{"id":317822,"date":"2021-04-09T16:07:36","date_gmt":"2021-04-09T14:07:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317822"},"modified":"2021-04-09T16:07:36","modified_gmt":"2021-04-09T14:07:36","slug":"nepodnosljiva-sporost-cijepljenja-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/09\/nepodnosljiva-sporost-cijepljenja-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Nepodno\u0161ljiva sporost cijepljenja u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

Autorka: Vedrana Simi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

Kad je prva isporuka<\/a> cjepiva protiv COVIDA-19 u ranim jutarnjim satima 26. prosinca pro\u0161le godine napokon stigla u Hrvatsku, prizor je bio pomalo antiklimakti\u010dan \u2013 ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak sve\u010dano je do\u010dekao omanju kartonsku kutiju dovoljnu za skromnih 9.750 doza Pfizer\/BioNTechovog Comirnaty cjepiva. Svejedno, mnogi su u tome vidjeli prvu ozbiljniju nadu da je po\u010detak kraja pandemijske no\u0107ne more zvane SARS-CoV-2 napokon tu.<\/p>\n

\"\"Tri i pol mjeseca kasnije u Hrvatskoj ponovo rapidno rastu brojevi novozara\u017eenih, u bolnicama je hospitalizirano gotovo dvije tisu\u0107e oboljelih od COVIDA-19, od \u010dega je njih 170 na respiratoru, a dnevno ponovo umire i do 30 osoba uslijed te\u0161kih oblika bolesti. Tre\u0107i je val, \u010dini se, u punom jeku. Tri mjeseca nakon te prve obe\u0107avaju\u0107e ranojutarnje isporuke, Hrvatska je, prema podacima Europskog centra za pra\u0107enje i kontrolu bolesti do ovog \u010detvrtka, 8. travnja, s jednom dozom cijepila 12.6 posto stanovni\u0161tva, a s dvije tek 2.9 posto.
\nStatistika ka\u017ee i da je do tog trenutka u Hrvatsku pristiglo 710 970 doza, a potro\u0161eno ih je 525 328. Brzina s kojom se cijepljenje odvija, ravna otprilike brzini hrvatskih vlakova u usporedbi sa svjetskim standardima, sada daje naslutiti da je pandemijska no\u0107na mora daleko od kraja.<\/p>\n

Na za\u010delju EU po brzini cijepljenja<\/strong><\/h2>\n

Do 23. o\u017eujka, primjerice, osobe starije od 60 godina, dakle one koje spadaju u rizi\u010dnu dobnu skupinu, odnosno u aktualnu drugu fazu cijepljenja dobile su 280.186 doza. Da stavimo tu brojku u kontekst, treba re\u0107i da u Hrvatskoj, po podacima iz vladinog plana<\/a> cijepljenja objavljenog u prosincu, ima vi\u0161e od 760.000 osoba starijih od 65 godina koje nisu bile obuhva\u0107ene prvom fazom \u2013 onom u kojoj su procijepljeni korisnici domova za stare i nemo\u0107ne osobe. \u0160tovi\u0161e, preko pola milijuna Hrvata, po tim podacima, starije je od 70 godina. Dakle, mo\u017eemo ugrubo zaklju\u010diti da druga faza cijepljenja s po\u010detkom prolje\u0107a i tre\u0107eg vala pandemije nije jo\u0161 bila stigla ni do \u201epola puta\u201c. Cijepljenje se zadnja dva tjedna donekle ubrzalo, no druga faza je i dalje, \u010dini se, jo\u0161 daleko od kraja.<\/p>\n

Ako pitate Hrvatski zavod za javno zdravstvo, oni \u0107e odgovoriti, kao \u0161to su uostalom odgovorili i za potrebe ovog teksta, da su razlozi tako sporog procjepljivanja \u201eznatno manje isporuke cjepiva od obe\u0107anih\u201c jer su \u201esvi proizvo\u0111a\u010di podbacili s koli\u010dinama koje dostavljaju\u201c. To je, zna se ve\u0107 dobro, bolna istina – farmaceutske kompanije, pogotovo AstraZeneca \u010dijeg je cjepiva Hrvatska najvi\u0161e naru\u010dila, drasti\u010dno kasne s isporukama prema Europskoj uniji. A Hrvatska je, poput svih drugih zemalja \u010dlanica osim Ma\u0111arske, pristala da EU u njeno ime pregovora o narud\u017ebama, podrazumijevaju\u0107i ravnopravnu raspodjelu cjepiva.<\/p>\n

No time se ne mo\u017ee u potpunosti objasniti za\u0161to ve\u0107ina drugih EU zemalja \u2013 to\u010dnije sve osim Latvije, Bugarske i Finske, ima vi\u0161i prosjek cijepljenog stanovni\u0161tva. Primjerice, susjedna Slovenija s dvije je doze procijepila 6.9 posto stanovni\u0161tva, a ve\u0107ina ostalih EU zemalja tako\u0111er ima najmanje dvostruki postotak potpuno cijepljenog stanovni\u0161tva od Hrvatske. Na podru\u010dju Unije najvi\u0161i postotak<\/a> procijepljenosti imaju mala Malta (12.7 %) i Ma\u0111arska koja je jedina neovisno o EU naru\u010divala cjepivo (11.3 %), no i zemlje poput \u0160panjolske, Portugala ili Gr\u010dke procijepile su s obje doze vi\u0161e od 7 posto stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Takvom odnosu snaga najvjerojatnije je kumovala pro\u0161logodi\u0161nja odluka hrvatske vlade da najvi\u0161e doza naru\u010di upravo od AstraZenece. Tom je cjepivu dana prednost jer je, kako navode iz HZJZ-a \u201eAstraZeneca prva s Europskom komisijom krenula u ugovaranje i tijekom ljeta 2020. godine bila najperspektivniji kandidat za dobivanje odobrenja za upotrebu u EU\u201c. No, tijekom \u010ditave godine Moderna i BioNtech\/Pfizer predvodili su utrku za cjepiva, zapo\u010dev\u0161i s prvom fazom klini\u010dkih testiranja jo\u0161 u o\u017eujku, odnosno travnju. Krajem kolovoza kad je AstraZeneca nakratko zaustavila testiranja, mnogima je bilo jasno da \u0107e mRNA cjepiva vjerojatno prva sti\u0107i na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Da li je vi\u0161e naru\u010denih doza iz AstraZenece, kompanije koja najvi\u0161e kasni u isporuci obe\u0107anih koli\u010dina, u kona\u010dnici bio jedini faktor koji je utjecao na to da je Hrvatska dosad dobila manje cjepiva nego ve\u0107ina ostalih zemalja \u010dlanica ovisno o broju stanovnika, te\u0161ko je re\u0107i. Ali ukazuje na lo\u0161 \u201epregled igre\u201c kod dono\u0161enja dugoro\u010dnih odluka o strategiji cijepljenja. Premijer Andrej Plenkovi\u0107 tek je po\u010detkom travnja najavio da \u0107e slijedom odluke Europskog vije\u0107a o pravilnoj raspodjeli Hrvatska dobiti dodatnih 747.000 doza Pfizerovog cjepiva \u010dime bi se kompenziralo ka\u0161njenje AstraZenece.<\/p>\n

“Da se ne baci”<\/strong><\/h2>\n

No \u010dak i kad pesimisti\u010dnu statistiku cijepljenih pripi\u0161emo potencijalno slabijem politi\u010dkom utjecaju male Hrvatske u kompleksnoj dinamici navodno ravnopravne raspodjele cjepiva unutar EU, te\u0161ko se mo\u017ee re\u0107i da se Hrvatska dobro nosi s javnozdravstvenim zadatkom cijepljenja.<\/p>\n

Izvor: lider.media<\/p>\n

Podsjetimo, nedavno se navr\u0161ilo godinu dana od kad je Hrvatska, kao i mnoge druge dr\u017eave u\u0161la u prvi lockdown. Vrlo brzo je postalo jasno da se pandemije ne\u0107emo rije\u0161iti tako brzo. Relativno brzo je postalo jasno i da \u0107e prva cjepiva biti dostupna po\u010detkom 2021. godine. Dakle, otprilike osam mjeseci je aktualna Vlada RH imala da pripremi jedan od najva\u017enijih zadataka u svom mandatu \u2013 strategiju u\u010dinkovitog cijepljenja protiv najve\u0107e javnozdravstvene po\u0161asti od po\u010detka novog milenija. Za dr\u017eavu \u010dije javno zdravstvo po\u010diva na temeljima genijalnog Andrije \u0160tampara<\/a> (1888. – 1958.) taj zadatak trebao je biti gotovo pa rutinski. No unato\u010d vi\u0161e nego dovoljnom vremenu za pripremu prva tri pandemijska mjeseca ove godine obilje\u017eili su nespretna provedba cijepljenja, u\u010destalo cijepljenje \u201epreko reda\u201c i lo\u0161e komuniciranje informacija o cjepivima i cijepljenju prema javnosti.<\/p>\n

Tako, primjerice, prva faza cijepljenja zdravstvenih djelatnika i korisnika stara\u010dkih domova nije jo\u0161 ni zavr\u0161ila, a mediji su ve\u0107 po\u010deli otkrivati nevjerojatno besramne primjere cijepljenja preko reda raznoraznih politi\u010dara, mo\u0107nika, pa \u010dak i javnih du\u017enosnika. Dok su se Kana\u0111ani zgra\u017eavali<\/a> nad primjerom bogata\u0161a koji je na prevaru cijepio sebe i suprugu, \u0161to je zavr\u0161ilo kaznenim prijavama i javnim sramo\u0107enjem, u Hrvatskoj se neka\u017enjeno odvijao pravi spektakl pandemijskog nepotizma od kojeg su besramniji bili samo bizarni izgovori. Mediji su tako najprije otkrili da se krajem sije\u010dnja preko reda cijepio rektor<\/a> Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Damir Boras, koji je, uzgred re\u010deno, COVID-19 ve\u0107 prebolio.<\/p>\n

Rektor je tako, navodilo se u obja\u0161njenju, slu\u010dajno navratio zajedno sa suprugom u jednu stomatolo\u0161ku ordinaciju ba\u0161 u trenutku kad se osoblje cijepilo, a nekim su slu\u010dajem upravo tada ostale neiskori\u0161tene dvije doze. One su pak udijeljene prigodno prisutnim supru\u017enicima Boras, poja\u0161njavao je pro\u010delnik stomatolo\u0161ke klinike za dnevnik.hr, \u201eda se ne bace<\/a>\u201c. Priznao je, me\u0111utim, da se rektor prethodno \u201eraspitivao za mogu\u0107nost cijepljenja u njihovoj ustanovi\u201c.<\/p>\n

Sad ve\u0107 kultno \u201eda se na baci\u201c je postala mantra i u drugim slu\u010dajevima du\u017enosnika i mo\u0107nika za koje su mediji otkrili da su se cijepili preko reda kao \u0161to su \u0161ef Hrvatske gospodarske komore Luka Burilovi\u0107 i dopredsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Zoran Gobac. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljevi\u0107” i \u010dlanica Kriznog sto\u017eera Alemka Markoti\u0107 priznala je da je na klinici cijepila svoju majku. Ravnatelj dubrova\u010dke bolnice Marijo Beki\u0107 cijepio je \u010dlanove svoje obitelji. Preko reda se cijepio i biv\u0161i potpredsjednik vlade Slavko Lini\u0107.<\/p>\n

Od svih javno prozvanih kr\u0161itelja propisa o cijepljenju, nitko nije snosio nikakvu odgovornost. Ne \u010dudi stoga \u0161to mnogi Hrvati danas znaju primjere ljudi koji su cijepljeni jo\u0161 tijekom zime iako nisu u rizi\u010dnim skupinama. Dodu\u0161e, u dr\u017eavi u kojoj gotovo svaki peti stanovnik<\/a> \u201epovla\u010di vezu\u201c u zdravstvenim ustanovama, a \u201ezovi \u010dovika\u201c je gotovo pa normalni modus operandi koji \u010desto doslovno spa\u0161ava \u017eivote, nikog vi\u0161e posebno ni ne iznena\u0111uje ovaj pandemijski nepotizam.<\/p>\n

Lo\u0161a strategije raspodjele cjepiva<\/strong><\/h2>\n

Daleko ve\u0107i izvor frustracije gra\u0111ana, ali i obiteljskih lije\u010dnika je lo\u0161a strategija raspodjele doza cjepiva po ambulantama. U vladinom planu cijepljenja iz prosinca pro\u0161le godine tako, izme\u0111u ostalog stoji, da \u0107e \u201esvaki \u017eupanijski Zavod po dospije\u0107u cjepiva dobiti koli\u010dinu proporcionalnu veli\u010dini populacije koju pokriva, te po istom principu podijeliti cjepivo lije\u010dnicima koji cijepljenje provode na tom podru\u010dju\u201c. Takva strategija rezultirala je da u praksi ordinacije dobivaju koli\u010dinu cjepiva neovisno o tome koliki broj korisnika iz rizi\u010dnih skupina imaju, iako se taj broj uvelike razlikuje od ordinacije do ordinacije.<\/p>\n

Jedna od posljedica je da su mnogi lije\u010dnici uistinu prisiljeni pozivati i svoje korisnike iz nerizi\u010dnih skupina da potro\u0161e doze koje bi ina\u010de propale, dok neki drugi nisu jo\u0161 ni blizu procjepljivanja svoje rizi\u010dne populacije. Drugim rije\u010dima, doga\u0111a se da \u010dak i unutar iste obitelji \u010dlanovi u \u010detrdesetim godinama \u017eivota koji nisu u rizi\u010dnoj skupini dobiju poziv na cijepljenje prije svojih roditelja. Razlike su jo\u0161 ve\u0107e kad se uspore\u0111uju pojedine \u017eupanije i gradovi, pa se negdje ve\u0107 uvelike cijepe zdravi gra\u0111ani srednje \u017eivotne dobi, dok drugdje mnogi na pragu osamdesetih i dalje \u010dekaju poziv.<\/p>\n

\u201eSvaka ordinacija se razlikuju po strukturi stanovni\u0161tva. Ta statistika postoji, no o\u010dito je nitko nije pogledao\u201c, tvrdi nam Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine za Primorsko-goransku \u017eupaniju, dodaju\u0107i da obiteljskim lije\u010dnicima ogromna koli\u010dina vremena odlazi i na obavje\u0161tavanje korisnika o cijepljenju. I u HZJZ-u sami priznaju da je jedan od razloga neujedna\u010denosti cijepljenja po gradovima i podru\u010djima \u201enejednak broj starijih osoba, zdravstvenih radnika, osoba s kroni\u010dnim bolestima u odnosu na broj stanovnika\u201c.<\/p>\n

Nije li onda logi\u010dno se zapitati za\u0161to ovaj, statisti\u010dki lako provjerljiv faktor nije bio na vrijeme implementiran u strategiju? Ovaj problem se, \u010dini se, samo produbljuje kako cijepljenje odmi\u010de, a nesrazmjeri me\u0111u pojedinim podru\u010djima postaju sve ve\u0107i i o\u010ditiji, obzirom da dru\u0161tvene mre\u017ee vrve objavama mla\u0111ih gra\u0111ana koji su se cijepili i starijih koji se raspituju kako da do\u0111u do cjepiva.<\/p>\n

Zbunjuju\u0107i sustav prijava<\/strong><\/h2>\n

S pozicije gra\u0111anina koji \u010deka cijepljenje<\/a> cijeli sustav djeluje zbunjuju\u0107e \u2013 da li se prijaviti svom obiteljskom lije\u010dniku ili se upisati u nacionalni sustav putem internetske stranice koja je za\u017eivjela tek po\u010detkom o\u017eujka? Mnoge od onih koji su se odlu\u010dili za ovo drugo istog dana kad se ta mogu\u0107nost otvorila, do\u010dekalo je krajem o\u017eujka neugodno iznena\u0111enje \u2013 tek punih 27 dana kasnije stigla je slu\u017ebena potvrda da su upisani u sustav. O bilo kakvim drugim detaljima budu\u0107eg termina i na\u010dina cijepljenja u ovim generi\u010dki mejlovima koji su o\u010dito na isti dan poslani na tisu\u0107e adresa, nije bilo ni rije\u010di.<\/p>\n

Tako\u0111er, na slu\u017ebenim uputama pi\u0161e da \u0107e sve osobe koje se prijave za cijepljenje biti upisane u jedinstveni popis, ali na\u0161 sugovornik, Leonardo Bressan, tvrdi da obiteljski lije\u010dnici nemaju uvid u sustav upisanih putem internet platforme.<\/p>\n

S obzirom da se strategija cijepljenja o\u010dito mijenja \u201eu hodu\u201c, pa su, ako je vjerovati hrvatskom Sindikatu turizma i usluga nedavno u prioritetne skupine uvr\u0161teni i turisti\u010dki djelatnici, prosje\u010dni Hrvat mla\u0111i od 65 godina, bez ozbiljnih dijagnoza i veza u zdravstvenom sustavu s pravom pretpostavlja da bi cijepljenje mogao do\u010dekati kao otprilike i termin za pretragu magnetskom rezonancom ili CT-om \u2013 godinu dana nakon prijave. Sve vi\u0161e gra\u0111ana ovih dana stoga razmi\u0161lja o posjetu susjednoj Srbiji, \u010ditaju\u0107i o vi\u0161ku cjepiva kojim se tamo nesebi\u010dno \u010dasti i strance.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, s novim lockdown-ima diljem Europe i sve intenzivnijom najavom tzv. Covid putovnica diljem svijeta, sve va\u017enije postaje i pitanje na koje zasad nema dobrog odgovora – da li \u0107e stanovnici dr\u017eava s lo\u0161ijom procijepljenosti postati diskriminirana skupinama na granicama?<\/p>\n

Komunikacijski podba\u010daj<\/strong><\/h2>\n

To nas dovodi do jo\u0161 jednog velikog problema koji od po\u010detka prati hrvatsku borbu protiv pandemije. Komunikacija poruka prema javnosti od strane nadle\u017enih institucija kriminalno je lo\u0161a. Umjesto agresivne medijske kampanje u kojoj bi s tv programa, interneta, dru\u0161tvenih mre\u017ea i drugih platformi ogla\u0161avanja gra\u0111ani neprekidno bili \u201ebombardirani\u201c filmi\u0107ima i grafikama koje na jednostavan na\u010din obja\u0161njavanju \u0161to je virus, \u0161to su i za\u0161to su potrebne preventivne mjere, kako izgledaju simptomi bolesti, \u0161to je rizik za pojedine skupine gra\u0111ana, cijela se komunikacija svela na Internet stranice HZJZ-a i famoznu koronavirus.hr stranicu. Umjesto da fokusirano i stru\u010dno komentiraju pojedine znanstvene aspekte pandemije, \u010dlanovi Kriznog sto\u017eera vrijeme na javnim obra\u0107anjima su pre\u010desto tro\u0161ili na neuvjerljivu obranu kontradiktornih odluka, poput one da pod svaku cijenu o\u010duvaju odr\u017eavanje misa.<\/p>\n

Nevjerojatno je zapravo da netko u 21. stolje\u0107u, u eri dru\u0161tvenih mre\u017ea koje multipliciraju \u0161irenje la\u017enih vijesti i dezinformacija, o\u010dekuje da je za edukaciju i osvje\u0161tavanje javnosti \u2013 \u0161to je prvi preduvjet za po\u0161tivanje mjera \u2013 dovoljno fokusirati se na nekoliko internet stranica. Kad se tome pribroje neke izuzetno politi\u010dke obojane odluke Kriznog sto\u017eera, ne \u010dudi da je povjerenje javnosti u mnoge aktivnosti bilo ozbiljno poljuljano ve\u0107 tijekom pro\u0161log ljeta.<\/p>\n

U nedostatku jasnih poruka i edukacije od strane nadle\u017enih institucija, glavnu rije\u010d po tom pitanju preuzeli su mediji, od kojih su neki pri tome odradili lavovski dio posla, no \u010desto se prostor mahnito i bez kriterija davao svakom tko je o pandemiji htio ne\u0161to re\u0107i. Rezultat je bila svojevrsna informativna kakofonija, a ovaj se vladin komunikacijski modus operandi nastavio i u periodu cijepljenja.<\/p>\n

Sada kada se, primjerice, veliki broj gra\u0111ana prepla\u0161en informacijama o vrlo rijetkim, ali ozbiljnim nuspojavama, odbija cijepiti AstraZenecom, vladini stru\u010dnjaci i dalje misle da je dovoljno nekoliko puta \u201eu eter\u201c ponoviti da je \u201ecjepivo sigurno\u201c i zaprijetiti da onaj tko odbije ponu\u0111enu vrsta cjepiva mora ponovo stati na kraj reda. \u0160tovi\u0161e, kad se svi ovi problemi zbroje, nedavna Plenkovi\u0107eva najava da \u0107e Hrvatska do kraja lipnja cijepiti 50 posto stanovni\u0161tva, trenutno se doima kao \u010disti SF.<\/p>\n

Vedrana Simi\u010devi\u0107<\/strong> je dugogodi\u0161nja novinarka i urednica s diplomom iz psihologije. Specijalizovana je za teme iz nauke, tehnologije i za\u0161tite \u017eivotne sredine, socijalne fenomene i pri\u010de s terena. Osim u Novom listu, gdje je radila dugi niz godina, tekstove je objavljivala i u etabliranim stranim medijima poput Scienca, Physics Todaya i New Scientista, te doma\u0107im medijima poput Jutarnjeg lista i portala Lupiga. Dobitnica je nagrade HND-a \u201eVelebitska degenija\u201c, stipendije Balkan Fellowship for Journalistic excellence, kao i vi\u0161e me\u0111unarodnih novinarskih “grant-ova”.<\/em><\/p>\n

***<\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu tre\u0107eg izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/strong><\/em>Res Publica<\/strong><\/em><\/a>\u00a0i\u00a0<\/strong><\/em>Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/em><\/a>\u00a0iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/strong><\/em>PCNEN<\/strong><\/em><\/a>), Hrvatske (<\/strong><\/em>Lupiga<\/strong><\/em><\/a>), Kosova (<\/strong><\/em>Sbunker<\/strong><\/em><\/a>), Srbije (<\/strong><\/em>Ne Davimo Beograd<\/strong><\/em><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/strong><\/em>Analiziraj.ba<\/strong><\/em><\/a>), I Gr\u010dke (<\/strong><\/em>Macropolis<\/strong><\/em><\/a>), u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Cijepljenje preko reda, slaba strategija i lo\u0161a komunikacija prema javnosti obilje\u017eili su prve mjesece cijepljenja i kumovali tome da je Hrvatska trenutno pri dnu EU ljestvice po postotku cijepljenog stanovni\u0161tva. Dok bjesni tre\u0107i val pandemije, gra\u0111ani frustrirano gledaju kako se u nekim gradovima ve\u0107 cijepe zdravi ljudi srednje dobi, dok drugdje stariji od 70 godina i dalje \u010dekaju na poziv<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":286486,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-317822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317822"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317825,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317822\/revisions\/317825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}