{"id":318115,"date":"2021-04-14T08:46:35","date_gmt":"2021-04-14T06:46:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=318115"},"modified":"2021-04-14T08:46:35","modified_gmt":"2021-04-14T06:46:35","slug":"moramo-se-odreci-zlocinaca-i-iskreno-jedni-od-drugih-zatraziti-oprost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/14\/moramo-se-odreci-zlocinaca-i-iskreno-jedni-od-drugih-zatraziti-oprost\/","title":{"rendered":"Moramo se odre\u0107i zlo\u010dinaca i iskreno jedni od drugih zatra\u017eiti oprost"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Sla\u0111an Tomi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Sva dru\u0161tva svijeta su bar nekada u krizi. Krize su \u010desto prolazne i lako su teorijski obja\u0161njive. \u0160ta je uzrok krize dru\u0161tvene svijesti u BiH zna sociolog i uposlenik Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu Vladimir Vasi\u0107. On u intervjuu za portal BUKA govori o la\u017enim patriotima, la\u017enim sinovima i govoru mr\u017enje u javnom prostoru.<\/p>\n<blockquote><p><strong>BUKA:\u00a0 Prema jednom istra\u017eivanju \u010dije dijelove je BUKA objavila, u BiH ja\u010da desnica. Sa sociolo\u0161kog aspekta, u \u010demu mo\u017eemo tra\u017eiti uzroke?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Bosna i Hercegovina je trusno tlo! Podlo\u017eno je raznim tektonskim potresima (dru\u0161tvenim), naro\u010dito u periodima ve\u0107ih ili manjih kriza koje se periodi\u010dno smjenjuju kod nas. U takvim okolnostima, krize i borbe za elementarne uslove \u017eivota, pojavljuju se razni vidovi sociopatolo\u0161kih stanja u dru\u0161tvu i na snazi dobijaju \u201etvrde struje\u201c, koje se name\u0107u kao ispravna rj\u0161enja za generisanu krizu. Istorijski gledano, desni\u010darske struje imale su najja\u010de udare upravo u vrijeme sociokonomskih i dru\u0161tvenopoliti\u010dkih promjena unutar dru\u0161tva ili, jo\u0161 konkretnije, prilikom transformacije iz jednog u drugi oblik vladavine. Narodi u BiH su dobro osjetili sva ta turbulentna previranja i nametanja isklju\u010divosti.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Isklju\u010divost i krajnost dovode u sukob. Ni jedno, ni drugo, ni desno, ni lijevo, u svojoj krajnosti nije dobro. Veliki Platon je govorio da je idealizam na sredini te dvije krajnosti. Bojim se da mi u BiH gubimo ravnote\u017eu. Ponekad se i sunovratimo u ambis, desno ili lijevo, svejedno je opasno.<\/h2>\n<h2>Ni desno, ni lijevo, ve\u0107 krivudavo pravo! \u010cini mi se da je to jedino ispravno!<\/h2>\n<p><strong>BUKA:\u00a0 \u0160ta je trulo u dru\u0161tvu u kojem je etni\u010dka pripadnost sredstvo diskreditacije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>U pro\u0161lom vremenu i sistemu, imali smo poku\u0161aj stvaranja neke hibridne nacije (jugoslovenstva) i formiranja neprirodnog etni\u010dkog korpusa. Taj projekat je okon\u010dan, kod nas, tragi\u010dno. No, danas, uvi\u0111am da\u00a0 postoje strahovi od \u201ekristalizacije nacionalnog identiteta\u201c. I dalje imamo slu\u010dajeve gdje boja\u017eljivo govorimo o svom identitetu. La\u017eemo imena zbog nekog neprirodnog straha i bojazni od otpora.<\/p>\n<p>Moramo da prekinemo sa tom suludom praksom! \u010cinjenica je i velika istina da u Bosni i Hercegovini jedni sa drugima (ne jedni pored drugih) \u017eive tri naroda, sa svim razlikama i sli\u010dnostima, \u010dine\u0107i-kakvu takvu zajednicu, multietni\u010dkog i multikonfesionalnog korpusa, ali su jasno izdefinisane bez potrebe da se iz njih izrodi neka zajedni\u010dka nacija. Ne! Moramo da te\u017eimo da budemo najbolji Srbi, najbolji Hrvati, najbolji Bo\u0161njaci&#8230; najbolji ljudi. Da nam pretenzija bude da svoj narod u\u010dinimo boljim, ali ne ispraznom retorikom i isklju\u010divom politikom ve\u0107 nadogradnjom svojim li\u010dnih, moralnih, nau\u010dnih, profesionalnih i duhovnih komponenti! U tome da bude na\u0161e opredjeljenje. Ne smije nacionalni identitet bilo kojeg naroda da bude predmet za diskreditaciju niti mr\u017enju i osionost! Fakat je da smo razli\u010diti narodi u formalnom smislu, ali su\u0161tina mora da nas ujedini!<\/p>\n<blockquote><p><strong>BUKA:\u00a0 Zbog \u010dega je govor mr\u017enje toliko prisutan u javnom prostoru?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Zato \u0161to mu posve\u0107ujemo pa\u017enju! Govor mr\u017enje je bolest zavisnosti. U nedostatku konkretnih instrumenata za rje\u0161avanje nagomilanih pitanja i problema koji obremenjuju obi\u010dnog covjeka, odgovorni pojedinci za to stanje, pribjegavaju ispraznoj retorici koja u vi\u0161e navrata obiluje govorom mr\u017enje. Kada govorimo o govoru mr\u017enje me\u0111u javnim li\u010dnostima, uvi\u0111am da im je to svojevrsan instrument kojim prikrivaju svoju nesposobnost i odgovornost u prostoru djelovanja! \u010cesto se govor mr\u017enje podvodi pod parolu \u201eslobode izra\u017eavanja\u201c, \u0161to je notorna zloupotreba. Sloboda govora nije fiziolo\u0161ka potreba! Govor mr\u017enje publikuje u javnom diskursu nemo\u0107 pojedinca ili grupe da konkretno djeluje, on je zapravo produkt nemo\u0107i! Jako je va\u017eno da shvatimo da mr\u017enja ne mo\u017ee imati nacionalni prefiks, te da prestanemo sa svojatanjem onih koji je plasiraju u eter, te da se od istih ogradimo!<\/p>\n<blockquote><p><strong>BUKA:\u00a0 \u010cesto za \u0161oviniste \u010dujemo da su nacionalisti, a zapravo nacionalizam je, ako ga gledamo kroz prizmu plasti\u010dnog primjera, borba zemalja za vakcine. \u0160ta je glavna diferencija i za\u0161to se ta dva pojma mije\u0161aju?<\/strong><\/p>\n<h2>Kao i u svemu, neznanje! Neznanje ra\u0111a predrasudu, predrasuda strah, Strah otpor, otpor agresiju, agresija sukob. Sve smo ovo iskusili. Patriotizam je danas, u ovim okolnostima pandemije, biti odgovoran! Pona\u0161ati se u skladu sa preporukama nadle\u017enih institucija! Ali, \u010dini mi se da smo svi pomalo neodgovorni, kao produkt toga imamo zamjenu teza i la\u017e na pijedestalu slave.<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Istine radi, na sramotu svima, u Bosni i Hercegovini ima mnogo \u0161ovinizma ,ali onog pravog istinskog, sr\u010danog. Iako se \u010dak i u literaturi ova dva termina dovode u uzajamno djelovanje, nacionalizam je na jednoj, a \u0161ovinizam na drugoj strani. Nacionalizam je, po definiciji, privr\u017eenost svojoj naciji i vlastitom narodu i dr\u017eavi, uz po\u0161tivanje i prihvatanje drugih naroda. Nacionalizam, istine radi, mo\u017ee da ode i u drugu krajnost, \u0161to predstavlja njegovu radikalizaciju i izvitoperenost i gubi smisao u svojoj temeljnoj vrijednosti koja je bazirana na privr\u017eenosti i ljubavi prema svom narodu i dr\u017eavi, \u0161to ne zna\u010di isklju\u010divost prema drugima. Dobro poznavanje nacionalne istorije, kulture, religije, zalaganje za nacionalni prosperitet, razvijena nacionalna kolektivna svijest neke su od istinskih odlika nacionalizma i kao takvog ga svrstavaju u pozitivnu dru\u0161tvenu pojavu. Osnovna socio-psiholo\u0161ka karakteristika nacionalizma je formiranje, u\u010dvr\u0161\u0107ivanje i \u010duvanje nacionalnog identiteta, kao i bu\u0111enje nacionalne svijesti radi homogenizacije nacije i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja nacionalnih stavova.<\/p>\n<blockquote><p><strong>BUKA:\u00a0 \u010cesto se fa\u0161izam, ali i kriminal krije iza la\u017enog patriotizma? Koliko je \u010dest la\u017eni patriotizam i kako ga prepoznati?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Samo oni koji nisu na\u010disto sa svojim nacionalnim identitetom potenciraju na istom! Onaj ko zna ko je i \u0161ta je, ko ima jasno izdefinisan identitet nema potrebu da ma\u0161e \u201enacionalnom zastavicom\u201c kao sumanut.<\/p>\n<p>La\u017ene patriote su nas dovele u stanje u kojem smo sad! Njihov patriotizam se ogleda u enormnom boga\u0107enju i sticanju velikih imovinskih koristi pod pla\u0161tom \u201eza\u0161tite nacionalnog identiteta\u201c. Patriotizam je, da prvenstveno, svako od nas, ra\u0161\u010disti sam sa sobom, pa onda sa destruktivnim pojedincima iz svog naroda! Patriotizam nije ekvivalent kriminalu!<\/p>\n<p>Lako je prepoznati licemjere i la\u017ene \u201esinove naroda i narodnosti\u201c. O\u010di nam \u017eive izvadi\u0161e pri\u010dom kako se bore za \u201enacionalne vitalne interese\u201c a zapravo njihov jedini zadatak je li\u010dno okori\u0161\u0107avanje na ra\u010dun, pa \u010desto i, patriotizma. I dalje je narod, pou\u010den te\u0161kom istorijom, slab na ove teme i vrlo lako manipulativan. Na to ovi nacionalni oci i tipuju!<\/p>\n<blockquote>\n<h2 style=\"text-align: left;\">Patriotizam i nacionalizam su pune \u0161kole, fakulteti, funkcionalne institucije, nekorumpirani organi javne uprave, zdrava porodica i mladi ljudi, o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine! To su temeljne vrijednosti na kojima moramo graditi svoj identitet! Ne smijemo dozvoliti rijalitizaciju i kriminalizaciju sistema!<\/h2>\n<p><strong>BUKA:\u00a0 Zbog \u010dega ljudi u BiH imaju potrebu da budu \u017ertve lo\u0161ih politi\u010dara koji nisu sposobni nabaviti ni vakcine, kao da smo naviknuti na stanje apatije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Strah! Uvi\u0111am da imamo strah od korijenitih promjena. A strah nam dovoljno upumpavaju oni koje treba da rotiramo. Mora do\u0107i do smjene generacija u politi\u010dkom \u017eivotu Bosne i Hercegovine! To pitanje je urgentno ukoliko ne \u017eelimo dodatne metastaze ionako oboljelog tkiva. Jako te\u0161ko je me\u0111u obi\u010dnim narodom povratiti povjerenje u politi\u010dare jer se kod nas pojedinci odlu\u010duju za ulazak u politiku da se obogate ili da ste\u010denu imovinu legalizuju. To narod vidi!<\/p>\n<p>Na kraju, mi smo \u017ertve svojih strahova i neodlu\u010dnosti. Dokle god smo spremni da svoju mogu\u0107nost za promjenu prodamo za pedeset maraka, dotle \u0107emo grcati u strahu i neizvjesnosti.<\/p>\n<blockquote><p><strong>BUKA:\u00a0 Skoro 30 godina od zavr\u0161etka rata smo zarobljeni u pro\u0161losti, istinskog pomirenja nema, nema distanciranja od zlo\u010dinaca, niti suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Mo\u017eemo li re\u0107i da smo civilizovani?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Pomirenja nema bez oprosta. Na\u017ealost, rane su jo\u0161 otvorene. Ne zacjeljuju tako lako. Nisu se \u010dak smirile ni one iz \u010detrdesetih, do\u0161le su devedesete i tako u krug. Ali, moramo da se distanciramo, ne od doga\u0111aja iz pro\u0161losti, ve\u0107 od ljudi koji su zlo \u010dinili. Onaj koji je \u010dinio zlo\u010din iz reda bilo kojeg naroda nema pravo da vi\u0161e bude dio tog naroda. Moramo di\u0107i ruke od zlo\u010dina i zlo\u010dinaca! Ne pilatovski, la\u017eno da operemo ruke, ve\u0107 iskreno u dubini srca da jedni od drugih zatra\u017eimo oprost. Na\u017ealost, imamo zbog \u010dega i za \u0161ta. Naprosto, to moramo da u\u010dinimo zbog nero\u0111ene djece koja ne zaslu\u017euju da \u017eive u mr\u017enji i podjeli!<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.6yka.com\/novosti\/sociolog-vladimir-vasic-moramo-se-odreci-zlocinaca-i-iskreno-jedni-od-drugih-zatraziti-oprost\">Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vladimir Vasi\u0107: Na kraju, mi smo \u017ertve svojih strahova i neodlu\u010dnosti. Dokle god smo spremni da svoju mogu\u0107nost za promjenu prodamo za pedeset maraka, dotle \u0107emo grcati u strahu i neizvjesnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318116,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-318115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318117,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/318115\/revisions\/318117"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=318115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=318115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}