{"id":317357,"date":"2021-04-02T16:55:11","date_gmt":"2021-04-02T14:55:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317357"},"modified":"2021-04-02T16:55:11","modified_gmt":"2021-04-02T14:55:11","slug":"grcka-se-nada-da-njihove-plaze-ovog-ljeta-nece-ostati-prazne-ali-brojke-govore-suprotno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/02\/grcka-se-nada-da-njihove-plaze-ovog-ljeta-nece-ostati-prazne-ali-brojke-govore-suprotno\/","title":{"rendered":"Gr\u010dka se nada da njihove pla\u017ee ovog ljeta ne\u0107e ostati prazne, ali brojke govore suprotno"},"content":{"rendered":"

\"\"U vladinim krugovima gaji se nada kako \u0107e pove\u0107anje stope cijepljenja i toplije vrijeme smanjiti broj oboljelih na optimalnu razinu i tako omogu\u0107iti siguran do\u010dek turista za dobrobit gr\u010dke ekonomije. Statistika ipak pokazuje da \u0107e ovo biti daleko rizi\u010dnija strategija nego \u0161to je to javno obznanjeno.<\/strong><\/p>\n

Strategija Gr\u010dke za cijepljenje protiv Covid-19 uskla\u0111eno je s koordiniranim pristupom Europske unije. Ovaj pristup omogu\u0107ava isporuku nekoliko tipova cjepiva, istovremeno ure\u0111uje stopu isporuke, kao i uputstva za davanje cjepiva, dok se proces cijepljenja, do danas, odvija nesmetano i bez ikakvih kontroverzi.<\/p>\n

Spori tempo isporuke cjepiva koji je uzorkovan ovim pristupom mo\u017ee dovesti do odlaganja revitalizacije ekonomije, posebno njenog najva\u017enijeg sektora – turizma. U nastojanju da potakne gospodarsku aktivnost, Vlada nagovje\u0161tava ciljano cijepljenje.<\/p>\n

\u201eOperacija Sloboda\u201c<\/em><\/strong><\/h2>\n

Nacionalni plan cijepljenja protiv Covid-19, takozvana \u201eOperacija Elefteria\u201c (\u201eOperacija Sloboda\u201c) simboli\u010dno je krenula 27. prosinca. Gr\u010dka se striktno dr\u017ei nabavke cjepiva u okviru EU plana, koji prema prvotnoj fazi planiranja<\/a>, mo\u017ee isporu\u010diti ukupno 28,3 milijuna doza od svih odobrenih dobavlja\u010da.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Broj cjepiva koje sljeduju Gr\u010dkoj preko EU plana za nabavku, 23.12. 2020. (Izvor: National Vaccination Campaign<\/a>)<\/p>\n

Cjepiva kroz statistiku<\/strong><\/h2>\n

Statistika objavljena u prosincu 2020. godine u Nacionalnom planu cijepljenja, navodi da je Gr\u010dka zapravo ne\u010dujno izdala naredbu da joj se \u0161to prije omogu\u0107e cjepiva, dok je EU raspore\u0111ivala cjepiva na osnovu broja stanovni\u0161tva. <\/a>\u00a0Na primjer, Gr\u010dka, u kojoj \u017eivi 2,2% od ukupnog stanovni\u0161tva EU, mogla je naru\u010diti i do 6,6 milijuna doza Pfizer\/Biontech cjepiva u prosincu 2020. godine, ali je odlu\u010dila rezervirati 4,7 milijuna. Sli\u010dno je i s cjepivom Moderne. Na osnovu broja stanovnika Gr\u010dka je mogla rezervirati i do 3,5 milijuna tog cjepiva, ali se odlu\u010dila rezervirati gotovo dvostruko manje – samo 1,8 milijuna.<\/p>\n

Ovu je strategiju navodno<\/a> pratilo nekoliko siroma\u0161nijih zemalja EU, koje su otkazale skupa ili kompliciranija cjepiva (kada se govori o tro\u0161kovima \u010duvanja ili njihovoj prakti\u010dnosti), odlu\u010div\u0161i pri\u010dekati povoljnije i fleksibilnije opcije. Specifi\u010dna potreba da se cjepivo isporu\u010di na nepristupa\u010dne lokacije, kao \u0161to su brojni mali otoci, mo\u017eda je imala i klju\u010dnu ulogu prilikom gr\u010dke odluke o nabavi cjepiva. <\/a><\/p>\n

Do sada nije bilo nikakvih razgovora o kupovini cjepiva od dobavlja\u010da izvan EU okvira za nabavke, na primjer Sinofarma i Sputnjika V, \u010dime je izbjegnuta geopoliti\u010dka nedoumica koja prevladava u susjednim zemljama Zapadnog Balkana, ali i EU \u010dlanica, poput Ma\u0111arske – ali je istovremeno i usporen proces cijepljenja. Tako\u0111er, ne postoji nikakav partnerski ugovor s ostalim zemljama za distribuciju cjepiva ili za donaciju zemljama koje cjepiva nemaju.<\/p>\n

Zbog konzervativne odluke o nabavci isporuka cjepiva Gr\u010dkoj \u0107e u stopu pratiti EU okvir, daju\u0107i na taj na\u010din glavnu rije\u010d Europskoj agenciji za lijekove pri odobrenju novih cjepiva te \u0107e direktno ovisiti o politi\u010dkoj mo\u0107i Bruxellesa u procesu pravovremenog osiguravanja cjepiva. Prema ECDC<\/a>, do 30. o\u017eujka Gr\u010dka je dobila 1,955 milijuna doza (1.342.380 Pfizerova cjepiva, 147.600 Moderne i 465.600 AstraZenece).<\/p>\n

U Ministarstvu zdravstva<\/a> najavalju da \u0107e ovaj mjesec Gr\u010dka dobiti jo\u0161 1,1 milijun doza Pfizera, 450.000 AstraZenece i 100.000 Moderne. Predvi\u0111eno je da Johnson&Johnson isporu\u010di dodatnih 1,2 milijuna doza na kraju drugog kvartala. Prvotni raspored je predvi\u0111ao pet milijuna doza AstraZenece do kraja ovog mjeseca, ali to je o\u010dito neostvarivo zbog dobro poznatih razloga i prepreka u isporuci tog cjepiva, \u0161to je predmet spora<\/a> izme\u0111u Europske komisije i te britansko-\u0161vedske kompanije.<\/p>\n

Ranija isporuka izvan predvi\u0111enog plana nije mogu\u0107a, me\u0111utim, ukoliko Gr\u010dka nastavi pratiti EU korake, o\u010dekivano je da \u0107e uslijediti pad nabave, na osnovu njema\u010dkog primjeru koji je nedavno objavljen<\/a>, a u kojem se navodi da \u0107e zna\u010dajan rast isporuka u tre\u0107em kvartalu dovesti do mogu\u0107eg zasi\u0107enja cjepivima u EU do kraja godine.<\/p>\n

Gr\u010dka nastavlja davati cjepivo AstraZenece po uputama Europske agencije za lijekove i nije donijela odluku kao neke od europskih zemalja, koje su privremeno obustavile primjenu ovog cjepiva, strahuju\u0107i od ne\u017eeljenih efekata. Prema vladinoj strategiji, kada se nacionalni plan bude provodio u punom jeku, mjese\u010dni kapacitet isporuka cjepiva \u0107e iznositi do dva milijuna doza. Trenutna stopa cijepljenja na mjese\u010dnom nivou, dakle, bit \u0107e pove\u0107ana s 28.000 primijenjenih cjepiva, na oko 800.000, odnosno na 1,5 milijuna u travnju.<\/p>\n

Strategija za cijepljenje odli\u010dno funkcionira<\/strong><\/h2>\n

Do sredine velja\u010de, \u0161irom zemlje bilo je uspostavljeno vi\u0161e od 750 punktova<\/a> za cijepljenje u dr\u017eavnim bolnicama i domovima zdravlja, a za po\u010detak ovog mjeseca planira se otvaranje jo\u0161 dodatna 272<\/a> punkta. Pod upravom vojske, uspostavljena su i dva velika centra za cijepljenje u Ateni i Solunu koji se bave logistikom i distribucijom, a u planu je i tre\u0107i, tako\u0111er u Ateni.<\/p>\n

Termin za cijepljenje mo\u017ee se dobiti preko centralizirane on-line platforme ili preko nedavno pokrenutog sistema za e-recepte. Za primanje dvije doze cjepiva koja su trenutno na raspolaganju, oba termina se istovremeno zakazuju i rezerviraju se dvije doze od postoje\u0107ih zaliha. U trenutku pisanja ovog teksta (30. o\u017eujak), kada je u pitanju distribucija cjepiva, Gr\u010dka se pribli\u017eava EU prosjeku, odnosno, postotak utro\u0161enih cjepiva uspore\u0111en s brojem dobivenih doza iznosi 78,5%.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Distribucija cjepiva protiv Covid-19 u Gr\u010dkoj. Gr\u010dka je predstavljena zelenom to\u010dkom u blizini samog centra na prikazanom dijagramu (Izvor: <\/em>ECDC Covid-19 Vaccine Tracker<\/em><\/a>).<\/em><\/p>\n

Do sada, 5,7% stanovni\u0161tva (ne\u0161to iznad 550.000 osoba) potpuno je cijepljeno, dok je 11,7% (ne\u0161to vi\u0161e od jednog milijun) primilo samo prvu dozu, \u0161to Gr\u010dku pozicionira iznad srednje granice u EU. To zna\u010di da kao i ve\u0107ina zemalja \u010dlanica EU, Gr\u010dkom preostaje dugi put ka cilju da se cijepi 70% odraslog stanovni\u0161tva do kraja ljeta. S druge stane, postavljeni cilj da do svibnja bude dodijeljena prva doza cjepiva ve\u0107ini stanovnika starijoj od 60 godina, nekako se \u010dini kao da je na dohvat ruke.<\/p>\n

Cijepljenje se obavlja besplatno preko nacionalnog zdravstvenog sustava i na dobrovoljnoj je bazi s obzirom da gr\u010dki Ustav onemogu\u0107uje obavezno cijepljenje. Me\u0111utim, postoje slu\u010dajevi kada je cijepljenje pod odre\u0111enim uvjetima neophodno zbog javnog interesa (na primjer\u00a0 javne zdravstvene ustanove koje funkcioniraju kao dnevne bolnice).<\/p>\n

Strategijom upravlja Nacionalna komisija za cijepljenje \u2013 stru\u010dno tijelo koje je osnovalo Ministarstvo zdravstva. Komisija do sada radi na prili\u010dno konvencionalan na\u010din, postavljaju\u0107i prioritete profesije (zdravstveni radnici kao klju\u010dno osoblje), starosne grupe i poznate zdravstvene uvjete. Zbog te\u0161kog pristupa udaljenim otocima, masovnom cijepljenju oto\u010dkog stanovni\u0161tva pristupilo se na isti na\u010din kao i u slu\u010dajevima starijih osoba.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Javno mi\u0161ljenje<\/strong><\/h2>\n

Posljednjih nekoliko mjeseci javno mnijenje zna\u010dajno se promijenilo u korist podr\u0161ke cijepljenju, a \u010dini se da se jaki skepticizam koji je bio prisutan u jeku pandemije, sada zna\u010dajno smanjio. U velja\u010di je 59% ispitanika na Pulse\/Skai anketi<\/a> odgovorilo kako bi se cijepilo, dok je u studenom pro\u0161le godine takvih bilo samo 37%. Istovremeno, postotak ispitanika koji je kategori\u010dno odbacio cijepljenje smanjen je s 14% na 8%. Ono \u0161to je utjecalo na promjenu javnog mi\u0161ljenja je izdano odobrenje za nabavku cjepiva i sama dostupnost cjepiva, kao i publicitet o uspje\u0161nom masovnom cijepljenju u Izraelu.<\/p>\n

Prethodna anketa koju je proveo Metron Analysis\/Mega<\/a>,otkrila je podijeljene stavove po generacijskoj liniji, pokazuju\u0107i da se 80% ispitanika starijih od 65 godina izjasnilo kako bi primilo cjepivo, naspram 54% ispitanika u starosnoj skupini od 17 do 34 godine.<\/p>\n

Osim tjednih televizijskih brifinga, vrlo je malo resursa ulo\u017eeno u kampanju za podizanje svijesti javnosti o potrebi cijepljenja, promoviranju cijepljenja ili barem ubla\u017eavanju otpora cjepivima. \u010cini se da jedini televizijski spot koji je napravljen na primjeru filmova iz \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a stavlja akcent na stariju publiku i te\u0161ko mo\u017ee pridobiti skepti\u010dne mlade ljude. Uskoro se o\u010dekuje bolje targetirana kampanja.<\/p>\n

Prihva\u0107anje cjepiva medicinskog osoblja je zabrinjavaju\u0107e nisko. I pored toga \u0161to su u prvoj prioritetnoj grupi, samo 48% zdravstvenih radnika u Gr\u010dkoj je primilo prvu dozu, \u0161to je daleko ispod prosjeka u EU koji iznosi 60%, dok je postotak potpuno cijepljenih zdravstvenih radnika bli\u017ei europskom prosjeku od 44%.<\/p>\n

Postotak primljenih cjepiva <\/a>ve\u0107i je kod lije\u010dnika nego kod medicinskih sestara (77% naspram 51%) \u0161to navodi na zaklju\u010dak da je prihva\u0107anje cjepiva usko povezano s razinom obrazovanja. Nedavno \u0161irenje zaraze u bolni\u010dkim uvjetima<\/a> povezuje se sa upravo s necijepljenim zdravstvenim radnicima. Kako bi se smanjio rizik, uveden je obavezni re\u017eim testiranja dva puta tjedno za bolni\u010dko osoblje koje nije primilo cjepivo.<\/p>\n

U Gr\u010dkoj je trenutno broj zara\u017eenih osoba u porastu i dok je vlast optimisti\u010dna smatraju\u0107i kako \u0107e cijepljenje dati rezultate, ne postoji dovoljno dokaza da sada\u0161nja niska razina cijepljenja daje \u017eeljene efekte u smanjivanju te\u0161kih oboljenja me\u0111u osobama koje su primile cjepiva. Predsjedavaju\u0107i Komisije za cijepljenje u svojoj nedavnoj izjavi<\/a> iskazao je nadu da me\u0111u pacijentima koji su primljeni na intenzivnu njegu, nema cijepljenih pojedinaca.<\/p>\n

Pitanja javnog interesa<\/strong><\/h2>\n

Najve\u0107a kontroverza oko cijepljenja le\u017ei u \u010dinjenici da su politi\u010dari i pojedinci s politi\u010dkim vezama bili uklju\u010deni u preskakanje<\/a> redova za cijepljenje, \u0161to je ozbiljno naru\u0161ilo simboli\u010dan po\u010detak kampanje. Vlada je bila primorana da s liste prve prioritetne grupe odstrani \u201ckriti\u010dno\u201d osoblje, nakon \u0161to je nekoliko njih, uklju\u010duju\u0107i ministre i vladine predstavnike starosti od 40 do 50 godina, objavili svoje selfije kako primaju cjepiva. Ostali aspekti programa za cijepljenje su privukli manje pa\u017enje nego \u0161to realno zaslu\u017euju. Tu spada i postupak nabave medicinskih sredstava, \u0161to je do neke mjere prouzrokovalo previsoke cijene i monopolisti\u010dko pona\u0161anje vezano za kupovinu brzih testova<\/a>.<\/p>\n

Tako\u0111er ostaje neistra\u017eena uloga donacija iz privatnog sektora za kampanju cijepljenja. Osobne donacije poput one od Stavros Niarchos <\/a>fondacije bile su krucijalne u podr\u0161ci zdravstvenom sustavu tokom pandemije, a nedavno je objavljeno da bi veliki investitor u sektoru nekretnina financirao drugi mega centar<\/a> za cijepljenje u Ateni. Mogu\u0107e implikacije ovakvih postupaka na odnos dr\u017eave i sve ve\u0107eg broja njenih dobrotvora, nisu bile dio javne debate o zdravstvenoj krizi.<\/p>\n

Pitanje koje \u0107e najverojatnije sada biti u fokusu je budu\u0107i smjer kampanje za cijepljenje, nakon \u0161to je vlada nagovijestila kako postoji mogu\u0107nost da oko 800.000 zaposlenih u turis<\/a>ti\u010dkom sektoru dobije prioritet za cjepivo, u poku\u0161aju da turisti\u010dka sezona po\u010dne sljede\u0107i mjesec. Ponovno pokretanje turizma je najvi\u0161i vladini prioritet \u2013 udio turisti\u010dkog sektora na nacionali BDP iznosi jednu petinu, a taj sektor zapo\u0161ljava oko 10% stanovni\u0161tva, zbog \u010dega je opcija da ovo bude jo\u0161 jedno \u201cizgubljeno ljeto\u201d ne\u0161to \u0161to vladini predstavnici ba\u0161 i ne \u017eele \u010duti. Ostali detalji ovog plana nisu objavljeni i nije jasno radi li se o ve\u0107 donesenom vladinom zaklju\u010dku.<\/p>\n

Gr\u010dka vlada je pod vodstvom premijera Kyriakosa Mitsotakisa, predvodila \u201cDigitalni zeleni certifikat\u201d<\/a> Europske unije, zasnovan na statusu cijepljenja, a koji treba olak\u0161ati putovanja preko granice i pomo\u0107i turizmu. Po svemu sude\u0107i, certifikat \u0107e biti odobren, nakon \u0161to je Europska komisija donijela odluku da produ\u017ei fazu planiranja, me\u0111utim mnogi sumnjaju da \u0107e ovo rje\u0161enje biti operativno u trenutku kada se o\u010dekuje po\u010detak turisti\u010dke sezone u Gr\u010dkoj, \u0161to je zakazano za 14. svibanj.<\/p>\n

Otoci bez Covid-19<\/strong><\/h2>\n

S druge strane, koncept \u201cOtoka bez Covida\u201d <\/a>koji je vrlo kratko bio prisutan u me\u0111unarodnim medijima prije nego \u0161to ga se vlada odrekla, unato\u010d prakti\u010dnim i eti\u010dkim pitanjima koja pokre\u0107e, ima svoju vrijednost za turisti\u010dki marketing. Neki udaljeni otoci su potpuno obuhva\u0107eni cijepljenjem, a to je o\u010digledno napravljeno iz prakti\u010dnih razloga, kako bi se izbjegla isporuka manjih serija cjepiva u vi\u0161e navrata.<\/p>\n

Gr\u010dka je i slu\u017ebeno, 23. o\u017eujka, otvorila svoje granice za izraelske turiste<\/a> koji imaju dokaz o cijepljenju, ili su preboljeli Covid-19, ili imaju negativan PCR test, \u0161to je prema o\u010dekivanju vlade samo pilot faza jednog velikog otvaranja u svibnju<\/a> pod istim uvjetima za sve turiste. Zna\u010dajne su bile i kritike<\/a> na\u010dina na koji su otvorene granice u lipnju 2020. godine, \u0161to je rezultiralo razo\u010daravaju\u0107im prihodima i vrtoglavim rastom oboljelih. Nakon toga, gotovo polovina <\/a>gra\u0111ana je krivila turizam za nagli porast broja zara\u017eenih. Vlada izri\u010dito pori\u010de bilo kakvu povezanost i izgleda kako je odlu\u010dna da otvori turisti\u010dku sezonu. Cijela ova pri\u010da doima se poprili\u010dno a la Don Kihot<\/em>, s obzirom na to da se Gr\u010dka trenutno bori s najvi\u0161im stopama broja zara\u017eenih, \u0161to je bio razlog da se vi\u0161e puta odla\u017eu velike privredne aktivnosti, nakon vi\u0161e od \u010detiri mjeseca nacionalne karantene. <\/a><\/p>\n

Ho\u0107e li se \u0161irenje virusa smanjiti tokom ljeta?<\/strong><\/h2>\n

U vladinim krugovima gaji se nada kako \u0107e pove\u0107anje stope cijepljenja i toplije vrijeme smanjiti broj oboljelih na optimalnu razinu i tako omogu\u0107iti siguran do\u010dek turista za dobrobit gr\u010dke ekonomije. Statistika ipak pokazuje da \u0107e ovo biti daleko rizi\u010dnija strategija nego \u0161to je to javno obznanjeno. Stopa procijepljenosti u zemlji \u0107e ostati daleko ispod potrebne razine od 70%<\/strong> kako bi se postigao kolektivni imunitet, \u010dak iako \u0107e se efikasnost dosada\u0161nje provedbe imunizacije forsirati tokom sljede\u0107ih nekoliko mjeseci.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, izgleda kako \u0107e bilo kakav plan da se cjepiva selektivno preusmjere prema odre\u0111enim profesijama ili gospodarskim sektorima biti pun izazova i podjela, a vrlo mogu\u0107e i bez ikakvog efekta u borbi protiv virusa. Me\u0111utim, sva ova pitanja tek \u0107e isplivati na povr\u0161inu javne debate, koja je trenutno fokusirana na probleme izravno povezane sa stanjem zdravstvenog sustava i o\u010dekivanjima za otvaranje doma\u0107e ekonomije.<\/p>\n

*Georgia Nakou pi\u0161e o aktuelnim temama, politici i kulturi. Ima nekoliko godina iskustva u alternativnom finansijskom sektoru, radila je za tink-t\u0435nk organizacije u energetskom sektoru i sprovodila utjecajna akademska istra\u017eivanja. Zainteresovana je i za svoje prvo istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje – arheologiju.<\/u><\/em><\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu tre\u0107eg izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/strong><\/em>Res Publica<\/strong><\/em><\/a>\u00a0i\u00a0<\/strong><\/em>Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/em><\/a>\u00a0iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/strong><\/em>PCNEN<\/strong><\/em><\/a>), Hrvatske (<\/strong><\/em>Lupiga<\/strong><\/em><\/a>), Kosova (<\/strong><\/em>Sbunker<\/strong><\/em><\/a>), Srbije (<\/strong><\/em>Ne Davimo Beograd<\/strong><\/em><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/strong><\/em>Analiziraj.ba<\/strong><\/em><\/a>), I Gr\u010dke (<\/strong><\/em>Macropolis<\/strong><\/em><\/a>), u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Georgia NAKOU<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-317357","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317357"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317363,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317357\/revisions\/317363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}