u0107 ranije iskazivao interes za ulaganje u odr\u017eivu poljoprivredu. Primjerice, jedan od njegovih poslovnih entiteta inauguracijski je \u010dlan projekta Leading Harvest, \u010diji je cilj standardizirati “odr\u017eivu poljoprivredu” i koji obuhva\u0107a vi\u0161e od 800 tisu\u0107a hektara zemlji\u0161ta u 22 savezne dr\u017eave. Gates je tako\u0111er suvlasnik kompanija za proizvodnju biljnih proteina (zamjena za meso) Beyond Meat i Impossible Foods, kao i jedne od najve\u0107ih svjetskih tvornica za proizvodnju poljoprivrednih strojeva John Deere. Njegova filantropska organizacija Bill & Melinda Gates Foundation ula\u017ee u razvoj male poljoprivrede u zemljama u razvoju, a nedavno je objavio i knjigu pod naslovom “Kako izbje\u0107i klimatsku katastrofu” koja se bavi i poljoprivredom.<\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Organizacija International Land Coalition objavila je da nejednakost u pristupu tlu direktno ugro\u017eava egzistencije 2,5 milijarde ljudi u svijetu koji se bave poljoprivredom. Najmanja je nejednakost u Kini i Vijetnamu, a najve\u0107a u Latinskoj Americi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

No na nedavnoj sesiji na forumu Reddit, odr\u017eanoj povodom izlaska knjige, Gates je na pitanje za\u0161to je kupio toliko poljoprivrednog zemlji\u0161ta odgovorio da kupnja “nije povezana s klimom” te da je to bila “odluka njegove investicijske grupe”. To je ujedno sve \u0161to je Gates rekao o \u010dinjenici da je postao najve\u0107i privatni vlasnik poljoprivrednog zemlji\u0161ta u Americi. Ono \u0161to je sigurno jest da se takva plodna zemlja ve\u0107 godinama smatra jednom od najboljih investicija uop\u0107e te da se njome naveliko trguje, dok je s druge strane Gates iznimno tajnovit oko svih svojih investicija, pa tako i poljoprivrednih.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, Eric O'Keefe iz The Land Reporta i sam se prili\u010dno namu\u010dio nakon \u0161to je pro\u010ditao da je ran\u010d 100 Circles prodan za 171 milijun dolara, s obzirom na to da je ime kupca bilo nedostupno, izuzev informacije da se radi o “investitoru iz Louisiane”. Budu\u0107i da tako velike povr\u0161ine mogu kupiti samo dr\u017eavni fondovi i institucionalni investitori, dok navedena tvrtka ima samo dva zaposlena, godi\u0161nje prihode od 300 tisu\u0107a dolara i adresu u limenoj ku\u0107ici uz jedan autoput, O'Keefe je po\u010deo istra\u017eivati. Ustanovio je da je zemlji\u0161te promijenilo niz vlasnika, po\u010dev\u0161i od biv\u0161eg izvr\u0161nog direktora tehnolo\u0161ke kompanije WorldCom Bernieja Ebbersa, koji je 2005. zavr\u0161io u zatvoru zbog porezne prevare. Zemlju je kasnije kupio kanadski mirovinski fond, a od njega Gatesova investicijska tvrtka Cascade Investment LLC.<\/p>\n

U periodu od pet godina Mirovinski investicijski odbor Kanade bio je nakupovao preko 40 tisu\u0107a hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta diljem Amerike, koje je potom po\u010deo prodavati. Pritom, pi\u0161e O'Keefe, o tome nije bilo nikakve prethodne javne objave. Fond je tek naknadno u svom kvartalnom izvje\u0161taju objavio da je prodao poljoprivredno zemlji\u0161te u Americi vrijedno 520 milijuna dolara, kako se ispostavilo, Gatesovoj investicijskoj firmi.<\/p>\n

Bill Gates je firmu Cascade Investment osnovao 1995., malo nakon \u0161to je prodao 45 posto dionica Microsofta kako bi diversificirao svoju imovinu. Otad njome upravlja Gatesov \u010dovjek od povjerenja Michael Larson, kojega zbog low-profile pristupa zovu Vratar. Zaposlenici firme moraju potpisati ugovor o tajnosti, a od njih se o\u010dekuje i da ne koriste dru\u0161tvene mre\u017ee. Sam Larson, kako pi\u0161e Wall Street Journal (WSJ), ima autonomiju da kupuje i prodaje Gatesovim novcem onako kako misli da treba, a njegov diskretan pristup zna\u010di i da se investicije ne ogla\u0161avaju na sva zvona.<\/p>\n

Tlom se trguje kao robom<\/strong><\/h2>\n

Uz desetke tisu\u0107a hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta, tvrtka je tijekom 25 godina kupila udjele i u lancima hotela Four Seasons i Ritz-Carlton, kanadskoj dr\u017eavnoj \u017eeljeznici, spomenutim tvrtkama za proizvodnju biljnih proteina, kompaniji za trgovinu automobilima, a ima i 34-postotni udio u drugoj najve\u0107oj ameri\u010dkoj kompaniji za upravljanje otpadom Republic Services. Osim poljoprivrednog zemlji\u0161ta, Cascade je 2017. godine kupio i veliku povr\u0161inu takozvanog tranzicijskog zemlji\u0161ta u Phoenixu, desetom najve\u0107em metropolitanskom podru\u010dju u SAD-u, na kojemu se planira izgradnja novog naselja s 80 tisu\u0107a stambenih jedinica.<\/p>\n

Sve to ukazuje da je, barem zasad, Gatesova kupovina poljoprivrednog zemlji\u0161ta prije ulaga\u010dki nego poljoprivredni potez, no isto tako, pi\u0161e WSJ, Larsonova investicijska filozofija uglavnom se bazira na pristupu “kupi i zadr\u017ei”, a ne na standardnom me\u0161etarenju. Gates se time u svakom slu\u010daju svrstao me\u0111u 50 pojedinaca ili obitelji s najve\u0107im povr\u0161inama poljoprivrednog zemlji\u0161ta u SAD-u. Oni ukupno posjeduju 12,5 milijuna hektara ili 1,4 posto kopnene povr\u0161ine Amerike, dok ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine posjeduje federalna vlada. Ta je zemlja tre\u0107a po veli\u010dini u svijetu kada je u pitanju kopnena povr\u0161ina, poslije Kine i Rusije, pri \u010demu 44 posto \u010dini poljoprivredno zemlji\u0161te. Sva privatna zemlja, osim \u0161to je sama po sebi iznimno vrijedna roba, u nekoj je komercijalnoj funkciji, bilo da se radi o ratarstvu i sto\u010darstvu ili drvnoj industriji i proizvodnji elektri\u010dne energije. Upravo se u SAD-u od 1980-ih naovamo odvija najve\u0107a koncentracija vlasni\u0161tva nad tlom, no fenomen je univerzalan, pa danas samo jedan posto farmi na svijetu kontrolira \u010dak 70 posto svih obradivih povr\u0161ina.<\/p>\n

Uz Billa Gatesa, u Americi su najve\u0107i vlasnici obitelj Offutt koja se u Sjevernoj Dakoti tradicionalno bavi poljoprivredom, obitelj Resnick koja proizvodi vo\u0107ne sokove, buteljiranu vodu, bademe i pistacije, zatim kubanska bra\u0107a Fanjul koja proizvode \u0161e\u0107er te tako\u0111er poljoprivredno carstvo obitelji Boswell. Iako se desetlje\u0107ima, a neke i stolje\u0107ima, bave poljoprivredom, sve su te obitelji ispod Gatesovih kada je u pitanju povr\u0161ina poljoprivrednog zemlji\u0161ta u njihovom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n

Da tlo spada u najcjenjenije resurse za investiranje svjedo\u010di i popis sto najve\u0107ih privatnih vlasnika zemlji\u0161ta koje nije isklju\u010divo poljoprivredno. Na vrhu te liste nalaze se telekomunikacijski tajkun John Malone i spomenuti medijski mogul i osniva\u010d televizije CNN Ted Turner, a na popisu su i neki vlasnici koji se ne bave proizvodnjom hrane, poput dinastija nafta\u0161a, proizvo\u0111a\u010da automobila i osniva\u010da Amazona Jeffa Bezosa.<\/p>\n

U nedavno objavljenom izvje\u0161taju o nejednakosti u pristupu tlu na globalnoj razini, organizacija International Land Coalition objavila je da ta nejednakost direktno ugro\u017eava egzistencije 2,5 milijarde ljudi u svijetu koji se bave poljoprivredom te da danas gornjih deset posto ruralne populacije posjeduje 60 posto vrijednosti zemlje, dok donjih 50 posto stanovni\u0161tva kontrolira samo tri posto. Najmanja je nejednakost u Kini i Vijetnamu, a najve\u0107a u Latinskoj Americi, dok Afrika i Azija imaju najve\u0107i udio malih gospodarstava, na kojima se poljoprivreda vi\u0161e temelji na ljudskom radu nego na kemijskim i mehani\u010dkim procesima proizvodnje.<\/p>\n

Organizacija smatra da su glavni pokreta\u010d trenda rasta nejednakosti u pristupu zemlji “kratkoro\u010dni financijski instrumenti”, odnosno trgovanje tlom kao robom, pa je u 2019. godini zabilje\u017een 40-postotni rast trgovanja u odnosu na prethodnu godinu, koja je tako\u0111er bila rekordna. Gledaju\u0107i iz ekolo\u0161ke perspektive, poznato je da se \u010dak 80 posto svjetske bioraznolikosti nalazi na podru\u010djima kojima upravljaju starosjedila\u010dki narodi i lokalne zajednice, dok koncentracija vlasni\u0161tva za sobom uvijek povla\u010di ekolo\u0161ki \u0161tetan industrijski uzgoj monokultura.<\/p>\n

I u Evropi sve ve\u0107a koncentracija<\/strong><\/h2>\n

Istra\u017eivanje nizozemskog Transnacionalnog instituta s kraja 2016. pokazalo je da se u Evropi tako\u0111er doga\u0111a sve ve\u0107a koncentracija vlasni\u0161tva nad zemljom, naro\u010dito u isto\u010dnim \u010dlanicama u kojima je zemlja prije bila u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Najeklatantniji je primjer Rumunjske, gdje je ve\u0107 2009. \u010dak deset posto ukupnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta bilo u rukama vlasnika izvan EU-a, a jo\u0161 20 do 30 posto kontrolirali su vlasnici iz EU-a. No pad broja malih poljoprivrednih gospodarstava doga\u0111a se u svim \u010dlanicama, pa se taj udio u periodu od 1990. do 2013. najvi\u0161e smanjio u Njema\u010dkoj, za \u010dak 79 posto, u Italiji 68 posto, a u Bugarskoj 65 posto. Prema Eurostatu, 2013. velika su gospodarstva (vi\u0161e od 100 hektara) \u010dinila 3,1 posto svih farmi u EU-u, ali su obuhva\u0107ala polovicu ukupne obra\u0111ivane povr\u0161ine, dok su tri \u010detvrtine svih malih farmi (manje od 10 hektara) obuhva\u0107ale samo 11 posto. Time je razina nejednakosti u pristupu tlu dosegla onu kakvu po tom pitanju imaju najgore zemlje kao Brazil, Kolumbija i Filipini.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako nije do kraja jasno iz kojih je motiva Bill Gates nakupovao 98 tisu\u0107a hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta u 19 saveznih dr\u017eava, niti se on o tome izja\u0161njavao, \u010dinjenica je da je ovaj biznismen i filantrop nedavno postao najve\u0107i privatni vlasnik poljoprivrednog zemlji\u0161ta u Americi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-318457","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318457"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318458,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318457\/revisions\/318458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}