{"id":317287,"date":"2021-04-01T17:02:39","date_gmt":"2021-04-01T15:02:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317287"},"modified":"2021-04-01T17:02:39","modified_gmt":"2021-04-01T15:02:39","slug":"poziv-clanovima-vlade-crne-gore-da-dodu-u-srebrenicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/01\/poziv-clanovima-vlade-crne-gore-da-dodu-u-srebrenicu\/","title":{"rendered":"Poziv \u010dlanovima Vlade Crne Gore da do\u0111u u Srebrenicu"},"content":{"rendered":"<p>Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica-Poto\u010dari-Spomen obilje\u017eje i mezarje za \u017ertve genocida iz 1995. godine pozvao je premijera Vlade Republike Crne Gore Zdravka Krivokapi\u0107a, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovi\u0107a i ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavi\u0107a da do\u0111u u Srebrenicu i upoznaju se sa \u010dinjenicama o genocidu.<\/p>\n<p>\u201eCrna Gora je u posljednjih 25 godina u\u010dinila izuzetan napredak na putu suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, tranzicijske pravde te borbe protiv negiranja utvr\u0111enih zlo\u010dina genocida i zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. Posljednje izjave premijera Krivokapi\u0107a, potpredsjednika vlade Abazovi\u0107a i ministra Leposavi\u0107a, kojima se genocid negira, relativizira ili se relativiziraju druge izjave o dovo\u0111enju u pitanje sudskih utvr\u0111enih \u010dinjenica, predstavljaju udar na vladavinu prava i proces pomirenja u regiji\u201c, navodi se u saop\u0161tenju, <a href=\"https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/31182120.html\">prenosi RSE.<\/a><\/p>\n<p>Kako se navodi u saop\u0161tenju, iz Memorijalnog centra pozivaju \u010dlanove Vlade Crne Gore da prije svega odaju po\u010dast ukopanim \u017ertvama u kompleksu Memorijalnog centra, gdje imaju direktni uvid u li\u010dne predmete i li\u010dne pri\u010de pre\u017eivjelih svjedoka genocida.<\/p>\n<p>\u201eNeka onda posjete identifikacijski centar Me\u0111unarodne komisije za tra\u017eenje nestalih (ICMP), te se suo\u010de sa kostima onih koji su prona\u0111eni u primarnim, sekundarnim i tercijarnim masovnim grobnicama\u201c, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>Iz Memorijalnog centra podsje\u0107aju da su presude sudova posljednja ta\u010dka do koje pojedinac treba posegnuti da bi shvatio da je u Srebrenici po\u010dinjen genocid.<\/p>\n<p>Memorijalni centar Srebrenica, navodi se, izra\u017eava spremnost da \u010dlanovima Vlade Crne Gore stavi na uvid nedavno objavljene stenograme Narodne skup\u0161tine Republike Srpske (RS) koji su predstavljeni kroz projekat \u201cTranskripti genocida\u201d kako bi se spoznale razmjere dehumanizacije i planiranja genocida nad Bo\u0161njacima od strane vojnog i politi\u010dkog re\u017eima samoprogla\u0161ene Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>\u201cUkoliko ne\u0107ete vjerovati presudama Me\u0111unarodnog suda pravde i Me\u0111unarodnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju, kome \u0107ete vjerovati? Ko je taj autoritet \u010diju biste rije\u010d i odluku prihvatili? Sa takvim stavom ne\u0107ete mo\u0107i u\u0107i u Evropsku uniju, sa takvim stavom \u0107ete izgubiti sve ono vrijedno \u0161to ste godinama gradili kao zemlja koja se sa zlo\u010dinima, genocidom i devedestim suo\u010dili.<\/p>\n<p>Gospodina Abazovi\u0107a napominjemo da poslije potvrde da je u Srebrenici po\u010dinjen genocid nije pristojno re\u0107i \u2018okrenimo se budu\u0107nosti, idemo dalje\u2019, kao da \u017ertve genocida \u017eele o tome diskutovati u javnosti i kao da svaki put pokreta\u010d vijesti o genocidu nisu upravo negatori genocida. Ba\u0161 suprotno, ne mora se povesti niti jedna vi\u0161e diskusija politi\u010dara o genocidu u Srebrenici, jer pregovora i razgovora o \u010dinjenicama nema. Na jednoj strani je civilizacija, na drugoj politike zla\u201d, zaklju\u010duju iz Memorijalnog centra.Podsje\u0107amo, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Vladimir Leposavi\u0107 je 26. marta u crnogorskoj Skup\u0161tini izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid kad se to i nedvosmisleno utvrdi.<\/p>\n<p>Nakon toga su uslijedile osude evropskih institucija, brojnih politi\u010dara kako iz Evropske unije, tako i iz Crne Gore i BiH.<\/p>\n<p>Evropska unija (EU) odbacuje i osu\u0111uje svako poricanje, relativizaciju ili pogre\u0161no tuma\u010denje genocida u Srebrenici, saop\u0161tila je, 29. marta, portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez, povodom komentara ministra Vladimira Leposavi\u0107a o Srebrenici.<\/p>\n<p>Njema\u010dki ambasador u Crnoj Gori Robert Veber poru\u010dio je da je relativizacija genocida u Srebrenici jedan od razloga za sve ve\u0107u zabrinutost pravca kojim se Crna Gora krec\u0301e.<\/p>\n<p>I Ambasada Holandije u Srbiji pozvala je Vladu Crne Gore da se uzdr\u017ei od \u201eistorijskog revizionizma\u201c, jer je \u0161tetno i bolno da govori protiv negiranja genocida.<\/p>\n<p>U genocidu u Srebrenici 11. jula 1995. godine snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije ubile su vi\u0161e od osam hiljada Bo\u0161njaka.<\/p>\n<p>U januaru 2007. godine Me\u0111unarodni sud za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije okarakterisao je delovanje VRS u Srebrenici kao genocid.<\/p>\n<p>U tom gradu i okolnim op\u0161tinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci vis\u030ce od 6.900 z\u030crtava pozitivno su identifikovani.<\/p>\n<p>U Memorijalnom centru Poto\u010dari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6.610 prona\u0111enih i identifikovanih \u017ertava genocida. Jo\u0161 se traga za vi\u0161e od njih 1.000.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gospodina Abazovi\u0107a napominjemo da poslije potvrde da je u Srebrenici po\u010dinjen genocid nije pristojno re\u0107i \u2018okrenimo se budu\u0107nosti, idemo dalje\u2019, kao da \u017ertve genocida \u017eele o tome diskutovati u javnosti i kao da svaki put pokreta\u010d vijesti o genocidu nisu upravo negatori genocida.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":296567,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-317287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317288,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317287\/revisions\/317288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/296567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}