![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Sanja-Sisovic.jpg\")
Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107<\/p><\/div>\n
\u201cO kakvoj svijesti pri\u010damo?\u201d, pita sagovornik koji boluje od HIV-a. On misli da su i doktori \u201czatucani\u201d a kamoli ostali gra\u0111ani. \u201cKad sam prvi put po\u0161ao kod doktora pitanje je bilo koliko sam partnera imao, i oni mi nikad ne bi vjerovali. Zna\u010di, i oni se vode time da mora\u0161 da ima\u0161 seksualne odnose sa mnogo ljudi a dobro znaju da mo\u017ee da pre\u0111e samo od jedne osobe\u201d.<\/p>\n
Pri nekim domovima zdravlja u Crnoj Gori postoje savjetovali\u0161ta za HIV u kojima rade epidemiolozi. Oni su ve\u0107 skoro godinu dana posve\u0107eni epidemiji korona virusa, pa je HIV stavljen u drugi plan. Ljudi su prinu\u0111eni da ljekarsku pomo\u0107 i informacije potra\u017ee negdje drugo.<\/p>\n
Stigma i stereotipi<\/strong><\/h2>\nPolno prenosive bolesti se ubrajaju u naj\u010de\u0161\u0107e infektivne bolesti u svijetu. Me\u0111utim, u Crnoj Gori ih prate stigma i stereotipi, potvr\u0111uju aktivisti iz nevladinih organizacija koje se bave javnim zdravljem.<\/p>\n
Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107<\/strong>, iz NVO \u201cCAZAS\u201d koja se bavi zdravljem i mladima, ka\u017ee da iako \u017eivimo u savremenom dru\u0161tvu polne bolesti jo\u0161 uvijek ostaju ispod radara pa\u017enje \u2013 naro\u010dito mladih.<\/p>\n\u0160i\u0161ovi\u0107 smatra da je va\u017eno razumjeti da su polne bolesti raznovrsne, da postoji razlika izme\u0111u onih koje imaju ja\u010de i bla\u017ee simptome, ozbiljnije i manje ozbiljne posljedice, mogu biti izlje\u010dive i neizlje\u010dive.<\/p>\n
\u201cIako su u\u010destale, polno prenosive bolesti i dalje su ispra\u0107ene stigmom i stereotipima i uvjerenjima da ih imaju samo oni koji imaju veliki broj partnera ili partnerki, da su vezane za manje moralne osobe i sli\u010dno. \u010cesto je upravo ta stigma prepreka da se ljudi testiraju, lije\u010de, idu redovno na preglede ali i da otvoreno razgovaraju o tome\u201d, smatra \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Jovan-D.jpg\")
Jovan Da\u0161i\u0107<\/p><\/div>\n
Jovan Da\u0161i\u0107<\/strong>, savjetnik za javno zdravlje u\u00a0 NVO \u201eJuventas\u201c, ka\u017ee da njegovo iskustvo pokazuje da su glavni i naj\u010de\u0161\u0107i problemi u \u017eivotu mladih koji do\u0111u u kontakt sa nekom polno-prenosivom infekcijom strah od stigme i diskriminacije, odlaganje ljekarskog pregleda\/testiranja, te samomedikacija u slu\u010dajevima bakterijskih infekcija. Promocija preventivnih ljekarskih pregleda, posebno ginekolo\u0161kih i urolo\u0161kih, igra klju\u010dnu ulogu u adekvatnom odgovoru na polno-prenosive infekcije.<\/p>\n\u201cStigma i stereotipizacija doprinosi ote\u017eavanju ranog otkrivanja infekcija kao \u0161to su HIV i hepatitisi, a samim tim i ranog lije\u010denja koje je od presudne va\u017enosti, i u skladu sa tim doprinosi daljoj transmisiji infekcije. Potrebno je sprovesti istra\u017eivanje kojim \u0107e se ispitati mogu\u0107i stepen diskriminacije osoba inficiranih HIV-om i Hepatitisom C i stigma indeks\u201d, poru\u010duje Da\u0161i\u0107.<\/p>\n
Juventasovo istra\u017eivanje o zdravlju mladih i njihovim navikama iz 2018. godine pokazalo je da bi 28.9% mladih, ukoliko bi saznali da je neki od njihovih vr\u0161njaka osoba koja \u017eivi sa HIV-om, podr\u017ealo njihov smje\u0161taj u posebne \u0161kole za djecu sa HIV-om.<\/p>\n
\u201cOsobe koje \u017eive sa HIV-om u Crnoj Gori, na\u017ealost, u javnom zdravstvenom sistemu nemaju adekvatnu psiholo\u0161ku pomo\u0107\u201d, isti\u010de Da\u0161i\u0107.<\/p>\n
Rezultati tog istra\u017eivanja pokazuju da se o seksualnom i reproduktivnom zdravlju mladi informi\u0161u naj\u010de\u0161\u0107e putem interneta (35.8 % ispitanika).<\/p>\n
Seksualno je aktivna gotovo jedna tre\u0107ina (31.1%) anketiranih u\u010denika\/ca. Me\u0111u njima, 30.8% navelo je da nije koristilo kondom pri prvom seksualnom odnosu, dok 14.7% ispitanika koji su seksualno aktivni, navelo je da uop\u0161te ne koriste za\u0161titu pri seksualnom odnosu.<\/p>\n
Gra\u0111ani se nerado odazivaju na testiranje na HIV i hepatitise.\u00a0 Stopa testiranja na HIV u Crnoj Gori je 10,6 % \u0161to je \u010dini jednom od najmanjih u Evropi.<\/p>\n
\u201cOvako niska stopa testiranja ima za posljedicu i kasno otkrivanje infekcije HIV-a, pa je tako od prvog slu\u010daja HIV-a do danas skoro polovina (48 odsto) slu\u010dajeva registrovano u stadijumu AIDS-a\u201d, ka\u017ee Da\u0161i\u0107.<\/p>\n
Prvi slu\u010daj AIDS-a u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine i od tada pa do kraja 2018. registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om. U istom period, 56 osoba je umrlo od AIDS-a.<\/p>\n
Formalno obrazovanje od presudnog zna\u010daja <\/strong><\/h2>\nUnija srednjo\u0161kolaca Crne Gore (UNSCG) godinama organizuje radionice i edukativne tribine na ovu temu u crnogorskim srednjim \u0161kolama. Amina Bahovi\u0107<\/strong>, koordinatorka ju\u017ene regije u UNSCG, ka\u017ee da bi uloga formalnog obrazovanja trebala biti velika.<\/p>\n\u201eU na\u0161em obrazovnom sistemu tema polno prenosivih bolesti nije ozna\u010dena kao obavezna. Iako se i nalazi u ud\u017ebenicima, nerijetko je profesori zaobilaze i istovremeno ne tra\u017ee znanje u\u010denika o tome, o\u010dekuju da \u0107e u\u010denici te informacije potra\u017eiti negdje drugdje\u201c, ka\u017ee Bahovi\u0107.<\/p>\n
HIV pozitivan sagovornik ka\u017ee da se ne mo\u017ee sjetiti jedne korisne inormacije o ovim bolestima iz \u0161kole. \u201eI ako je bilo govora o tome to je bilo kratko, a mi kao i svi drugi dje\u010daci tu pri\u010du okrenemo na zezanje, profesorici bude neprijatno pa ona to presko\u010di\u201c.<\/p>\n
Kada je obolio od HIV-a, infromacije je tra\u017eio na internetu i iz iskustva drugih ljudi.<\/p>\n
Jovan Da\u0161i\u0107 smatra da je nedopustivo da se svi mladi o polno-prenosivim bolestima detaljno ne informi\u0161u u obaveznom \u0161kolskom sistemu.<\/p>\n
\u201cUvo\u0111enje obaveznog sadr\u017eaja u \u0161kolama iz domena seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te pru\u017eanje informacija o rizi\u010dnim zdravstvenim praksama i neodgovornom pona\u0161anju mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti unapre\u0111enju zdravlja mladih, i redukovati negativne statistike u domenu obolijevanja mladih, imaju\u0107i u vidu, da je ve\u0107ina obolijevanja mladih, kada su polno prenosive bolesti u pitanju, preventabilnog karaktera\u201d, ka\u017ee Da\u0161i\u0107.<\/p>\n
On zaklju\u010duje da se \u201covoj temi, na\u017ealost, ne posve\u0107uje dovoljno pa\u017enje, naro\u010dito u formalnom obrazovanju, na \u0161ta ukazuje i podatak pomenutog Juventasovog istra\u017eivanja da vi\u0161e od polovine mladih, njih 54.3% smatra da ne dobijaju dovoljno informacija na temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja\u201d.<\/p>\n
Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107 ka\u017ee da obrazovni sistem mora mnogo otvorenije i sveobuhvatnije da se posveti ovoj temi. \u201cI ne samo to, moramo uklju\u010diti sve raspolo\u017eive resurse koji postoje u nevladinim organizacijama, zdravstvenim ustanovama i obrazovnim institucijama da unaprijedimo znanje djece i mladih u ovoj oblasti\u201d, isti\u010de ona.<\/p>\n
\nZDRAVI\u0160A<\/h2>\n
NVO CAZAS nudi prvu online platformu, \u201cZdravi\u0161a\u201d,\u00a0 za samoprocjenu rizi\u010dnog pona\u0161anja u odnosu na HIV i polno prenosive infekcije. \u201eZdravi\u0161a\u201c je osmi\u0161ljen kao interaktivna platforma za procjenu znanja, informisanje, edukaciju i upu\u0107ivanje na postoje\u0107e zdravstvene servise ali i kao lik koji promovi\u0161e upotrebu kondoma i zdrave stilove stilove \u017eivota. Platforma je dostupna na adresi www.zdravlje.co.me.<\/a><\/p><\/blockquote>\nMarija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Polno prenosive bolesti se ubrajaju u naj\u010de\u0161\u0107e infektivne bolesti u svijetu. Me\u0111utim, u Crnoj Gori ih prate stigma i stereotipi, potvr\u0111uju aktivisti iz nevladinih organizacija koje se bave javnim zdravljem.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-317368","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317368"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317373,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317368\/revisions\/317373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\u0160i\u0161ovi\u0107 smatra da je va\u017eno razumjeti da su polne bolesti raznovrsne, da postoji razlika izme\u0111u onih koje imaju ja\u010de i bla\u017ee simptome, ozbiljnije i manje ozbiljne posljedice, mogu biti izlje\u010dive i neizlje\u010dive.<\/p>\n
\u201cIako su u\u010destale, polno prenosive bolesti i dalje su ispra\u0107ene stigmom i stereotipima i uvjerenjima da ih imaju samo oni koji imaju veliki broj partnera ili partnerki, da su vezane za manje moralne osobe i sli\u010dno. \u010cesto je upravo ta stigma prepreka da se ljudi testiraju, lije\u010de, idu redovno na preglede ali i da otvoreno razgovaraju o tome\u201d, smatra \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n
Jovan Da\u0161i\u0107<\/p><\/div>\n
Jovan Da\u0161i\u0107<\/strong>, savjetnik za javno zdravlje u\u00a0 NVO \u201eJuventas\u201c, ka\u017ee da njegovo iskustvo pokazuje da su glavni i naj\u010de\u0161\u0107i problemi u \u017eivotu mladih koji do\u0111u u kontakt sa nekom polno-prenosivom infekcijom strah od stigme i diskriminacije, odlaganje ljekarskog pregleda\/testiranja, te samomedikacija u slu\u010dajevima bakterijskih infekcija. Promocija preventivnih ljekarskih pregleda, posebno ginekolo\u0161kih i urolo\u0161kih, igra klju\u010dnu ulogu u adekvatnom odgovoru na polno-prenosive infekcije.<\/p>\n \u201cStigma i stereotipizacija doprinosi ote\u017eavanju ranog otkrivanja infekcija kao \u0161to su HIV i hepatitisi, a samim tim i ranog lije\u010denja koje je od presudne va\u017enosti, i u skladu sa tim doprinosi daljoj transmisiji infekcije. Potrebno je sprovesti istra\u017eivanje kojim \u0107e se ispitati mogu\u0107i stepen diskriminacije osoba inficiranih HIV-om i Hepatitisom C i stigma indeks\u201d, poru\u010duje Da\u0161i\u0107.<\/p>\n Juventasovo istra\u017eivanje o zdravlju mladih i njihovim navikama iz 2018. godine pokazalo je da bi 28.9% mladih, ukoliko bi saznali da je neki od njihovih vr\u0161njaka osoba koja \u017eivi sa HIV-om, podr\u017ealo njihov smje\u0161taj u posebne \u0161kole za djecu sa HIV-om.<\/p>\n \u201cOsobe koje \u017eive sa HIV-om u Crnoj Gori, na\u017ealost, u javnom zdravstvenom sistemu nemaju adekvatnu psiholo\u0161ku pomo\u0107\u201d, isti\u010de Da\u0161i\u0107.<\/p>\n Rezultati tog istra\u017eivanja pokazuju da se o seksualnom i reproduktivnom zdravlju mladi informi\u0161u naj\u010de\u0161\u0107e putem interneta (35.8 % ispitanika).<\/p>\n Seksualno je aktivna gotovo jedna tre\u0107ina (31.1%) anketiranih u\u010denika\/ca. Me\u0111u njima, 30.8% navelo je da nije koristilo kondom pri prvom seksualnom odnosu, dok 14.7% ispitanika koji su seksualno aktivni, navelo je da uop\u0161te ne koriste za\u0161titu pri seksualnom odnosu.<\/p>\n Gra\u0111ani se nerado odazivaju na testiranje na HIV i hepatitise.\u00a0 Stopa testiranja na HIV u Crnoj Gori je 10,6 % \u0161to je \u010dini jednom od najmanjih u Evropi.<\/p>\n \u201cOvako niska stopa testiranja ima za posljedicu i kasno otkrivanje infekcije HIV-a, pa je tako od prvog slu\u010daja HIV-a do danas skoro polovina (48 odsto) slu\u010dajeva registrovano u stadijumu AIDS-a\u201d, ka\u017ee Da\u0161i\u0107.<\/p>\n Prvi slu\u010daj AIDS-a u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine i od tada pa do kraja 2018. registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om. U istom period, 56 osoba je umrlo od AIDS-a.<\/p>\n Unija srednjo\u0161kolaca Crne Gore (UNSCG) godinama organizuje radionice i edukativne tribine na ovu temu u crnogorskim srednjim \u0161kolama. Amina Bahovi\u0107<\/strong>, koordinatorka ju\u017ene regije u UNSCG, ka\u017ee da bi uloga formalnog obrazovanja trebala biti velika.<\/p>\n \u201eU na\u0161em obrazovnom sistemu tema polno prenosivih bolesti nije ozna\u010dena kao obavezna. Iako se i nalazi u ud\u017ebenicima, nerijetko je profesori zaobilaze i istovremeno ne tra\u017ee znanje u\u010denika o tome, o\u010dekuju da \u0107e u\u010denici te informacije potra\u017eiti negdje drugdje\u201c, ka\u017ee Bahovi\u0107.<\/p>\n HIV pozitivan sagovornik ka\u017ee da se ne mo\u017ee sjetiti jedne korisne inormacije o ovim bolestima iz \u0161kole. \u201eI ako je bilo govora o tome to je bilo kratko, a mi kao i svi drugi dje\u010daci tu pri\u010du okrenemo na zezanje, profesorici bude neprijatno pa ona to presko\u010di\u201c.<\/p>\n Kada je obolio od HIV-a, infromacije je tra\u017eio na internetu i iz iskustva drugih ljudi.<\/p>\n Jovan Da\u0161i\u0107 smatra da je nedopustivo da se svi mladi o polno-prenosivim bolestima detaljno ne informi\u0161u u obaveznom \u0161kolskom sistemu.<\/p>\n \u201cUvo\u0111enje obaveznog sadr\u017eaja u \u0161kolama iz domena seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te pru\u017eanje informacija o rizi\u010dnim zdravstvenim praksama i neodgovornom pona\u0161anju mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti unapre\u0111enju zdravlja mladih, i redukovati negativne statistike u domenu obolijevanja mladih, imaju\u0107i u vidu, da je ve\u0107ina obolijevanja mladih, kada su polno prenosive bolesti u pitanju, preventabilnog karaktera\u201d, ka\u017ee Da\u0161i\u0107.<\/p>\n On zaklju\u010duje da se \u201covoj temi, na\u017ealost, ne posve\u0107uje dovoljno pa\u017enje, naro\u010dito u formalnom obrazovanju, na \u0161ta ukazuje i podatak pomenutog Juventasovog istra\u017eivanja da vi\u0161e od polovine mladih, njih 54.3% smatra da ne dobijaju dovoljno informacija na temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja\u201d.<\/p>\n Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107 ka\u017ee da obrazovni sistem mora mnogo otvorenije i sveobuhvatnije da se posveti ovoj temi. \u201cI ne samo to, moramo uklju\u010diti sve raspolo\u017eive resurse koji postoje u nevladinim organizacijama, zdravstvenim ustanovama i obrazovnim institucijama da unaprijedimo znanje djece i mladih u ovoj oblasti\u201d, isti\u010de ona.<\/p>\n NVO CAZAS nudi prvu online platformu, \u201cZdravi\u0161a\u201d,\u00a0 za samoprocjenu rizi\u010dnog pona\u0161anja u odnosu na HIV i polno prenosive infekcije. \u201eZdravi\u0161a\u201c je osmi\u0161ljen kao interaktivna platforma za procjenu znanja, informisanje, edukaciju i upu\u0107ivanje na postoje\u0107e zdravstvene servise ali i kao lik koji promovi\u0161e upotrebu kondoma i zdrave stilove stilove \u017eivota. Platforma je dostupna na adresi www.zdravlje.co.me.<\/a><\/p><\/blockquote>\n Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Polno prenosive bolesti se ubrajaju u naj\u010de\u0161\u0107e infektivne bolesti u svijetu. Me\u0111utim, u Crnoj Gori ih prate stigma i stereotipi, potvr\u0111uju aktivisti iz nevladinih organizacija koje se bave javnim zdravljem.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-317368","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317368"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317373,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317368\/revisions\/317373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Formalno obrazovanje od presudnog zna\u010daja <\/strong><\/h2>\n
\n
ZDRAVI\u0160A<\/h2>\n