{"id":318343,"date":"2021-04-17T08:14:56","date_gmt":"2021-04-17T06:14:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=318343"},"modified":"2021-04-17T08:14:56","modified_gmt":"2021-04-17T06:14:56","slug":"kolapsologija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/17\/kolapsologija\/","title":{"rendered":"Kolapsologija"},"content":{"rendered":"

Autor: Sabine Leitner<\/strong><\/p>\n

Povijest nas u\u010di da se civilizacije uzdi\u017eu i padaju, ra\u0111aju se i umiru. Neke umiru dramati\u010dno, neke jednostavno izblijede i postupno budu zamijenjene drugima. Ima smisla prou\u010davati kako su nestale stare kulture i civilizacije i sagledati \u0161to mo\u017eemo iz toga nau\u010diti. Danas u Parizu mo\u017eemo upisati poslijediplomski studij o kolapsologiji ili o \u201criziku od kolapsa i kako se tome prilagoditi\u201d. Naime, pretpostavka je da bi kolaps mogao zadesiti i ovo na\u0161e zapadno industrijsko dru\u0161tvo.<\/p>\n

Prema Jaredu Diamondu, akademiku i autoru knjige iz 2005. godine Kolaps: Kako dru\u0161tva odaberu propasti ili opstati, ve\u0107 svjedo\u010dimo stanju pred kolapsom u mnogim zemljama: \u201cKao \u0161to se to doga\u0111alo i u pro\u0161losti, zemlje koje su ekolo\u0161ki optere\u0107ene, prenaseljene ili oboje, postaju izlo\u017eene riziku politi\u010dke prenapregnutosti te kolapsa vlada. Kad su ljudi o\u010dajni, pothranjeni i bez nade, za to okrivljuju svoje vlade, i misle da su one odgovorne zbog nerje\u0161avanja njihovih problema. Poku\u0161avaju emigrirati pod svaku cijenu. Ratuju oko zemlje. Ubijaju jedni druge. Zapo\u010dinju gra\u0111anske ratove. Misle da nemaju \u0161to izgubiti pa postaju teroristi ili podr\u017eavaju ili toleriraju terorizam.\u201d<\/p>\n

Kad bismo napravili procjenu rizika za zdravlje i sigurnost na\u0161eg planeta, mogli bismo istaknuti mno\u0161tvo ozbiljnih prijetnji: nesta\u0161icu vode, osiroma\u0161enje tla, klimatske promjene, prenapu\u010denost, one\u010di\u0161\u0107enja i toksine, nejednakost, krhke ekonomije i tako dalje. Prema Diamondu, sve su to vremenske bombe koje imaju fitilje u trajanju od nekoliko godina, nikako vi\u0161e od pedeset. Dana\u0161nji smjer nije odr\u017eiv; ili \u0107emo se odlu\u010diti za promjenu ili \u0107emo biti prisiljeni na nju. Kao i kod svake kontrole zdravlja i sigurnosti, razumno je napraviti popis mogu\u0107ih prijetnji i pripremiti se za njih.<\/p>\n

Me\u0111utim, uvijek ima onih koji ne \u017eele vidjeti o\u010digledno i ovakvu studiju vi\u0161e vole proglasiti \u201capokalipti\u010dnom\u201d ili nekom vrstom religijskog sudnjeg dana.<\/p>\n

No, poku\u0161ati procijeniti mogu\u0107e ishode na\u0161ih trenuta\u010dnih problema i pripremiti se na njih nije isto \u0161to i proricati katastrofu. Kad je propao Sovjetski Savez, to nije zna\u010dilo da su svi umrli. Kad je propalo Rimsko Carstvo, svijet je i\u0161ao dalje, ali ne svijet kakav su Rimljani poznavali.<\/p>\n

Izostanak sagledavanja problema i predvi\u0111anja budu\u0107ih posljedica zapravo je jedan od \u010dimbenika koji su doprinijeli uru\u0161avanju pro\u0161lih civilizacija.<\/p>\n

Kako ka\u017ee Diamond, jedan od razloga za\u0161to problemi nisu uo\u010deni je \u201csukob kratkoro\u010dnih interesa izme\u0111u elita koje donose odluke i dugoro\u010dnog interesa dru\u0161tva u cjelini, posebno ako se elite mogu izolirati od posljedica vlastitih postupaka\u201d. Recimo da ste bogat vlasnik zemlji\u0161ta i da mo\u017eete stvoriti bogatstvo sje\u010dom \u0161ume, industrijskom obradom zemlje, crpljenjem rijetkih minerala koji su ispod povr\u0161ine tla, unato\u010d uni\u0161tavanju i zaga\u0111enju koje mogu uzrokovati, prodajom zemlje bezobzirnim graditeljima \u2013 biste li se mogli suzdr\u017eati od krupne zarade na ra\u010dun zajednice i budu\u0107ih generacija?<\/p>\n

Dakle, ve\u0107ina onih koji su u pro\u0161losti bili u stanju donositi takve odluke nije se suzdr\u017eala i tu je bit problema: na\u0161e trenutne probleme stvorio je \u010dovjek i oni su na ovaj ili onaj na\u010din rezultat razmi\u0161ljanja koje najve\u0107u vrijednost pridaje onome \u0161to je profitabilno.<\/p>\n

I ako takvo \u201cekonomsko\u201d i materijalisti\u010dko razmi\u0161ljanje i dalje bude dominiralo na\u0161im kolektivnim odlukama i ako mi kao pojedinci i dalje budemo podlo\u017eni trenuta\u010dnom zadovoljstvu, na\u0161a \u0107e se industrijalizirana civilizacija zabiti u zid.<\/p>\n

Ako iskvarene vrijednosti i pogre\u0161na razmi\u0161ljanja uru\u0161avaju civilizacije, tada \u0107e prave vrijednosti i zdravo razmi\u0161ljanje izgraditi nove civilizacije. Zato trebamo razgovarati o kolapsologiji; i u tom kontekstu trebamo razgovarati o ljudskim vrijednostima i razmi\u0161ljanjima koja nam trebaju da savladamo izazove na putu kako bismo stvorili bolji \u017eivot i ponudili obrazovanje koje \u0107e nam pomo\u0107i da budemo nesebi\u010dni, da bolje sura\u0111ujemo, da budemo velikodu\u0161ni i otvoreniji za razum nego za \u017eelje. Budu\u0107nost ostaje otvorena, ali nema smisla i\u0107i joj ususret zatvorenih o\u010diju.<\/p>\n

Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izostanak sagledavanja problema i predvi\u0111anja budu\u0107ih posljedica zapravo je jedan od \u010dimbenika koji su doprinijeli uru\u0161avanju pro\u0161lih civilizacija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318344,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-318343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318343"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318345,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318343\/revisions\/318345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}