{"id":317849,"date":"2021-04-10T08:36:42","date_gmt":"2021-04-10T06:36:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317849"},"modified":"2021-04-10T08:37:12","modified_gmt":"2021-04-10T06:37:12","slug":"dramaticna-promjena-geopolitickih-odnosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/10\/dramaticna-promjena-geopolitickih-odnosa\/","title":{"rendered":"Dramati\u010dna promjena geopoliti\u010dkih odnosa"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

Dva su klju\u010dna doga\u0111aja u svijetu obilje\u017eila pro\u0161li tjedan s geopoliti\u010dkog aspekta: potpuna blokada prometa kroz jednu od najva\u017enijih svjetskih prometnih arterija \u2013 kroz Sueski kanal; i potpisivanje \u201eSveobuhvatnog strate\u0161kog partnerstva\u201c izme\u0111u Kine i Irana, koji se jo\u0161 naziva i kinesko-iranski \u201estrate\u0161ki pakt\u201c (ne bez razloga).<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de onog prvog, samo u kratko treba podsjetiti kako je do blokade Sueskog kanala do\u0161lo zbog nasukavanja golemog kontejnerskog broda \u201eEver Given\u201c, dugog 400 metara i nosivosti 224 tisu\u0107e tona, koji je tjedan dana ranije krenuo iz Kine u Rotterdam. Blokada je trajala \u010dak 6 dana i prouzro\u010dila golemo zagu\u0161enje prometa u Crvenom moru, gdje je u nizu, jedan za drugim, \u010dekalo na stotine brodova.<\/p>\n

Ovaj je doga\u0111aj bio je presedan u 150 godina od probijanja Sueskog kanala (1869.), kojeg je gradila Europa, prije svih Francuska, da bi nakon Prvog svjetskog rata do\u0161ao pod za\u0161titu Velike Britanije, a kasnije je nadzor nad trgovinskim putovima pre\u0161ao u ruke Sjedinjenih Dr\u017eava. Upravo ono \u010demu se sada suprotstavljaju Kina i Rusija.<\/p>\n

Novinar i ekonomist francuskog medija Le Figaro Fran\u00e7ois Lenglet u svezi ovog doga\u0111aja napisao je slijede\u0107e: \u201cAko su ekonomske posljedice incidenta bezna\u010dajne (ovdje bih dodao kako iste to uop\u0107e nisu i da se kre\u0107u u stotinama milijardi dolara, a izraelska dr\u017eava procjenjuje da \u0107e zbog ovog incidenta cijene roba opskrbnih lanaca kroz Sueski kanal sko\u010diti za 10%, poglavito sirovina. Sve je to jo\u0161 lo\u0161ije gledano i iz perspektive prethodno nastalih gubitaka zbog ekonomskog u\u010dinka COVID-19 na svjetsku trgovinu. op.Z.M.), tada su geopoliti\u010dke posljedice sasvim stvarne. Nakon incidenta, Rusija je predlo\u017eila alternativni put izme\u0111u Istoka i Europe kroz Sjeverni morski put, koji je 5 tisu\u0107a kilometara kra\u0107i nego Sueskim kanalom. Kina je u\u010dinila isto sa svojim putom svile. Obje su zemlje iskoristile ovu priliku da poka\u017eu svoje snage i predlo\u017ee alternativni put.\u201d<\/p>\n

Rusija posljednjih godina intenzivno ula\u017ee u razvoj infrastrukture ali i vojnih kapaciteta du\u017e tzv. Sjevernog morskog puta koji ubrzano dobiva na va\u017enosti s obzirom na klimatske promjene i globalno zatopljenje koje uzrokuje ubrzano topljenje leda na Arktiku i du\u017eu vremensku mogu\u0107nost plovidbe tom najkra\u0107om rutom koja povezuje azijski Daleki istok i Europu, koja je ranije bila mogu\u0107a svega (neisplativa) 3 mjeseca, a sada traje i do 6 mjeseci.<\/p>\n

Ne bez razloga, Sjeverni ledeni ocean mo\u017eemo kolokvijalno nazvati i \u201enovim\u201c ili \u201esjevernim Sredozemnim morem\u201c \u2013 budu\u0107im sredi\u0161njim morem suvremenog svijeta u smislu trgovinskih putova (vidi sliku ispod). I to dobro znaju svi klju\u010dni igra\u010di: Peking se u smislu ruskih investicija u taj plovni put Moskvi ubrzano priklju\u010duje, \u0161to izaziva veliko nezadovoljstvo Washingtona. Naime, ameri\u010dka kontrola gotovo svih najzna\u010dajnijih globalnih prometnih arterija i tzv. uskih grla, preko kojih mogu blokirati mogu\u0107nost prolaza kineskim tankerima za opskrbu kineske vojske naftom u slu\u010daju rata s tom dr\u017eavom, u Sjevernom morskom putu prakti\u010dki ne postoji. Glavnina prometa tom rutom odvija se u ruskim teritorijalnim vodama ili njenom isklju\u010divom gospodarskom pojasu. Naravno, Rusija ne namjerava nikome braniti njegovo kori\u0161tenje u trgovinske svrhe jer joj je to i u financijskom interesu, ali najavljuje kako \u0107e se plovidba morati odvijati prema pravilima koja je odredila Moskva.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, zona Arktika postaje nova regija geopoliti\u010dkih sukoba klju\u010dnih svjetskih velesila. Pri tom treba kazati kako Moskva poziva da se njen status, kao i pitanje Sjevernog morskog puta odrede dogovorom klju\u010dnih igra\u010da, ali i takav eventualni dogovor, zapravo, predstavlja gubitak ameri\u010dkog nadzora nad njim jer bi definitivno uklju\u010divao potpuno siguran prolaz goleme kineske trgova\u010dke flote u smjeru Europe i obratno \u2013 i to puno kra\u0107e i jeftinije nego \u0161to je to sada slu\u010daj kroz Sueski kanal.<\/p>\n

Egipat kao klju\u010dni gubitnik, Izrael kao dobitnik<\/h2>\n

I dok Kina i Rusija mogu \u201etrljati ruke\u201c novonastalim stanjem, Egipat bi se mogao na\u0107i u neo\u010dekivanim problemima zbog o\u010dekivanog smanjenja prihoda od prometa Sueskim kanalom. Ta zemlja godi\u0161nje na tome utr\u017ei \u010dak oko 4 milijarde dolara. Iz tog se razloga njen dr\u017eavni vrh sada iz petnih \u017eila upire svijetu dokazati da \u0107e novim investicijama u infrastrukturu Sueza isti i pro\u0161iriti a time i pove\u0107ati i ubrzati prohodnost brodova. Me\u0111utim, neminovno \u0107e do\u0107i do pada prometa \u010dak da Kairo i uspije u\u010diniti ono \u0161to najavljuje (ve\u0107 dugi niz godina).<\/p>\n

Jedna od dr\u017eava koja tako\u0111er \u201etrlja ruke\u201c iz \u201emuka po Egiptu\u201c je i Izrael. Blokada Sueskog kanala njemu predstavlja ozbiljan poticaj za izradu strategije svog\u00a0 infrastrukturnog razvoja uz sudjelovanje stranih partnera. Radi se prije svega o povezivanju Crvenog i Sredozemnog mora preko izraelskog teritorija izgradnjom \u017eeljezni\u010dkih pruga, izme\u0111u ostalog i one koja bi povezivala Izrael s Perzijskim zaljevom kroz teritorij Saudijske Arabije, ali tako\u0111er i naftovoda Eilat-Ashkelon, izvorno planiranog za transport nafte iz \u0161ahovog Irana kroz Izrael do europskih potro\u0161a\u010da. Nakon pro\u0161logodi\u0161nje normalizacije izraelsko-arapskih odnosa, ovaj je projekt zainteresirao predstavnike UAE koji su krajem pro\u0161le godine potpisali preliminarni sporazum s izraelskom tvrtkom EAPC (Euro-Asia Pipeline Co.). Pretpostavlja se da \u0107e uspje\u0161na provedba ove inicijative uspjeti smanjiti optere\u0107enje Sueskog kanala za 13-16%.<\/p>\n

Koliki je geopoliti\u010dki potres, nastao blokadom Sueskog kanala, svjedo\u010di i \u010dinjenica da bi se nastalom situacijom \u017eelio okoristiti i Iran. Teheran sada nudi, kako ka\u017ee, \u201eniskorizi\u010dni\u201c Me\u0111unarodni prometni koridor (ITC) Sjever-jug za povezivanje Europe i Azije, na \u010demu radi zajedno s Indijom i Rusijom, a za projekt je zainteresirana i Turska (vidi sliku ispod). Taj bi pomorski i \u017eeljezni\u010dki koridor za gotovo 40 dana smanjio vrijeme a time i tro\u0161kove plasmana indijskih roba u Europu koje se sada odvijaju Sueskim kanalom. U tu svrhu Iran Indiji daje na raspolaganje svoju najju\u017eniju luku Chabahar na Arapskom moru odakle idu \u017eeljezni\u010dke veze kroz Iran do Kaspijskog mora odnosno Rusije i Armenije i dalje za Europu.<\/p>\n

Iran je, osim toga, u prometnom smislu jedna od najva\u017enijih karika i za kineski infrastrukturni projekt Put svile (slu\u017ebeno \u201eJedan pojas jedan put\u201c). Na taj na\u010din Iran svima daje do znanja od kolike je geostrate\u0161ke i geoekonomske va\u017enosti ne samo u regionalnim, ve\u0107 i u globalnim okvirima.<\/p>\n

\u201eStrate\u0161ki pakt\u201c Kine i Irana<\/h2>\n

A da Iran misli ozbiljno ukazuje i sve\u010dano potpisivanje sporazuma o strate\u0161koj suradnji izme\u0111u te zemlje i Kine, u Teheranu, 27. o\u017eujka. Potpisali u ga ministri vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif i Wang Yi. Prema iranskoj strani, dokument je osmi\u0161ljen na rok od 25 godina, a sastoji se od politi\u010dke, strate\u0161ke i ekonomske komponente. Jo\u0161 prije dvije godine, kada je izme\u0111u dvije zemlje bio potpisan samo memorandum, svjetski su mediji govorili o iznosima kineskog investiranja u Iran od 400 milijardi dolara u idu\u0107ih 25 godina.<\/p>\n

Zapadni promatra\u010di ovaj sporazuma o suradnji izme\u0111u naftom i plinom bogatog Irana i energenata \u017eedne Kine nazivaju \u201cpromjenom igre\u201d na Bliskom istoku i stvaranjem nove \u201cstrate\u0161ke kand\u017ee\u201d za Sjedinjene Dr\u017eave i njihove saveznike u regiji.<\/p>\n

Sveobuhvatno strate\u0161ko partnerstvo izme\u0111u Irana i Kine bilo je prvo takve vrste. Prije toga Teheran nije sklapao takve dugoro\u010dne sporazume s velikim svjetskim silama. Iran i Rusija 2001. potpisali su desetogodi\u0161nji sporazum o suradnji, uglavnom na nuklearnom planu, koji je dva puta obnavljan po pet godina.<\/p>\n

Kina namjerava ulo\u017eiti oko 400 milijardi dolara u Iran u zamjenu za stabilnu isporuku nafte. Sporazum pokriva razli\u010dite vrste gospodarskih aktivnosti, od energetike i rudarstva do industrijskog razvoja u Iranu, suradnje u bankarskom sustavu, prijevoza i poljoprivrede s posebnim naglaskom na privatni sektor s obje strane. U zamjenu za zna\u010dajno ulaganje Kine u desetke projekata, Peking \u0107e dobiti stabilne opskrbe iranskom naftom tijekom sljede\u0107ih 25 godina i uz veliki popust. Drugi detalji ovog sporazuma nisu otkriveni.<\/p>\n

Kineski \u0161ef diplomacije Wang Yi sastao se i s predsjednikom Hassanom Rouhanijem i kazao kako \u201cna\u0161i odnosi s Iranom ne\u0107e ovisiti o trenuta\u010dnoj situaciji, ve\u0107 \u0107e biti trajni i strate\u0161ki\u201c. Dodao je da \u201cIran neovisno odlu\u010duje o svojim odnosima s drugim zemljama, \u0161to ga razlikuje od onih koji promijene svoj polo\u017eaj nakon jednog telefonskog poziva.\u201d Kina je spremna oduprijeti se hegemoniji i zastra\u0161ivanju, braniti me\u0111unarodnu pravdu i podr\u017eati me\u0111unarodne norme zajedno s narodom Irana i drugih zemalja, rekao je dalje kineski \u0161ef diplomacije.<\/p>\n

U slu\u017ebenim kineskim medijima navedeni glavni pravci ovog sporazuma.<\/p>\n

Prema Global Times-u, engleskoj verziji People\u2019s Daily-a, glavnog lista Komunisti\u010dke partije Kine, sporazum bi mogao pru\u017eiti Kini stabilnu opskrbu naftom iz Irana, kao i olak\u0161ati kineska ulaganja u bankarski sektor, telekomunikacije, luke i \u017eeljeznice Islamske Republike. Uz to, navodi se kako \u0107e Kina pomo\u0107i Iranu u razvoju zone slobodne trgovine i stvaranju infrastrukture za 5G mre\u017eu.<\/p>\n

Koliko je va\u017ean bio sastanak u Teheranu svjedo\u010di i \u010dinjenica da su Iranci tom prigodom izrazili spremnost za organizaciju, ni manje ni vi\u0161e nego izravnih pregovora izme\u0111u Izraela i Palestinaca, \u0161to tako\u0111er podrazumijeva smanjenje ameri\u010dkog utjecaja u regiji.<\/p>\n

S druge strane Wang Yi je odobrio namjeru nove ameri\u010dke administracije da revidira svoju politiku i vrati se nuklearnom sporazumu s Iranom.<\/p>\n

Washington, naime, posljednjih dana ne inzistira na tome da Teheran najprije odustane od oboga\u0107ivanja urana iznad dopu\u0161tenih vrijednosti iz spomenutog sporazuma, u zamjenu za ukidanje sankcija (Teheran sa svoje strane tra\u017ei da Washington najprije ukine sve sankcije koje je protiv njega uveo Trump). 27. o\u017eujka glasnogovornik Bijele ku\u0107e izjavio je kako nije va\u017eno \u201ctko \u0107e se prvi\u201d vratiti uvjetima nuklearnog sporazuma, i da se \u201cto mo\u017ee dogoditi istodobno\u201d. Prema njegovim rije\u010dima, \u201cmi (SAD) \u0107emo biti pragmati\u010dni po ovom pitanju\u201d, \u0161to zna\u010di ubla\u017eavanje stava Washingtona prema Teheranu.<\/p>\n

Nakon Kine, Iran \u017eeli potpisati strate\u0161ko partnerstvo i s Rusijom<\/h2>\n

Teheran divovskim koracima \u0161iri svoju diplomatsku aktivnost, ja\u010daju\u0107i svoje, a smanjuju\u0107i ameri\u010dke akcije u upravo, 6. travnja u Be\u010du zapo\u010detim\u00a0 pregovorima o svom nuklearnom programu. Nakon \u0161to je potpisao strate\u0161ki pakt s Kinom, Iran sada namjerava sklopiti i sli\u010dan posao s Rusijom. Oba ugovora s dvije svjetske sile osmi\u0161ljena su kako bi neutralizirala takozvanu politiku maksimalnog pritiska na Islamsku Republiku iz Sjedinjenih Dr\u017eava, izvijestila je 30. o\u017eujka iranska agencija Mehr.<\/p>\n

Uspostavljanje dugoro\u010dnih odnosa Teherana s Pekingom i Moskvom jedan je od najva\u017enijih alata za neutraliziranje nevi\u0111eno o\u0161trih protuiranskih sankcija koje je uvela prethodna Trumpova administracija, izjavio je predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Mejlisa (iranskog parlamenta) Mojtaba Zonnur. Kazao je kako Teheran sada nastoji sklopiti dugoro\u010dne strate\u0161ke sporazume s Moskvom, koji \u0107e oja\u010dati bilateralne gospodarske interakcije i utrti put za provedbu velikih zajedni\u010dkih projekata.<\/p>\n

\u201cTra\u017eimo zajedni\u010dku suradnju i bilateralnu interakciju s tim zemljama na polju \u017eeljeznica, autocesta, strojarstva, rafinerija nafte, petrokemije, plina i kompanija koje zahtijevaju znanje, jer to mo\u017ee imati u\u010dinkovitu ulogu u neutraliziranju stranih sankcija\u201d, izjavio je Mojtaba Zonnur.<\/p>\n

Ruski valcer na Levantu<\/h2>\n

Paralelno s opisanim nastavlja se rast ruskog utjecaja na Bliskom istoku. Do \u010dega \u0107e dovesti Bidenova \u201cpolitika razdvajanja\u201d u toj regiji najbolje svjedo\u010de i nedavni \u2013 gotovo paralelni posjeti Moskvi izaslanstva libanonskog Hezbolaha (kojeg Rusija, za razliku od SAD-a, Velike Britanije i pojedinih \u010dlanica EU ne smatra teroristi\u010dkom organizacijom) i izraelske ministrice vanjskih poslova Gabi Ashkenazi. Te\u0161ko da mo\u017ee biti ve\u0107ih pokazatelja ubrzane promjene stanja na Bliskom istoku.<\/p>\n

Dok se administracija Baracka Obame bavila stvaranjem i odr\u017eavanjem raskola u regiji, etni\u010dkih i vjerskih i sekta\u0161kih sukoba, oslanjaju\u0107i se na proxy ratove u nastojanju smanjivanja kori\u0161tenja svoje vojne sile potporom svojim regionalnim partnerima protiv njihovih suparnika (Iran, Sirija, Irak, Libija), i tako produbljuju\u0107i razdor izme\u0111u klju\u010dnih zemalja Bliskog istoka, Rusija je \u201enepozvana\u201c u\u0161la na velika vrata u ameri\u010dku bliskoisto\u010dnu igru.<\/p>\n

Ahmad Vakhshiteh, profesor na Euroazijskom nacionalnom sveu\u010dili\u0161tu (Nur-Sultan), novinar i publicist koji raspravlja o ulozi Rusije na Bliskom istoku tijekom 20. i po\u010detkom 21. stolje\u0107a daje zanimljiv osvrt.<\/p>\n

Nakon pada dinastije Romanov, Bliski se Istok neko vrijeme pretvorio u sekundarni smjer vanjske politike sovjetske Rusije, ali po\u010detkom dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a sovjetsko vodstvo po\u010delo je aktivno podr\u017eavati nacionalno-oslobodila\u010dke pokrete u ovoj regiji, barem one koji su imali socijalisti\u010dki prizvuk. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, Bliski Istok postao je popri\u0161te bitke izme\u0111u SSSR-a i Sjedinjenih Dr\u017eava u borbi za me\u0111unarodni utjecaj i energetske resurse. U sljede\u0107im godinama (1950.-1970.) sovjetska politika u regiji bila je kontradiktorna: s jedne strane, Moskva je nastojala podr\u017eavati protu-ameri\u010dke i anti-imperijalisti\u010dke re\u017eime, ali s druge strane, imati koristi od svoje prisutnosti u regiji, poku\u0161avaju\u0107i, kad god je to mogu\u0107e, sura\u0111ivati \u200b\u200bs drugim dr\u017eavama, na primjer Iranom. Od 2004. tj. u eri Vladimira Putina Moskva je po\u010dela aktivno obnavljati veze s tradicionalnim partnerima: Irakom, Egiptom, Al\u017eirom i Libijom, kao i \u0161iriti svoju prisutnost na Bliskom istoku i igrati ulogu posrednika u arapsko-izraelskom sukobu. Uloga Rusije u regiji naglo je porasla nakon 2011. i doga\u0111aja takozvanog arapskog prolje\u0107a, kada je Moskva pokrenula vojnu operaciju u Siriji, ja\u010daju\u0107i odnose s Iranom, rekao je Vakhshite.<\/p>\n

Iz ove analize nije te\u0161ko zaklju\u010diti slijede\u0107e:<\/p>\n

Bliski istok ponovo postaje sredi\u0161te geopoliti\u010dkog su\u010deljavanja Zapada i Rusije, uz, ovaj put, dodatak jo\u0161 jednog, novog klju\u010dnog igra\u010da \u2013 Kine. Peking se, nakon nedavnog neugodnog i neuspjelog sastanka na visokoj razini s predstavnicima SAD-a na Aljasci, definitivno odlu\u010dio na sna\u017ene politi\u010dke akcije na prostoru Bliskog istoka, u\u010diniv\u0161i veliki otklon od svog dosada\u0161njeg djelovanja u toj regiji koje se baziralo isklju\u010divo na ekonomskom segmentu: izvozu i uvozu (prije svega nafte), investicijama, kreditnim aran\u017emanima i sl., bez mije\u0161anja u unutarnja previranja regionalnih suparnika. Sna\u017eni pritisak Washingtona na Peking i demonizacija Kine, koju, nakon Trumpa, u ne manjoj mjeri nastavlja i nova Bidenova administracija, Pekingu vi\u0161e ne ostavlja nikakvih dvojbi da je normalan dijalog i me\u0111usobno uva\u017eavanje s Washingtonom mogu\u0107e posti\u0107i u nekom srednjoro\u010dnom razdoblju. Osim toga sna\u017enim ulaskom na bliskoisto\u010dni prostor, tu zonu tradicionalnog Zapadnog i prije svega ameri\u010dkog interesa i utjecaja \u2013 Kina \u017eeli rastegnuti ameri\u010dke kapacitete, i vojne i diplomatske, i rasteretiti pritisak kojeg SAD ja\u010daju u kineskom \u201edvori\u0161tu\u201c stvaranjem nove geopoliti\u010dke regije \u2013 Indo-Tihooceanske, gdje nastoje ograni\u010diti kineski utjecaj sklapanjem tzv. koalicije QUAD s Japanom, Australijom i Indijom.<\/p>\n

Nije isklju\u010deno da Kina, ubrzo nakon sklapanja strate\u0161kog pakta s Iranom i uz potpuni blagoslov Rusije aktivnije u\u0111e i u sirijsku vojnu i politi\u010dku arenu \u2013 naravno, na strani Bashara El-Assada, kojem, osim ruske vojne pomo\u0107i i njihovog anga\u017emana na samim boji\u0161nicama itekako treba i financijska i gospodarska pomo\u0107 koju mu najbolje mo\u017ee pru\u017eiti upravo Peking. Naravno, i onu po pitanju obnove poru\u0161ene sirijske infrastrukture u \u010demu su Kinezi danas bez konkurencije.<\/p>\n

Amerikanci su zaigrali opasnu i visoko-rizi\u010dnu igru na dva fronta \u2013 protiv Kine i Rusije istodobno, koji si \u201eluksuz\u201c nisu \u017eeljeli priu\u0161titi klju\u010dni ameri\u010dki stratezi u svim prija\u0161njim administracijama, \u010dak i u vrijeme kada je Kina bila daleko slabija \u2013 i vojno i ekonomski. Zabluda, u koju je upala ameri\u010dka vanjska politika, \u0161to zbog golih interesa u o\u010duvanju globalne hegemonije koja vi\u0161e ne postoji niti \u0107e ikada vi\u0161e biti mogu\u0107a, \u0161to\u00a0 zbog prejakog ega \u2013 sastoji se i u tome \u0161to nitko niti od najbli\u017eih ameri\u010dkih saveznika nije spreman ni za kakve ratove \u2013 ni s Kinom a kamo li s Rusijom. I to ove dvije jako dobro znaju i nastavit \u0107e zajedni\u010dki s projekcijom svojih interesa tra\u017ee\u0107i nove partnere i zemlje koje su spremne na suradnju s njima. A njih \u0107e, ako se i dalje nastavi ameri\u010dka agresivna politika, sada samo \u201ezaogrnuta\u201c mek\u0161om i uhu ugodnijom retorikom Bidenove administracije u odnosu na onu Trumpovu i ni\u010dim drugim, biti sve vi\u0161e. Pri tom suradnja tih dr\u017eava s Kinom i Rusijom nipo\u0161to ne\u0107e zna\u010diti i njihovo okretanje le\u0111a SAD-u.<\/p>\n

Ali to je po Washington malo utje\u0161no gledano iz perspektive maksimalisti\u010dkih ciljeva koje on sada \u017eeli ostvariti. Njih \u0107e, prije ili kasnije morati reducirati i svesti u okvire nekakvog balansa interesa s drugim klju\u010dnim igra\u010dima i me\u0111usobne sno\u0161ljivosti. \u010cim prije to u\u010dini to bolje i za njega.<\/p>\n

Zapo\u010deti posredni ameri\u010dki pregovori s politi\u010dki i diplomatsko oja\u010danim Iranom u Be\u010du za to su mu i najbolja prilika.<\/p>\n

geopolitika.new<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ruski valcer na Levantu, Sjeverni morski put i kineski strate\u0161ki pakt s Iranom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283867,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-317849","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317849"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317849\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317850,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317849\/revisions\/317850"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}