{"id":317249,"date":"2021-04-01T09:02:26","date_gmt":"2021-04-01T07:02:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317249"},"modified":"2021-04-01T09:02:26","modified_gmt":"2021-04-01T07:02:26","slug":"30-godina-od-pocetka-rata-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/04\/01\/30-godina-od-pocetka-rata-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"30 godina od po\u010detka rata u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Dragan Markovina<\/strong><\/p>\n<p>Trideseta godi\u0161njica tzv. Krvavog Uskrsa na Plitvicama, koji se vodi kao slu\u017ebeni po\u010detak nikad progla\u0161enog rata u Hrvatskoj, vlasti su obilje\u017eile u sred tre\u0107eg vala pandemije. Posve uobi\u010dajeno, s par prigodnih govora, s medijima koji su bili puno zainteresiraniji za sukob izme\u0111u predsjednika i premijera oko toga tko \u0107e biti na \u010delu Vrhovnog suda i s dobacivanjem radikalnih nacionalista koji su premijera vrije\u0111ali zbog koalicije s SDSS-om, personificiranim u liku Milorada Pupovca. Istovremeno, dan ranije u Ar\u017eanu, rodnom mjestu Josipa Jovi\u0107a kojeg slu\u017ebena historiografija vodi kao prvog poginulog branitelja sve\u010dano je obilje\u017een po\u010detak gradnje memorijalnog centra koji \u0107e nositi njegovo ime.<\/p>\n<p>Josip Jovi\u0107 je, uz sedmoricu ranjenih, bio jedini \u010dovjek koji je poginuo tog Uskrsa na Plitvicama u uniformi specijalne policije MUP-a Hrvatske, dok je s druge strane na strani pobunjenih Srba, poginuo Rajko Vukadinovi\u0107.<\/p>\n<p>Iako kratkotrajan sukob, on se logi\u010dno obilje\u017eava kao po\u010detak rata u Hrvatskoj, a u svemu \u0161to se oko njega doga\u0111alo i doga\u0111a mo\u017eemo vidjeti kompletnu ratnu i poratnu stvarnost Hrvatske. S jedne strane, miting istine na Plitvicama, odluka da se tamo\u0161nji nacionalni park pripoji samoprogla\u0161enoj SAO Krajini, upad paravojske u hotele i upravu Nacionalnog parka i to u vrijeme dok se tamo odmaraju turisti, poku\u0161aj hrvatskih vlasti da vrate otu\u0111eni dio teritorija pod svoju kontrolu, balvani na cesti, zasjeda, okr\u0161aj i na koncu pobjeda hrvatskih vlasti te uspostava policijske stanice Republike Hrvatske na Plitvicama, sve uz nekoliko ljudi koji \u0107e kasnije odigrati bitne uloge u ratu i pora\u0107u. I nakon svega mitologija.<\/p>\n<p>Ukratko, na Plitvicama se tog Uskrsa ocrtala kompletna stvarnost tog rata i njegovog naslje\u0111a. Vidjeli smo iracionalnost srpskog nacionalizma, spremnost hrvatskih vlasti da ne dopuste takav razvoj stvari i na kraju posljedice. Autobus hrvatske policije u koji je upala neeksplodirana mina vozio je Ljubo \u0106esi\u0107 Rojs, \u010dovjek koji je iz rata izi\u0161ao kao prili\u010dno bogat \u010dovjek i kasniji autor kultne izjave u hrvatskom Saboru, o tome kako je vrijeme da se podvu\u010de crta i krene dalje u ekonomskom smislu, uz hercegova\u010dku uzre\u010dicu: \u2018Ko je jamio, jamio\u2019. Ovo je inspiriralo mostarski bend Zoster za nastanak istoimenog hita. S druge strane, tada su uhap\u0161eni pa pu\u0161teni naoru\u017eani Goran Had\u017ei\u0107 i Borivoje Savi\u0107, koji su kao funkcioneri SDS-a o\u010dito i\u0161li poticati pobunu. Danas mo\u017eemo samo naga\u0111ati kako bi se povijest kasnije odvila da Had\u017ei\u0107 nije odmah pu\u0161ten.<\/p>\n<p>Josip Jovi\u0107 je tako postao prva slu\u017ebena \u017ertva rata u Hrvatskoj, iako su par mjeseci ranije kraj Benkovca, u patrolnom policijskom autu hrvatske policije, izre\u0161etani Goran Alavanja, Stevo Bukarica i Jovo Graovac, pri \u010demu je Alavanja poginuo. \u010cinjenica da je Goran Alavanja bio zapravo prvi \u010dovjek koji je ubijen od strane pobunjenika, u uniformi hrvatske policije, sustavno se pre\u0161u\u0107uje isklju\u010divo iz razloga \u0161to je Alavanja Srbin, iako posljednjih godina nacionalisti\u010dki povjesni\u010dari rade sve da konstruiraju pri\u010du o tome kako je na vlastiti zahtjev premje\u0161ten iz biogradske policije u benkova\u010dku, \u0161to bi valjda imalo svjedo\u010diti o tome kako je prestao biti lojalan slu\u017ebenim vlastima. No, to naprosto nije to\u010dno. \u010covjek je ubijen od strane pobunjenika u uniformi hrvatske policije i vodi se na slu\u017ebenom popisu stradalih branitelja.<\/p>\n<p>Ova mala crtica svjedo\u010di o sna\u017eno izra\u017eenoj potrebi za utemeljiteljskim mitom o Domovinskom ratu, koji ne\u0107e trpiti kriti\u010dki pristup. I sam taj termin, kojeg su u javnost pustili novinari Globusa i koji je doslovan prijevod ruskog imenovanja Drugog svjetskog rata, za\u017eivio je tek nakon \u0161to je prigrljen od Franje Tu\u0111mana, a danas funkcionira na isti na\u010din na koji je Narodnooslobila\u010dka borba funkcionirala u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Od rata je stvoren mit koji se s jedne strane ne smije propitivati, dok ga se s druge strane neprestano odr\u017eava na \u017eivotu, kao da je rat ju\u010der zavr\u0161io. I potpuno identi\u010dno kao nekada, \u0161to se vi\u0161e vremenski odmi\u010demo od rata, obilje\u017eavanja bitnih doga\u0111aja su sve intenzivnija i pompoznija, sve je ve\u0107i broj spomenika i memorijalnih centara, a do\u0161li smo i do zahtjeva da izlet u Vukovar postane obavezan za osnovno\u0161kolce, pa i do toga da zaslu\u017eni borci dr\u017ee predavanja po \u0161kolama.<\/p>\n<p>Paradoks je tim ve\u0107i \u0161to je Hrvatska izi\u0161la iz rata kao pobjednica, ali se stalno perpetiura kult \u017ertve. To nas dovodi do klju\u010dnog problema o kojem je rije\u010d, a u kojem se krije bitna razlika u odnosu na socijalisti\u010dko razdoblje. Dok se u SFRJ NOB mitologizirao do krajnosti, zato da bi javno poslao poruku o potrebi za bratstvom i jedinstvom jugoslavenskih naroda i prevenirao eventualne budu\u0107e sukobe, odnosno s ciljem da se lo\u0161e sje\u0107anje i traume potisnu, u suvremenoj Hrvatskoj mitologizacija Domovinskog rata slu\u017ei tome da se traume stalno poja\u010davaju i da nacionalizam usmjeren prema srpskoj zajednici nikad ne izgubi pogonsko gorivo. Pristup je dakle isti, ali su poruke sasvim razli\u010dite.<\/p>\n<p>To je najbolje opisao Dejan Jovi\u0107 u svojoj knjizi \u2018Rat i mit\u2019, koja je otvoreno napisana kao apel za nadila\u017eenje ratne retorike, da bi logi\u010dno nai\u0161la na brojna odbacivanja i osporavanja od strane nacionalisti\u010dke historiografije. Istina je da je aktualna Plenkovi\u0107eva vlada kona\u010dno napravila taj iskorak i pomiruju\u0107om retorikom uklju\u010dila i politi\u010dke predstavnike Srba u slu\u017ebeni program obilje\u017eavanja Oluje, nakon \u010dega je ministar branitelja obi\u0161ao mjesta postolujnih zlo\u010dina nad srpskim civilima koji su ostali u svojim ku\u0107ama, ali pro\u0107i \u0107e jo\u0161 puno vremena dok rat ne postane daleka pro\u0161lost. Osnovni preduvjet za to je izgradnja modernog i uspje\u0161nog dru\u0161tva, u \u010demu su sve vlade podbacile, a HDZ-ove u ideolo\u0161kom smislu i odbacuju modernost kao koncept.<\/p>\n<p>Mimo svega toga, Krvavi Uskrs svjedo\u010di o po\u010detku bezumlja i bratoubila\u010dkog rata te pogubnostima nacionalisti\u010dke ideologije koja je donijela nesre\u0107u svima na ovim prostorima, a najvi\u0161e \u010dak pripadnicima vlastitog naroda koji je sveden na tre\u0107inu predratnog broja u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Temom po\u010detka rata u Hrvatskoj 1991. bavimo se uz podr\u0161ku forumZFD-a.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/30-godina-od-pocetka-rata-u-hrvatskoj\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krvavi Uskrs svjedo\u010di o po\u010detku bezumlja i bratoubila\u010dkog rata te pogubnostima nacionalisti\u010dke ideologije koja je donijela nesre\u0107u svima na ovim prostorima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317250,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-317249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317249"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317249\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317251,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317249\/revisions\/317251"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}