{"id":318330,"date":"2021-04-16T22:41:15","date_gmt":"2021-04-16T20:41:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=318330"},"modified":"2021-04-16T22:41:15","modified_gmt":"2021-04-16T20:41:15","slug":"stranacka-prepucavanja-umjesto-vakcine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/16\/stranacka-prepucavanja-umjesto-vakcine\/","title":{"rendered":"Strana\u010dka prepucavanja umjesto vakcine"},"content":{"rendered":"

\"\"Autorka: Vanja Stoki\u0107<\/strong><\/p>\n

Od marta 2020. godine pa do danas u Bosni i Hercegovini zbog virusa korona umrlo je vi\u0161e od 7.500 gra\u0111ana. Trenutno je oko 35.000 njih zara\u017eeno. Prema podacima D\u017eons Hopkins, BiH je prva i regionu i osma u svijetu<\/a> po smrtnosti od virusa korona. Bolnice i ambulante su prepune. Radnici na grobljima se \u017eale da ne sti\u017eu da obave toliku koli\u010dinu posla, jer su im kapaciteti odavno postali tijesni.<\/p>\n

Istovremeno, masovne vakcinacije jo\u0161 uvijek nema i ne zna se kada \u0107e da po\u010dne. Trenutni poku\u0161aji vakcinacije i nabavljanje po nekoliko hiljada doza ne mogu da se nazovu masovnim. Bosna i Hercegovina nije mogla da po strani ostavi strana\u010dka prepucavanja i nacionalne podjele, pa \u010dak ni zbog dobrobiti svojih gra\u0111ana. Ionako komplikovana zbog svog administrativnog ure\u0111enja (dva entiteta, Br\u010dko distrikt i deset kantona), Bosna i Hercegovina prebacuje odgovornost sa jednog nivoa vlasti na drugi. Tako Vije\u0107e ministara BiH, kao institucija na dr\u017eavnom nivou, prebacuje odgovornost na nivo ispod sebe, odnosno entitete. Predsjedavaju\u0107i Vije\u0107a ministara Zoran Tegeltija tvrdi da je ovo tijelo najmanje krivo<\/a> za nenabavljanje vakcina. On krivicu prebacuje i na COVAX mehanizam, govore\u0107i da su bogatije zemlje preuzele sve vakcine pa ovim siroma\u0161nijim ne ostaje ni\u0161ta. Naime, krajem 2020. godine BiH je putem COVAX-a uplatila 13 miliona dolara<\/a> za 1,2 miliona doza vakcina. Prva isporuka desila se 25. marta, kada je u BiH stiglo 23.400 doza<\/a>.<\/p>\n

U paralelnom univerzumu, a u istoj dr\u017eavi, ljudi na najvi\u0161im pozicijama javno priznaju svoju neodgovornost. \u201eDa smo htjeli glumiti dr\u017eavu, mi bismo vakcinu nabavili u decembru, ali nije bitno\u201c, kazao je sredinom marta premijer FBiH Fadil Novali\u0107<\/a>, aludiraju\u0107i na Republiku Srpsku koja je odlu\u010dila samostalno da po\u010dne sa nabavkom vakcina.<\/p>\n

Taman kad se javnost malo umirila od komentarisanja ove izjave, Novali\u0107 je javno pozvao sve koji imaju ideju kako nabaviti vakcine da mu se jave, \u010dim je zapravo javno priznao<\/a> da bh. institucije ne znaju kako da se izbore sa trenutnom situacijom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Izvor: klix.ba<\/p>\n

Sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac je u razgovoru za agenciju Fena<\/a> optu\u017eio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da \u201eopstrui\u0161u nabavku vakcina, nastoje\u0107i time obesmisliti dr\u017eavni nivo vlasti i oja\u010dati ulogu entiteta\u201c. Time su se strana\u010dka prepucavanja nastavila u doba krize, kada je sve drugo moralo da bude ostavljeno po strani i da zdravlje gra\u0111ana bude iznad svega.<\/p>\n

Krivi\u010dna prijava protiv zvani\u010dnika<\/strong><\/p>\n

Ljekar u penziji, Bakir Naka\u0161 iz Sarajeva, podnio je krivi\u010dnu prijavu<\/a> protiv Zorana Tegeltije, predsjedavaju\u0107eg Vije\u0107a ministara BiH, Ankice Gudeljevi\u0107, ministrice civilnih poslova BiH, Vjekoslava Mandi\u0107a, ministra zdravstva FBiH te Fadila Novali\u0107a, premijera FBiH. Razlog je nenabavka vakcina, \u010dime su direktno ugro\u017eeni \u017eivoti bh. gra\u0111ana. U razgovoru za Deutche Welle<\/a>, Naka\u0161 ka\u017ee da dr\u017eavni nivo nije imao interesa da se uklju\u010du u nabavku, pa je zato sve prebacio na nivo entiteta.<\/p>\n

Nakon \u0161to dr\u017eavni nivo nije uspio da nabavi potrebne vakcine, entiteti i kantoni su se preko posrednika uklju\u010dili u proces nabavke po\u010detkom ove godine.<\/p>\n

Propalo 1.300 doza<\/strong><\/h2>\n

Dok u Bosni i Hercegovini nema ni pribli\u017eno dovoljno vakcina a ljudi svakodnevno umiru od posljedica zaraze, 1.300 doza je propalo u Prijedoru<\/a> ove sedmice. One su trebale da poslu\u017ee za revakcinaciju osoba starijih od 65 godina, a upropa\u0161tene su zbog nestanka elektri\u010dne energije, kada je prekinuto njihovo hla\u0111enje.<\/p>\n

\u201eDo\u0161lo je do poreme\u0107aja u temperaturi u zamrziva\u010du u odnosu na temperaturu koja je predvi\u0111ena za \u010duvanje vakcina\u201c, kazao je Slobodan Javor, v. d. direktora Doma zdravlja Prijedor.<\/p>\n

Ovaj slu\u010daj istra\u017euje Okru\u017eno javno tu\u017eila\u0161tvo<\/a> u Prijedoru, kako bi se ta\u010dno utvrdilo \u0161ta se desilo i ko je odgovoran.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Gra\u0111ani spas vide u Srbiji<\/strong><\/h2>\n

Razo\u010darani i obeshrabreni, bh. gra\u0111ani ve\u0107 mjesecima odlaze na vakcinaciju u susjednu Srbiju. Prvo su po lijek oti\u0161li gra\u0111ani BiH koji imaju i dr\u017eavljanstvo Srbije, da bi nedavno susjedna zemlja javno pozvala sve zainteresovane da do\u0111u po svoju dozu. Dr\u017eavljanstvo nije potrebno, niti zakazan termin. Samo se pojavite i ogolite rame. Tokom samo jednog vikenda, Srbija je vakcinisala oko 20.000 stranih dr\u017eavljana.<\/p>\n

Nakon \u0161to je vakcinisala svoje gra\u0111ane, ali i gra\u0111ane susjednih zemalja, Srbija je po\u010dela sa imunizacijom ljudi u pokretu. Shvataju\u0107i da je programom vakcinacije bitno obuhvatiti sve one koji se nalaze na teritoriji dr\u017eave, bili oni doma\u0107i ili strani dr\u017eavljani, Srbija je napravila hvale vrijedan potez.<\/p>\n

Nemaju\u0107i vakcine \u010dak ni za sopstveno stanovni\u0161tvo, bh. institucije uop\u0161te ne pominju migrante i izbjeglice kao potencijalnu grupu za vakcinaciju. Iako ih u ovoj zemlji boravi desetak hiljada, oni se za sada ni u kom kontekstu ne dovode u vezu sa vakcinom. Hiljade oni koji borave u \u0161umama u napu\u0161tenim objektima \u010dak nemaju osnovnu medicinsku pomo\u0107.<\/p>\n

Vakcinacija po kantonima i entitetima<\/strong><\/h2>\n

Kanton Sarajevo nedavno je po\u010deo sa elektronskim prijavama gra\u0111ana za vakcinaciju. Ali…. Da biste se prijavili morate da unesete broj svoje elektronske zdravstvene knji\u017eice. Ogroman broj bh. gra\u0111ana nema zdravstveno osiguranje niti zdravstvenu knji\u017eicu. O elektronskim da i ne govorimo. Vlasti kantona Sarajevo ovo su objasnile kao na\u010din da se gra\u0111ani primoraju da podignu svoje elektronske knji\u017eice, koje odavno \u010dekaju na njih. Me\u0111utim, podaci koji su potrebni za prijavu odnose se isklju\u010divo na bh. gra\u0111ane. Isklju\u010deni su stranci koji \u017eive ili borave u kantonu Sarajevu. U glavnom gradu BiH smje\u0161tene su strane ambasade i sjedi\u0161ta me\u0111unarodnih organizacija. Gdje \u0107e strani dr\u017eavljani biti vakcinisani? I \u0161ta sa ljudima koji nemaju JBMG, koji je tako\u0111e neophodan da bi se prijavilo za vakcinaciju? \u0160ta da rade hiljade Roma koji nemaju niti jedan dokument i za dr\u017eavu su nevidljivi? Vrijede li njihovi \u017eivoti?<\/p>\n

Ostali kantoni prijave za vakcine primaju putem timova porodi\u010dne medicine. Prijaviti se\u00a0 mogu svi punoljetni gra\u0111ani, dok \u0107e ljekari sastaviti liste prema prioritetnim grupama. Na primjer, u Unsko-sanskom kantonu vakcinu je do sada primilo 3.500 ljudi<\/a>. U Tuzlanskom kantonu, najnaseljenijem dijelu FBiH, razmi\u0161ljaju o kori\u0161tenju sporskih dvorana<\/a> za potrebe vakcinacije. U manjim op\u0161tinama u ove svrhe \u0107e poslu\u017eiti lokalni domovi zdravlja. Na ovom podru\u010dju do sada je vakcinisano oko 4.200 gra\u0111ana<\/a>. U Zeni\u010dko-dobojskom kantonu svoju dozu primilo<\/a> je 5.200 gra\u0111ana, od 400.000 njih.<\/p>\n

Prema informacijama koje je 25. marta objavila Radio televizija Republike Srpske, u ovom entitetu do sada je vakcinisano oko 15.000 gra\u0111ana<\/a>. Noviji podaci nisu dostupni. Prijave se vr\u0161e putem timova porodi\u010dne medicine, a prioritet su gra\u0111ani stariji od 65 godina i druge rizi\u010dne grupe.<\/p>\n

Antivakseri sve ja\u010di<\/strong><\/h2>\n

Dok gra\u0111ani \u010dekaju svoju dozu, antivakseri u BiH uveliko ja\u010daju. Niko ih ne sankcioni\u0161e. Za institucije oni ne predstavljaju opasnost. Medijske objave o broju mrtvih i zara\u017eenih, sada ve\u0107 po pravilu prate poku\u0161aji humora, koji zapravo prelaze u vrije\u0111anje. Prvenstveno mrtvih i njihovih porodica. BiH jo\u0161 uvijek nema ni jedinstveni kampanju koja promovi\u0161e vakcinaciju. Gra\u0111ani se informi\u0161u putem medija, u koje uveliko sumnjaju. Mediji koji raskrinkavaju la\u017ene vijesti i od po\u010detka pandemije ula\u017eu nadljudske napore da smanje broj dezinformacija u javnosti, redovno su na meti napada. Kada ih \u010ditaoci antivakseri ne vrije\u0111aju, javno im prijete. Pristalice teorija zavjere dominiraju dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

U takvoj atmosferi, straha za sopstveni \u017eivot, ljutnje zbog poteza zvani\u010dnika, ali i zbunjenosti zbog razli\u010ditih, prije svega ultraantivakserskih informacija koje dobijaju, gra\u0111ani BiH kao da odlu\u010duju da se dr\u017ee po strani. Vjerovatno odve\u0107 navikli na takvo pona\u0161anja politi\u010dara, kao da ni\u0161ta bolje nisu ni o\u010dekivali. Osim nekoliko izolovanih poku\u0161aja, ve\u0107ina ljudi ne reaguje ka institucijama i ne poziva na odgovornost. \u010cak ne prihvataju ionako rijetke \u0161anse za vakcinu koje im se nude. Kao da \u017eele da sa\u010dekaju, kako bi vidjeli jesu li u pravu antivakseri ili ljekari, te kako \u0107e se cijela drama oko nabavke zavr\u0161iti. Velike su \u0161anse da tada bude kasno.<\/p>\n

Vanja Stoki\u0107<\/strong> je diplomirana novinarka koja \u017eivi i radi u Banjaluci (Bosna i Hercegovina). Specijalizovala se za izvje\u0161tavanje o ljudskim pravima i marginalizovanim grupama. Zaposlena je na portalu eTrafika.net, te sara\u0111uje sa nekoliko medija koji izvje\u0161tavaju o ranjivim kategorijama dru\u0161tva. Dobitnica je nekoliko zna\u010dajnih nagrada, poput nagrade “Sr\u0111an Aleksi\u0107” i UNICEF nagrade. Nedavno je progla\u0161ena \u0161ampionkom rodne ravnopravnosti u BiH.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Tekst je nastao u sklopu tre\u0107eg izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/em><\/strong>Res Publica<\/em><\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0<\/em><\/strong>Institut za komunikacijske studije<\/em><\/strong><\/a>\u00a0iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/em><\/strong>PCNEN<\/em><\/strong><\/a>), Hrvatske (<\/em><\/strong>Lupiga<\/em><\/strong><\/a>), Kosova (<\/em><\/strong>Sbunker<\/em><\/strong><\/a>), Srbije (<\/em><\/strong>Ne Davimo Beograd<\/em><\/strong><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/em><\/strong>Analiziraj.ba<\/em><\/strong><\/a>), I Gr\u010dke (<\/em><\/strong>Macropolis<\/em><\/strong><\/a>), u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osim nekoliko izolovanih poku\u0161aja, ve\u0107ina ljudi ne reaguje ka institucijama i ne poziva na odgovornost. \u010cak ne prihvataju ionako rijetke \u0161anse za vakcinu koje im se nude. Kao da \u017eele da sa\u010dekaju, kako bi vidjeli jesu li u pravu antivakseri ili ljekari, te kako \u0107e se cijela drama oko nabavke zavr\u0161iti. Velike su \u0161anse da tada bude kasno. <\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":309903,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-318330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318330"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318337,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318330\/revisions\/318337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/309903"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}