{"id":317571,"date":"2021-04-06T08:07:35","date_gmt":"2021-04-06T06:07:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317571"},"modified":"2021-04-06T08:07:35","modified_gmt":"2021-04-06T06:07:35","slug":"europska-ljevica-mora-se-poceti-vise-baviti-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/06\/europska-ljevica-mora-se-poceti-vise-baviti-eu\/","title":{"rendered":"Europska ljevica mora se po\u010deti vi\u0161e baviti EU"},"content":{"rendered":"

Autorka: Antonela Maru\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

Luka Mesec \u010delnik je slovenske Levice, politi\u010dki najiskusnije lijeve stranke na postjugoslavenskom prostoru. S njim razgovaramo o specifi\u010dnim uvjetima nastanka i organiziranja ove stranke u slovenskom politi\u010dkom prostoru, postignu\u0107ima Levice u borbi za dru\u0161tvenu pravednost u slovenskom parlamentu, ali i va\u017enosti umre\u017eavanja oko va\u017enih pitanja s europskim strankama ljevice.<\/p>\n

Prije profesionalnog ulaska u politiku bili ste aktivni u studentskom pokretu. Kako vas je taj anga\u017eman pripremio za profesionalno bavljenje politikom i u kojem ste se trenutku odlu\u010dili na aktivniji anga\u017eman u politici?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, prije ulaska u politiku sam godinama bio aktivist u razli\u010ditim lijevim inicijativama, od Fronte prakarcev, Delavsko-punkerske univerze do In\u0161tituta za delavske \u0161tudije. U tim inicijativama smo uspostavili dru\u0161tveni krug iz kojega je nastala politi\u010dka stranka Iniciativa za demokrati\u010dni socializem (IDS), i postavili osnovnu ideolo\u0161ku platformu. Ali zato \u0161to smo bili vrlo mladi, sam sam imao 25 godina, kad smo ustanovili IDS, naravno da nismo bili svjesni problema koji nas \u010dekaju na putu. \u0160to \u0107e biti kad neki od nas zauzmu funkcije, a drugi ne, kad se me\u0111u drugovima budu morale uspostaviti funkcionalne hijerarhije u stranci (prije smo djelovali vi\u0161e na dir-dem principu). Kako se kao protusistemska stranka na\u0107i u parlamentu, gdje ako ho\u0107e\u0161 sudjelovati u dono\u0161enju zakona treba sura\u0111ivati sa sistemskim stranka. Ukratko, osnova je bila definitivno postavljena tamo, a Levica kakvu poznamo danas morala se razviti kao funkcionalna parlamentarna stranka.<\/p>\n

Za prelazak iz civilnog dru\u0161tva u profesionalnu politiku smo se odlu\u010dili 2012. godine, tijekom protesta protiv tada\u0161nje Jan\u0161ine vlade i mjera, i kada su sve postoje\u0107e stranke poduprle mjere \u0161tednje, privatizaciju i socijalno neosjetljivi program. U to smo vrijeme, kao i sva europska ljevica to shva\u0107ali kao “neoliberalizam” i uspostavili se kao antineoliberalna stranka.<\/p>\n

Kao i sve ostale stranke nove ljevice u regiji i Levica je nastala udru\u017eivanjem nekoliko ljevi\u010darskih inicijativa: Inicijative za demokratski socijalizam (IDS), Demokratske stranke rada (DSD) i Stranke za odr\u017eivi razvoj Slovenije i ekosocijalizam (TRS). Kako je tekao proces udru\u017eivanja ovih stranaka? \u0160to su u tom procesu bile najve\u0107e pote\u0161ko\u0107e?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ta proces je bio iznimno naporan. Imali smo tri stranke, raznorodne po svojim na\u010dinima djelovanja, kadrovskim izborima, generacijski, a \u010desto i ideolo\u0161ki. Jedina kohezivna veza me\u0111u njima je bila parlamentarna skupina koja je imala ujedinjuju\u0107u ulogu. A u nekom trenutku su gotovo sve tri stranke bile protiv ujedinjenja jer se svaka ukopavala u vlastiti “suverenitet\u201c i “autonomiju”. Na koncu smo uspjeli zdru\u017eiti TRS i IDS, s velikim mukama, a DSD je otpao. No, bitno je da je platforma pre\u017eivjela. Da smo na izbore 2018. i\u0161li odvojeno, u Sloveniji vjerojatno danas ne bi bilo parlamentarne ljevice.<\/p>\n

Zanimljivo je i znakovito da najve\u0107i broj aktivnih pojedinaca u novim strankama ljevice u regiji dolazi iz podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti i civilnog dru\u0161tva, ne iz podru\u010dja ekonomije ili prava. \u0160to to govori o transformaciji nove generacije lijevih politi\u010dara?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mislim da to govori vi\u0161e o novim profilima ekonomista i pravnika. Ekonomski fakulteti su posvud po regiji prakti\u010dno postale poslovne \u0161kole, koje obrazuju apoliti\u010dne profile poduzetnika. S druge strane, pravo je sve vi\u0161e karijerno orijentirano, tendencija dobrog dijela ambicioznih studenata prava je graditi karijeru u nekom od utjecajnih odvjetni\u010dkih ureda. Ukratko, u humanistici i sociologiji se njeguje dru\u0161tvena kritika, pa mislim da tu le\u017ei razlog \u0161to dobar dio mladih ljevi\u010dara dolazi s tih fakulteta. Zanimljivo je kad gledam tko se pridru\u017euje na\u0161oj stranki, da je me\u0111u novim \u010dlanovima sve vi\u0161e prirodnjaka.<\/p>\n

\u0160to mislite po \u010demu je okrupnjavanje slovenske ljevice razli\u010dito od sli\u010dnih procesa u lijevim krugovima na Balkanu? \u0160to je slovenskoj Levici ovdje i\u0161lo u prilog?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mislim da su s jedne strane va\u017eni uvjeti. Na primjer, u Sloveniji se bilo puno lak\u0161e probiti u parlament nego u Vu\u010di\u0107evoj Srbiji. S druge strane bih rekao da smo imali sre\u0107u da smo bili u pravom trenutku na pravom mjestu \u2013 kao mladi marksisti smo se na po\u010detku krize po\u010deli anga\u017eirati s kritikom politi\u010dke ekonomije, na temelju \u010dega smo, nekoliko godina kasnije, kada su se odr\u017eali prosvjedi 2012., znali izvesti pravi narativ.<\/p>\n

Pro\u0161le godine ste bili u Rijeci kako bi dali svoju podr\u0161ku Radni\u010dkoj fronti i zeleno-lijevoj koaliciji, i Katarini Peovi\u0107. Tamo ste govorili o iskustvima koje je stranka Levica imala u dvama sazivima slovenskog parlamenta, pove\u0107anju mandata, kao i uvjetovanju podr\u0161ke manjinskoj Vladi nizom ekonomskih i socijalnih politika u korist radne ve\u0107ine. Smatrate li da Radni\u010dka fronta i Zeleno lijeva koalicija imaju \u0161ansu trajno promijeniti hrvatsko politi\u010dko polje? I ho\u0107e li nakon aktualnih nesuglasica i raspada te koalicije to uop\u0107e biti mogu\u0107e?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, definitivno mislim da imaju mogu\u0107nost promijeniti hrvatski politi\u010dki prostor, rekao bih da ga ve\u0107 korjenito mijenjaju. Njihovo djelovanje pratim i smatram ga produktivnim, jedni od drugih mo\u017eemo mnogo nau\u010diti. Trenutna nesuglasice poznam povr\u0161no, no nadam se da \u0107e ih prevladati. I sam se sla\u017eem s onim komentatorima koji ka\u017eu da su Mo\u017eemo, Nova ljevica i Radni\u010dka fronta jedni drugima potrebni.<\/p>\n

Levica je \u010dlanica PEL-a, Party of the European Left. Za\u0161to Vam je va\u017eno ovo umre\u017eavanje sa evropskim strankama nove ljevice? Na koji na\u010din ta vrsta politi\u010dkog rada doprinosi ja\u010danju stranke?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, \u010dlanovi smo PEL-a. Za Sloveniju je u cijelom proteklom desetlje\u0107u politika EU bila jednako va\u017ena kao i unutarnja politika. Naime, tamo su se osmi\u0161ljavale mjere \u0161tednje, propisivala fiskalna pravila koja su na koncu odredila opseg slovenske socijalne dr\u017eave i njezin investicijski kapacitet. \u0160to se ti\u010de politi\u010dke ekonomije, ona je klju\u010dna u EU, zato se europska ljevica mora prestati fokusirati isklju\u010divo na vlastita nacionalna okru\u017eenja i po\u010deti se vi\u0161e baviti EU kao takvom.<\/p>\n

U jednom nedavnom intervjuu kazali ste kako je korona kriza utjecala na svijest slovenskih gra\u0111ana o nu\u017enosti ja\u010danja socijalne dr\u017eave. Na koji na\u010din bi ova svijest mogla koristiti budu\u0107im politikama nove ljevice u regiji i oja\u010dati podr\u0161ku gra\u0111ana opcijama demokratskog socijalizma?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Korona kriza mnoge je stvari preokrenula. Da se ponovno vratim na politi\u010dku ekonomiju EU, fiskalna pravila su iznenada zakazala, a Europska sredi\u0161nja banka kona\u010dno raspravlja o tome da cilj ove institucije vi\u0161e ne bi trebala biti samo inflacija, ve\u0107 i puna zaposlenost, da bi ECB morala preuzeti dugove dr\u017eava \u010dlanica (\u0161to bi bio kopernikanski obrat s obzirom na trenutno situaciju), i da bi morala umjesto ga\u0161enja krize monetarnim mjerama uvesti fiskalna koja novac donose ku\u0107anstvima i poduze\u0107ima. Druga\u010dije re\u010deno: dolaze prijedlozi, nedavno je to rekla glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone, da se odlu\u010divanje o kru\u017eenju novca u EU treba oduzeti iz ruku tehnokrata i staviti u ruke izabranih vlasti.<\/p>\n

Ukratko, na horizontu se nazire bitno druga\u010dija budu\u0107nost, a ljevica bi u njoj morala na\u0107i svoje mjesto. Ja mislim da je to na\u010din na koji treba gledati na ove stvari: sve progresivne politi\u010dko-ekonomske stvari koje su se dogodile u borbi protiv korone treba uzeti kao vje\u017ebu za glavni izazov na\u0161eg vremena, na\u0161e generacije: klimatska i okoli\u0161na tranzicija koja mora biti socijalno pravedna. To je projekt ljevice za narednih 30 godina.<\/p>\n

Iza Levice je ve\u0107 \u0161est godina rada i borbe u slovenskom parlamentu. Levica je u Sloveniji uspjela dignuti minimalnu pla\u0107u, socijalnu naknadu (za iznos od vi\u0161e od 100 eura). Levica zagovara deprivatizaciju zdravstvenog osiguranja, zala\u017eete se za uspostavu fonda javnih stanova za najam po uzoru na Be\u010d, zauzimate se za ulaganje u \u017eeljeznice, uspjeli ste sprije\u010diti neke mjere \u0161tednje, digli ste pla\u0107e u javnom sektoru. U 2019. ostvaren je samo jedan od va\u0161ih 13 projekata, zbog \u010dega dolazi do raskidanja podr\u0161ke koaliciji predvo\u0111enom Marijanom \u0160arecom. U posljednjih godinu i pol va\u0161i su prijedlozi, pogotovo u sferi radni\u010dkih prava, nai\u0161li na veliki otpor organiziranog kapitala. Kako \u0107ete se u 2020. godini nastaviti boriti za svoje ciljeve, u politi\u010dkom okru\u017eenju u kojemu nemate mnogo saveznika?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U 2020. godini smo, u svjetlu borbe protiv jan\u0161izma koji poku\u0161ava od Slovenije u\u010diniti nedemokrati\u010dno dru\u0161tvo po uzoru na Orbanovu Ma\u0111arsku ili Vu\u010di\u0107evu Srbiju, zajedno s tri opozicijske stranke \u2013 Socijalnim demokratima, Listom Marjana \u0160arca i Strankom Alenke Bratu\u0161ek \u2013 ustanovili Koaliciju ustavnega loka (KUL). To je platforma na kojoj gradimo, ve\u0107 nekoliko mjeseci poku\u0161avamo prikupiti 46 glasova za promjenu vlasti, odnosno uspostavljanje vlade u kojoj bismo mi imali mjesto. Sada, za razliku od 2018., nismo vi\u0161e vanjski sudionici, ve\u0107 kandidati za ulazak u vladu, \u0161to bi zna\u010dajno pove\u0107alo na\u0161e \u0161anse za utjecaj na vo\u0111enje politike na\u0161e zemlje.<\/p>\n

Mnoga su va\u017ena politi\u010dka pitanja zajedni\u010dka svim dr\u017eavama u biv\u0161oj Jugoslaviji, politike oporezivanja su tema na kojoj su se u zadnje vrijeme najvi\u0161e lomila koplja. Neoliberalne vlade u regiji posljednjih godina razli\u010ditim poreznim uredbama sni\u017eavaju porez na dohodak za najbogatije, dok onima koji \u017eive na rubu siroma\u0161tva name\u0107u oporezivanje ionako niskih prihoda. Gotovo sve stranke ljevice u regiji inzistiraju na uvo\u0111enju progresivnog oporezivanja bogatih gra\u0111ana, na borbi za socijalnu dr\u017eavu i o\u010duvanju javnog zdravstva?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, naravno. To je jedan od na\u0161ih glavnih prijepora i sukoba s parlamentarnim centrom i desnicom ve\u0107 \u0161est godina, Me\u0111utim, ovdje moramo i\u0107i dalje. Problem je da se ljevica, barem u Sloveniji previ\u0161e orijentirala na distribuciju dohotka iz rada. Nejednakost je kod nas doista ekstremna i u drugim aspektima, npr. u vlasni\u0161tvu, nekretninama \u2013 tu bi trebalo uvesti progresivna oporezivanja. Na drugoj strani treba tako\u0111er razmi\u0161ljati o “redistribuciji”, odnosno raspodjeli dohotka prije oporezivanja; mi konkretno radimo na konceptu ekonomske demokracije, tj. integraciji zaposlenih u vlasni\u0161tvo i radni\u010dko vlasni\u0161tvo u tvrtkama kao takvo. Za to postoje brojni dobri primjeri u svijetu, npr. u Emiglii Romagni (Italija) je \u010dak 40% gospodarstva zadru\u017eno, u SAD-u ESOP (zaposleni\u010dki mirovinski fondovi) zapo\u0161ljava oko 10% radne snage u privatnom sektoru, u prosjeku: prilikom odlaska u mirovinu zaposlenik ESOP-a ima \u010dak 10% puta vi\u0161e imovine od zaposlenika u ‘normalnoj tvrtki’ na usporedivom poslu.<\/p>\n

Je li utopijski zami\u0161ljati budu\u0107u alijansu lijevih stranaka na ex yu prostoru, nakon \u0161to ove stranke (svaka na svom prostoru jo\u0161 oja\u010daju) i na \u010demu bi se ona temeljila?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mislim da je mogu\u0107e, ali treba po\u010deti postepeno, kroz suradnju izme\u0111u na\u0161ih stranaka i inicijativa. To je, tako\u0111er na\u0161om krivnjom, opalo u posljednjih osam godina. 2012. smo sura\u0111ivali vi\u0161e nego danas.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Luka Mesec: Za Sloveniju je u cijelom proteklom desetlje\u0107u politika EU bila jednako va\u017ena kao i unutarnja politika. Naime, tamo su se osmi\u0161ljavale mjere \u0161tednje, propisivala fiskalna pravila koja su na koncu odredila opseg slovenske socijalne dr\u017eave i njezin investicijski kapacitet<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-317571","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317571","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317571"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317571\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317572,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317571\/revisions\/317572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317571"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317571"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317571"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}