{"id":318135,"date":"2021-04-14T12:21:31","date_gmt":"2021-04-14T10:21:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=318135"},"modified":"2021-04-14T12:21:31","modified_gmt":"2021-04-14T10:21:31","slug":"naucnici-mozak-modernog-covjeka-razvio-se-kasnije-nego-sto-se-misli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/14\/naucnici-mozak-modernog-covjeka-razvio-se-kasnije-nego-sto-se-misli\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici: Mozak modernog \u010dovjeka razvio se kasnije nego \u0161to se misli"},"content":{"rendered":"

“Pretpostavljalo se da se moderni mozak razvio na po\u010detku postojanja roda Homo, dakle prije otprilike 2,5 miliona godina”, rekao je paleoantropolog sa ciri\u0161kog univerziteta Christoph Zollikofer, jedan od autora studije objavljene u \u010dasopisu Science, prenosi poral index.hr.<\/a><\/p>\n

Zollikofer i njegova koleginica Marcia Ponce de Leon prou\u010davali su fosile lobanja iz Afrike, Gruzije i sa ostrva Java i otkrili da se ta evolucija mozga zbila mnogo kasnije, prije izme\u0111u 1,7 i 1,5 miliona godina.<\/p>\n

Po\u0161to se mozgovi ne mogu fosilizirati, jedini na\u010din da se ustanovi njihov razvoj prou\u010davanje je tragova koje su ostavili u lobanji. Nau\u010dnici su zato napravili virtuelni endokast, odljevak mozga, popunjen onim \u0161to je u davno bilo u lobanjama.<\/p>\n

Kod ljudi je Brocino podru\u010dje, frontalni dio mozga koji upravlja govorom, puno ve\u0107i nego odgovaraju\u0107i dio mozga velikih \u010dovjekolikih majmuna, rekao je Zollikofer. Pro\u0161irenje tog podru\u010dja rezultira pomicanjem svega \u0161to se nalazi iza.<\/p>\n

Prou\u010davaju\u0107i lobanje iz Afrike nau\u010dnici su utvrdili da su uzorci stari oko 1,7 miliona godina jo\u0161 uvijek imali \u010deoni re\u017eanj karakteristi\u010dan za \u010dovjekolike majmune.<\/p>\n

“To je bilo veliko iznena\u0111enje”, kazao je Zollikofer i zna\u010dilo je da je Homo po\u010deo hodati prije nego \u0161to mu je evoluirao mozak. “Sad znamo da su u dugoj evolucijskoj istoriji na\u0161i prvi predstavnici bili kopneni dvono\u0161ci majmunolikog mozga”, istakao je.<\/p>\n

Ali mla\u0111i afri\u010dki fosili, stari otprilike 1,5 miliona godina, imali su karakteristike modernog ljudskog mozga. To zna\u010di da se evolucija mozga dogodila izme\u0111u ta dva datuma u Africi, navodi se u studiji.<\/p>\n

Zaklju\u010dak potvr\u0111uje i \u010dinjenica da su prona\u0111ena slo\u017eenija oru\u0111a iz tog razdoblja. “To nije slu\u010dajno. Dijelovi mozga koji su do\u017eivjeli ekspanziju koriste se za slo\u017eenije zada\u0107e poput izrade oru\u0111a”.<\/p>\n

Drugo iznena\u0111enje stiglo je nakon prou\u010davanja pet fosiliziranih lubanja iz dana\u0161nje Gruzije, starih izme\u0111u 1,8 i 1,7 miliona godina.<\/p>\n

Ti veoma dobro sa\u010duvani uzorci, pokazalo se, sadr\u017eavali su primitivan mozak. “Ranije smo mislili da je potreban velik i moderan mozak za migracije iz Afrike”, rekao je Zollikofer. “Pokazalo se da ovi mozgovi nisu ni veliki ni moderni, a ljudi su ipak uspjeli napustiti Afriku”.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, fosili iz Jave, “najmla\u0111i” u ovom istra\u017eivanju, pokazali su karakteristike modernog mozga. Nau\u010dnici stoga vjeruju da se dogodilo i drugo iseljavanje iz Afrike.<\/p>\n

“Dakle, imate prvu migraciju iz Afrike, a tamo mozgovi u me\u0111uvremenu evoluiraju i ljudi se raspr\u0161e ponovno”, objasnio je Zollikofer. “To nije nova hipoteza, ali dosad nismo imali dokaze. Sad ih imamo”.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mozak modernog \u010dovjeka mla\u0111i je nego \u0161to se dosad pretpostavljalo i razvio se vjerovatno prije milion i po godina, odnosno nakon \u0161to su se ljudi uspravili na dvije noge, tvrde nau\u010dnici.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298752,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-318135","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318135","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318135"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318135\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318136,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318135\/revisions\/318136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318135"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318135"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318135"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}