{"id":317431,"date":"2021-04-04T09:42:28","date_gmt":"2021-04-04T07:42:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317431"},"modified":"2021-04-04T09:42:28","modified_gmt":"2021-04-04T07:42:28","slug":"genocid-za-pocetnike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/04\/genocid-za-pocetnike\/","title":{"rendered":"Genocid za po\u010detnike"},"content":{"rendered":"

Autor: Milo\u0161 Vukanovi\u0107*
\n<\/strong><\/p>\n

Ratni zlo\u010dini, agresije i zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti termini su me\u0111unarodnog prava kojima defini\u0161emo najte\u017ea kr\u0161enja ljudskih prava i koja kao takva ostaju urezana u kolektivno sje\u0107anje. Me\u0111utim, nijedan od ovih termina ne privla\u010di toliko pa\u017enje koliko rije\u010d genocid. Koliko god puta bio ponovljen ovaj termin i dalje izaziva pa\u017enju, reakciju i debatu. Proklamovan kao najte\u017ei od svih zlo\u010dina od trenutka kada je definisan kao ratni zlo\u010din, termin genocid je pod kritikom.<\/p>\n

Namjera da se istrijebi odre\u0111ena populacija nije novi fenomen. Nau\u010dnici smatraju da se odre\u0111ena de\u0161avanja jo\u0161 iz bronzanog doba mogu poistovijetiti sa ovim fenomenom, a sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo tvrditi da nije pro\u0161ao vijek od uspostavljanja Rima, a da na nekom dijelu zemljine kugle jedna grupacija nije poku\u0161ala da iskorijeni drugu.<\/p>\n

Imaju\u0107i to u vidu, Holokaust nije ni prvi ni posljednji zlo\u010din sa ovom namjerom, ali unikatnost obima (odnosno sveobuhvatnost) ovog zlo\u010dina i sveprisutnost namjere uni\u0161tenja evropskih Jevreja od strane nacisti\u010dke Njema\u010dke, tokom 30ih i 40ih godina pro\u0161log vijeka, vodi tome da me\u0111unarodna zajednica kroz me\u0111unardno pravo defini\u0161e i zabrani namjeru i sprovo\u0111enje masovnog istrebljenja.<\/p>\n

Autorom ove rije\u010di smatra se Rafael Lemkin, poljski advokat. On je skovao ovaj termin od gr\u010dke rije\u010di \u201egenos\u201c (rasa, narod, pleme) i latinskog sufiksa \u201ecide\u201c (lat. caedere – ubiti). Termin je prvi put upotrijebljen i definisan u njegovoj knjizi \u201cVlast sila Osovine u okupiranoj Evropi<\/em>\u201d. I pored Lemkinovog napora, novi koncept genocida nije bio zastupljen na su\u0111enjima pre\u017eivjelom nacisti\u010dkom vo\u0111stvu u Nirnbergu jer genocid jo\u0161 nije bio uvr\u0161ten u me\u0111unarodno pravo. Nezadovoljan ovim, Lemkin je usmjerio svoje napore ka novossnovanim Ujedinjenim nacijama, u nadi da \u0107e usvojiti pravni intrument sprje\u010davanja genocida.<\/p>\n

To se i desilo 1948. godine, kada su Ujedinjene nacije usvojile Konvenciju o sprje\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida<\/a>. U smislu ove Konvencije, kao genocid se defini\u0161e bilo koje od navedenih djela u\u010dinjenih u namjeri potpunog ili djelimi\u010dnog uni\u0161tenja jedne nacionalne, etni\u010dke, rasne ili vjerske grupe kao takve: a) ubistvo \u010dlanova grupe; b) te\u0161ka povreda fizi\u010dkog ili mentalnog integriteta \u010dlanova grupe (odre\u0111enog naroda); c) namjerno podvrgavanje grupe \u017eivotnim uslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ili djelimi\u010dnog uni\u0161tenja; d) mjere usmjerene na sprje\u010davanje ra\u0111anja u okviru grupe (naroda); e) prinudno premje\u0161tanje djece iz jedne grupe u drugu.<\/p>\n

Konvencija o genocidu usvojena je od strane Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih nacija dan nakon Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Kao i drugi me\u0111unarodni ugovori, postala je obavezuju\u0107i pravni instrument nakon \u0161to je ratifikovao dovoljan broj dr\u017eava. Do danas su to uradile 142 dr\u017eave \u010dlanice UN, \u0161to zna\u010di da vi\u0161e od 50 dr\u017eava to nije uradilo. Da ne bude zabune, nepotpisivanjem ove Konvencije ne zna\u010di da su dr\u017eave oslobo\u0111ene posljedica u slu\u010daju sprovo\u0111enja genocida, jer ih na to obavezuju drugi pravni mehanizmi.<\/p>\n

Ve\u0107 tokom same rasprave o usvajanju Konvencije, \u010duli su se kriti\u010dki tonovi. Danas, vi\u0161e od 70 godina nakon usvajanja ove Konvencije, i niza primjera masovnih zlo\u010dina, znamo da ti tonovi nijesu bili bez osnova.<\/p>\n

Ono \u0161to izaziva debatu, a djelimi\u010dno i nerazumijevanje, jeste kritika objektivnih dometa ove Konvencije da, kako je navedeno, sprije\u010di i kazni ove procese, kategori\u0161e grupe \u017ertvi, ali i da se isklju\u010divo fokusira na individualnu krivicu. Rasprava o manjkavosti definicije genocida ne sti\u0161ava se od trenutka usvajanja Konvencije. Tu je i \u010dinjenica da prema me\u0111unarodnom pravu zlo\u010dini prije njenog usvajanja, uklju\u010duju\u0107i Holokaust i masovno istrebljenje Jermena, ne mogu biti procesuirani u skladu sa Konvencijom. To zna\u010di da me\u0111unarodni pravni sistem prepoznaje samo dva \u010dina genocida – i to u Ruandi i biv\u0161oj Jugoslaviji (Srebrenica).<\/p>\n

I pored ovih striktnih pravnih shvatanja, univerzalno je priha\u0107eno da Holokaust predstavlja su\u0161tinski primjer genocida, a \u0161to priznaje i Njema\u010dka. Tako\u0111e, skoro je univerzalno prihva\u0107eno da masovno istrebljenje Jermena po\u010detkom 20. vijeka od strana Osmanskog carstva predstavlja genocid, a \u0161to Turska ne priznaje. Masovna ubistva koje su po\u010dini Crveni Kmeri u Kambod\u017ei, tokom 70ih godine pro\u0161log vijeka, veliki dio stru\u010dne javnosti smatra genocidom, ali i dalje postoji neslaganje oko \u010dinjenice da li su mnoge \u017ertve Crvenih Kmera bile na meti zbog svog politi\u010dkog ili socijalnog statusa, \u010dime se stavljaju izvan definicije genocida UN. Treba napomenuti da Konvencija o genocidu kao \u017ertve ne prepoznaje politi\u010dke grupacije, \u0161to je nasljedstvo intervencije Sovjetskog saveza prilikom njene izrade.<\/p>\n

Razli\u010dite definicije i razumijevanja genocida otvorile su debate kod istori\u010dara o nizu zlo\u010dina tokom ljudske istorije – od razaranja Kartagine i osvajanja Galije, preko kolonijalnih osvajanja zapadnoevropskih dr\u017eava, ekspanzije Rusije i Kine, do zlo\u010dina po\u010dinjenih tokom oblikovanja nacionalnih dr\u017eava, Golodomora (glad u Ukrajini), Drugog svjetskog rata, Hladnog rata i u postkolonijalnom dobu u Africi, Latinskoj Americi i jugoisto\u010dnoj Aziji.<\/p>\n

Dok se me\u0111unarodne institucije trude da istra\u017ee da li je bilo genocida u Darfuru (Sudanu), Siriji i Kini (Ujguri), a istori\u010dari vode raspravo o primljenjivosti dana\u0161nje formulacije genocida na doga\u0111aje iz pro\u0161losti, ovaj termin je postao prezastupljen u svakodnevnim ocjenama. Kritika pre\u0161iroke, a ujedno i nekompletne, definicije genocida<\/strong> u Konvenciji, razli\u010dita poimanja te\u017eine zlo\u010dina i populisti\u010dke istorijske naracije, dovele su i do devalvacije samog termina. S namjerom da pobijede u takmi\u010denju \u201c\u010diji tu\u0111i zlo\u010dini su te\u017ei\u201d, svaki ratni zlo\u010din i masovno kr\u0161enje ljudskih prava postao je genocid.<\/strong><\/p>\n

I ovdje dolazimo do su\u0161tine: ono \u0161to \u010dini genocid zlo\u010dinom razli\u010dite kategorije od svih ostalih zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti jeste da podrazumijeva namjeru<\/strong> da se potpuno istrijebi <\/strong>izabrana grupacija. Stoga je genocid je i najte\u017ei od zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, a kao takav uvijek izaziva i niz prate\u0107ih ratnih zlo\u010dina i najte\u017ee posljedice. To \u0161to su odre\u0111eni genocidi izazvali kvantitativno manje \u017ertava ili nijesu u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima ispra\u0107eni sa brutalno\u0161\u0107u nekih drugih zlo\u010dina, ne umanjuje te\u017einu namjere po\u010dinioca da sa odre\u0111ene teritorije istrijebi specifi\u010dnu grupaciju. Gore navedene karakteristike \u010dine genocid izuzetno te\u0161kom za dokazivanje, ali i kod \u0161ire javnosti izazivaju ponekad konfuziju. Ocjena nekog zlo\u010dina kao genocida nema za cilj da umanji druge zlo\u010dine, ve\u0107 jednostavno da ga izdvoji kao zlo\u010din sa najte\u017eim namjerama i posljedicama<\/strong>. U savremenom svijetu, obim i brutalnost zlo\u010dina su kategorije koje su bitne za sudove, ali genocidne namjere izazivaju najte\u017eu patnju i naslje\u0111e koje optere\u0107uje.<\/p>\n

Tu se suo\u010davamo i sa problemom nepriznavanja institucije koja je proglasila genocid i negiranje genocida kao zlo\u010dina<\/strong>. Ssporavanje validnosti institucije, a u slu\u010daju genocida u Srebrenici to je Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud za biv\u0161u Jugoslaviju, zna\u010di i osporavanje op\u0161teprihva\u0107enog i me\u0111unarodno potrebnog pravnog presedana koji je nastao iz te\u017enje me\u0111unarodne zajednice da se procesuiraju najte\u017ei zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti. Nezamislivo bi bilo da su deceniju nakon zavr\u0161enih su\u0111enja u Nirnbergu njema\u010dki pravnici osporavali uspostavljanje ovog tribunala. Osporavanjem MKSJ se ide protiv pozitivne me\u0111unarodne norme i borbe protiv zlo\u010dina koji je u suprotnosti sa duhom i ciljevima Ujedinjenih nacija i koji civilizovani svijet osu\u0111uje, ali i sa pozitivnim pravnim naslje\u0111em koje je taj sud ostavio. Ovdje, prije svega, mislim na uobli\u010davanje pravnih normi za silovanje i sistematsko silovanje kao ratnog zlo\u010dina. MKSJ nije imao za cilj da \u201cstvori uslove za pomirenje naroda<\/em>\u201d i da nam ostavi da “sami na\u0111emo put do razumijevanja i punog po\u0161tovanja<\/em>\u201d, ve\u0107 da procesuira \u0161to vi\u0161e mo\u017ee odgovornih za zlo\u010dine, poput Suda u Nirnbergu.\u00a0 Ono \u0161to \u0107e pojedina\u010dne nacije ili regioni uraditi sa naslje\u0111em Tribunala je na njima. Ako postoji stav da je MKSJ disproporcionalno osudio jedan narod, a valjda je to logi\u010dno jer je taj narod u\u010destvovao u svim sukobima 90ih, ostala je opcija i lokalnih sudova. Tako\u0111e, ako MKSJ nije uspio da osudi odgovorne za neke zlo\u010dine to ne zna\u010di da se oni nisu dogodili.<\/strong> Postoji cijeli niz zlo\u010dina iz Drugog svjetskog rata za koje niko nije osu\u0111en, ali znamo da su se oni desili i \u010dija namjera je do njih dovela.<\/p>\n

Negiranje genocida podrazumijeva i negiranje namjere i svih faktora koji su doveli do tog zlo\u010dina.<\/strong> Zna\u010di, negiraju se sve ideolo\u0161ke i nacionalisti\u010dke pripreme terena koja su do te mjere zadojile mr\u017enjom jednu naciju da je ona smatrala opravdanom da neka druga nacija treba da bude istrijebljena. Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava koji nije svjestan da u dru\u0161tvo uvodi takvu idelogiju, ili \u0161to je realnije, manipulacijom u crnogorsko dru\u0161tvo uvodi takvu ideologiju, mora pod hitno biti smijenjen<\/a>.<\/p>\n

Negiranjem zlo\u010dina, nesuo\u010davanjem sa sopstvenim \u010dinom ekstremnog nasilja, degenerativnom ideologijom i kriju\u0107i se iza manipulativno i zapaljive teze \u201ca \u0161to je sa onim \u0161to su oni radili nama\u201d, ne prekida se ciklus nasilja, ve\u0107 se priprema teren za novi krug<\/strong>.<\/p>\n

Svaka budu\u0107a namjera o pomirenju ili nekim politi\u010dkim komisijama za istinu, samo prolongira agoniju izazvanu podijeljeno\u0161\u0107u dru\u0161tva. Ve\u0107 je deceniju svima jasno da bilo kakva komisija treba da bude isklju\u010divo u cilju utvr\u0111ivanje \u010dinjenica<\/strong>, a ne njihovim politikantskim interpretacijama, kao i da, zbog specifi\u010dnosti de\u0161avanja, mora biti regionalna<\/strong>.<\/p>\n

Ako pojedinci koji predstavljaju odre\u0111enu naciju odlu\u010de da negiraju zlo\u010din ili su\u0161tinu zlo\u010dina, u ovom slu\u010daju genocida, sami blokiraju mogu\u0107nost pomirenja. Vra\u0107aju\u0107i se paraleli sa de\u0161avanjima iz prve polovine XX vijeka – osporavanje sopstvenih zlo\u010dina iz Prvog svjetskog rata i kreiranje svijesti nepravedne me\u0111unarodne zajednice, Njemce je i dovelo do Nirnberga.<\/p>\n

A svaki gra\u0111anin kojem nije jasno za\u0161to je bitno da se dogodi dru\u0161tvena katarza, prizna genocid u Srebrenici i odbaci ideologija koja je dovela do njega, istra\u017ee svi ratni zlo\u010dini i osude odgovorni, neka samo uporedi gdje se danas nalazi Ruanda, a gdje mi i region.<\/p>\n

*Autor je istori\u010dar i savjetnik u Centru za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Negiranje genocida podrazumijeva i negiranje namjere i svih faktora koji su doveli do tog zlo\u010dina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-317431","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317431"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317433,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317431\/revisions\/317433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}