{"id":317114,"date":"2021-03-30T08:48:26","date_gmt":"2021-03-30T06:48:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=317114"},"modified":"2021-03-30T08:48:26","modified_gmt":"2021-03-30T06:48:26","slug":"zivot-u-sjeni-imperijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/30\/zivot-u-sjeni-imperijalizma\/","title":{"rendered":"\u017divot u sjeni imperijalizma"},"content":{"rendered":"

Autir: Bartul \u010covi\u0107<\/strong><\/p>\n

Hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 je u \u010detvrtak i petak sudjelovao na dvodnevnom sastanku 27 \u010delnika dr\u017eava Europske unije kojima se pridru\u017eio i ameri\u010dki predsjednik Joe Biden. Zbog pove\u0107anog broja novooboljelih od korona virusa samit je odr\u017ean putem video-veze. Upravo su zaustavljanje pandemije \u010diji je globalni epicentar postala Europa i ubrzavanje procesa cijepljenja najavljeni kao glavna teme virtualnog susreta vo\u0111a euroatlantskog svijeta. Kao i uvijek kada je rije\u010d o visokoj politici za o\u010dekivati je da u ovakvoj prilici razgovori nisu bili motivirani nekim dobro\u010diniteljskim nagonom ve\u0107 cijelim nizom geopoliti\u010dkih interesa. Europski povjerenik za unutarnje tr\u017ei\u0161te ovih je dana izjavio kako za ina\u010de vrlo u\u010dinkovitim ruskim cjepivom Sputnik-V \u201cnema potrebe\u201d unato\u010d tome \u0161to uvoz drugih cjepiva iz SAD-a i Velike Britanije u zemlje \u010dlanice EU te\u010de veoma sporo, a neki izvori govore i o potpunoj obustavi do daljnjega.<\/p>\n

Proizvodnja i distribucija cjepiva nisu jedina polja na kojima se zao\u0161travaju odnosi s Rusijom i Kinom. SAD, Kanada, Velika Britanija i EU nekoliko dana prije najavile su novi set sankcija Kini u obliku zamrzavanja imovine i izricanja zabrane putovanja \u010detvorici visokih du\u017enosnika iz pokrajne Xinjiang. Ovo ina\u010de predstavlja prvu ekonomsku sankciju koju je EU izrekla Pekingu u posljednjih 30 godina. Slu\u017ebeni razlog \u2013 tretman Ujgura, jedne od 55 slu\u017ebeno priznatih etni\u010dkih manjina u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Ujguri govore jezik sli\u010dan turskom, kulturolo\u0161ki su najbli\u017ei narodima srednje Azije i ve\u0107inski su muslimani. Njih vi\u0161e od 12 milijuna nastanjuje spomenutu sjeverozapadnu kinesku pokrajinu.<\/p>\n

Iz izvora koji ne spadaju pod ki\u0161obran zapadnih mejnstrim medija tako\u0111er je mogu\u0107e \u010duti o problemati\u010dnom tretmanu Ujgura. Naj\u010de\u0161\u0107e se spominju razne represivne mjere koje kineska vlada smatra preventivnima, tvrde\u0107i da ima saznanja o aktivnostima ISIL-a me\u0111u Ujgurima i o pove\u0107anoj opasnosti od islamisti\u010dkog terorizma. U centru pa\u017enje \u010desto su tzv. centri odnosno kampovi za reedukaciju kojima je proklamirani cilj sekularizacija i deradikalizacija stanovni\u0161tva. Koliko je sudjelovanje u takvim programima prislino ono je oko \u010dega se lome koplja. Cijela stvar vam mo\u017eda zvu\u010di poznato jer je primjerice Francuska prije nekoliko godina poku\u0161avala provesti identi\u010dnu politiku \u201cprevencije i integracije\u201d prema svojem muslimanskom stanovni\u0161tvu, ali tada se nisu odr\u017eavali ameri\u010dko-europski samiti na kojima se raspravljalo o kr\u0161enju ljudskih prava od strane pari\u0161ke vlasti i o uvo\u0111enju ekonomskih sankcija Francuskoj.<\/p>\n

Dvostruki kriteriji<\/h2>\n

Stoga se te\u0161ko oteti dojmu da se ovdje ne radi o naporima slobodarskog Zapada da za\u0161titi ljudska prava Ujgura (ili bilo koga drugog) ve\u0107 prije o zakuhavanju sukoba sa glavnim geopoliti\u010dkim suparnikom ili lenjinisti\u010dkim rje\u010dnikom re\u010deno \u2013 zao\u0161travanju imperijalisti\u010dkih suprotnosti. Ovaj sukob odavno se vodi i u tr\u017ei\u0161noj areni. Tako je nedavno niz korporacija me\u0111u kojima su H&M (odavno ozlogla\u0161en zbog radnih uvjeta u svojim indijskim postrojenjima), Tommy Hilfiger, Adidas, Nike, Converse, Calvin Klein i Burberry pozvao svoje kupce da izbjegavaju kupovati proizvode nastale preradom pamuka uzgajanog u Xinjiangu. Kako ka\u017eu, zbog navoda da se na tim planta\u017eama brutalno eksploatiraju ujgurski radnici. Kina je odgovorila kampanjom u kojima poziva svoje gra\u0111ane na totalni bojkot navedenih korporacija. O svemu ovome u hrvatskim medijima se nije \u010dulo previ\u0161e, no i to se mo\u017eda uskoro promijeni sad kada je i na\u0161 premijer uklju\u010den u razgovore zapadnih saveznika o daljnim postupcima protiv Kine. Na globalnoj medijskoj sceni o Ujgurima se mo\u017ee \u010ditati gotovo svakodnevno \u0161to naravno samo po sebi nije sporno. Mogu\u0107nost etni\u010dki motivirane diskriminacije vi\u0161emilijunskog stanovni\u0161tva ne\u0161to je \u0161to zaslu\u017euje i zahtijeva pa\u017enju. Sporno je to \u0161to identi\u010dna vrsta problematike biva znatno slabije ispra\u0107ena kada su vr\u0161itelji takve diskriminacije zapadni akteri.<\/p>\n

Ovih dana odvija se najmasovnija migrantska kriza na ameri\u010dko-meksi\u010dkoj granici u 21. stolje\u0107u. Broj migranata koje su ameri\u010dke grani\u010dne patrole privele samo u velja\u010di popeo se na vi\u0161e od 100 tisu\u0107a. Predsjednik Biden u kampanji je obe\u0107avao druga\u010dije i humanije migracijske politike od onih svoga prethodnika Donalda Trumpa. Me\u0111utim, uvjeti u centrima za tzv. privremeni prihvat migranata izgledaju veoma lo\u0161e. Ovdje je potrebno naglasiti kako je \u0161ira javnost o uvjetima u koje Bidenova administracija smje\u0161ta migrante doznala tek kroz nekolicinu procurjelih fotografija koje kru\u017ee internetom posljednjih dana. Medijski predstavnici Bijele ku\u0107e najavljuju kako \u0107e ta infrastruktura uskoro biti dostupna reporterima, ali odbijaju dati to\u010dan datum. Za sada, \u010ditava pograni\u010dna podru\u010dja uz Rio Grande potpuno su nedostupna medijskim izvjestiteljima, a nekoliko fotoreportera ve\u0107 je obznanilo kako ih je u poku\u0161ajima obavljanja svog posla fizi\u010dki onemogu\u0107ila policija. Suradnik Getty Imagesa John Moore koji godinama pokriva ovu temu tvrdi kako se s ovakvim oblikom restrikcija nije susreo ni u Trumpovo, Obamino ili Bushevo vrijeme. Visoki du\u017enosnici Demokratske stranke zabranu pristupa medijima branili su tvrdnjom o nastojanju da se za\u0161titi pravo na privatnost migranata te kako nije prikladno toliko govoriti o uvjetima u smje\u0161tajnim kapacitetima koji su ionako predvi\u0111eni kao privremeni.<\/p>\n

Selektivna pre\u0161u\u0107ivanja<\/h2>\n

Pa\u017enju javnosti u Trumpovom mandatu najvi\u0161e je privla\u010dio tretman djece migranata prislino smje\u0161tane u objekte koji su se s pravom nazivali \u201ckavezima\u201d. Nova administracija nije donijela pobolj\u0161anje ni na ovome planu. Prema nekim izvje\u0161tajima, svakim danom u drugoj polovini o\u017eujka policija i grani\u010dna kontrola zaustave 500 maloljetnika bez pratnje odraslih. Sude\u0107i po najnovijim procurjelim fotografijama oni se i dalje smje\u0161taju u male prenapu\u010dene sobe-\u0161atore sa zidovima od plastike, le\u017eajevima na podu i jednokratnim prekriva\u010dima od folije. Privremenost ovakvog tretmana tako\u0111er je upitna, s obzirom na to da se ve\u0107ina djece ovdje zadr\u017eava i danima nakon zakonskog 72-satnog roka, iako ve\u0107ina njih ve\u0107 ima \u010dlanove obitelji koji \u017eive u SAD-u. Ve\u0107ina migranata (vi\u0161e od 70%) dolazi iz zemalja Srednje Amerike ju\u017enije od Meksika \u2013 Hondurasa, Salvadora, Gvatemale i Nikaragve. Uzrok masovnim i svakodnevnim kolonama ljudi koje kre\u0107u na sjever treba tra\u017eiti na mjestu prema kojem su se zaputili \u2013 odnosno u dugogodi\u0161njoj politici SAD-a prema Latinskoj Americi. Navedene zemlje ve\u0107 desetlje\u0107ima potresaju politi\u010dke krize, a od izbijanja pandemije \u017eivotni standard u njima jo\u0161 rapidnije opada. Honduras, Salvador i Gvatemala koji su par dana prije Nove godine sa SAD-om potpisali sporazum o daljnoj kriminalizaciji migranata dijele jednu zanimljivu karakteristiku. Svim ovim dr\u017eavama na \u010delu su desni\u010darske opcije koje u\u017eivaju ameri\u010dku podr\u0161ku.<\/p>\n

Poseban je primjer hondura\u0161kog predsjednika Juana Orlanda Hernendeza uz kojega se vezuju tvrdnje o blatantno po\u010dinjenoj izbornoj kra\u0111i 2018. godine. Sponzoriranje nedemokratskih praksi u Latinskoj Amerii od strane SAD-a nije novost i \u0161estoroznamenkaste brojke migranata koje ovih dana pristu\u017eu na Rio Grande samo su krajnja manifestacija vi\u0161edesetljetne politike intervencionizma i destabilizacije. U Buenos Airesu je 24. o\u017eujka obilje\u017eena 45. godi\u0161njica vojnog udara koji je ozna\u010dio po\u010detak najcrnijeg razdoblja argentinske povijesti. U samo \u0161est godina 30.000 ljudi zauvijek je nestalo pod optu\u017ebama da su komunisti\u010dki agenti ili bilo kakvi protivnici re\u017eima. Za mnogima se traga i danas te njihove sudbine nisu do kraja rasvijetljene. Umije\u0161anost ameri\u010dkih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi u ovaj vojni udar kodnog imena Operacija Kondor danas je dobro utvr\u0111ena povijesna \u010dinjenica. Za razumijevanje humanitarne krize koja danas poga\u0111a Latinsku Ameriku va\u017eno je imati na umu argumentaciju mnogih lokalnih aktivista i politi\u010dara koji tvrde da Operacija Kondor i nastojanje ispunjenja njenih ciljeva nikada nisu prekinuti. Te\u0161ko je tome proturje\u010diti ako se prisjetimo situacije od prije samo godine dana i svesrdne ameri\u010dke potpore dr\u017eavnim udarima protiv vlasti u Boliviji i Venecueli. Iako su u ove dvije zemlje ameri\u010dki favoriti najzad pora\u017eeni u nekim drugima ve\u0107 godinama dr\u017ee vlast i doprinose dru\u0161tvenom stanju koje veliki broj stanovni\u0161tva prisiljava na migraciju.<\/p>\n

O ameri\u010dkim prihvatnim centrima ne govori se samo kroz katastrofalne uvjete \u017eivota, ve\u0107 se spominju i neprocesuirani primjeri seksualnog zlostavljanja migranata pa \u010dak i likvidacija. O ovakvim stvarima imamo prilike slu\u0161ati i u vijestima sa podru\u010dja jedva stotinjak kilometara udaljenog od Zagreba i kroz svjedo\u010danstva o policijskom postupanju prema migrantima koji nastoje pre\u0107i na teritorij RH iz sjeverozapadne Bosne. Iako se radi o \u201cna\u0161em dvori\u0161tu\u201d, zbog \u0161utnje dijela medija i nezainteresiranosti ve\u0107ine politi\u010dkih opcija nekada se \u010dini kao da su Biha\u0107, Kladu\u0161a ili Kostajnica udaljeni jednako koliko i Rio Grande. Opstrukcija onih medijskih radnika koji nastoje obavljati svoj posao i izvje\u0161tavati o sudbini migranata na hrvatskoj granici i ovdje je \u010desta pojava, a relativizacija policijskog nasilja i diskriminacije tako\u0111er. Za o\u010dekivati je da \u0107e hrvatski predstavnici i idu\u0107i put ponovno sudjelovati u tobo\u017enjim naporima EU i saveznika da za\u0161tite ne\u010dija ljudska prava. Tada je bitno zadr\u017eati kriti\u010dki odmak od raznih lamentacija, bilo da su servirane iz Bruxellesa, Washingtona ili s neke druge adrese. Jer za razliku od potla\u010denih ljudi i naroda, imperijalisti\u010dka demagogija zaista ne poznaje granice.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Republika Hrvatska se bez imalo ustezanja priklju\u010dila naporima \u201cslobodnog\u201d svijeta da kazni Kinu zbog tretmana Ujgura, a paralelno vr\u0161i sli\u010dan tretman izbjeglica na svojoj granici te pre\u0161u\u0107uje nasilje na granici SAD-a i Meksika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285245,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-317114","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=317114"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317114\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":317115,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/317114\/revisions\/317115"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=317114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=317114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=317114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}