{"id":316934,"date":"2021-03-26T21:54:51","date_gmt":"2021-03-26T20:54:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316934"},"modified":"2021-03-26T21:54:51","modified_gmt":"2021-03-26T20:54:51","slug":"saopstenje-sa-16-sjednice-vlade-crne-gore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/26\/saopstenje-sa-16-sjednice-vlade-crne-gore\/","title":{"rendered":"Saop\u0161tenje sa 16. sjednice Vlade Crne Gore"},"content":{"rendered":"

Vlada Crne Gore je, na 16. sjednici odr\u017eanoj 26. marta 2021. godine kojom je predsjedavao premijer\u00a0prof. dr Zdravko Krivokapi\u0107<\/strong>, utvrdila\u00a0Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprje\u010davanju pranja novca i finansiranja terorizma<\/em><\/strong>. Predlog izmjena i dopuna je izra\u0111en zbog uskla\u0111ivanja sa Predlogom zakona o unutra\u0161njim poslovima. Zakonom o sprje\u010davanju pranja novca i finansiranja terorizma, pored ostalog, ure\u0111ena je operativna nezavisnost i samostalnost u radu finansijsko-obavje\u0161tajne jedinice, te poseban polo\u017eaj njenog rukovodioca, \u0161to predstavlja standarde koje mora da ispunjavati kao \u010dlanica EGMONT grupe.<\/p>\n

S obzirom na to da je Predlogom zakona o unutra\u0161njim poslovima propisano da Policija postaje organizaciona jedinica Ministarstva unutra\u0161njih poslova, to je i glavna novina u odnosu na finansijsko-obavje\u0161tajnu jedinicu da postaje sastavni dio Ministarstva, budu\u0107i da je ista organizaciona jedinica Policije. Shodno tome, predvi\u0111ene su i promjene kada su donosioci odluka u pitanju, u smislu da to vi\u0161e ne\u0107e biti direktor Policije nego ministar unutra\u0161njih poslova. Tako\u0111e, predvi\u0111eno je da finansijsko-obavje\u0161tajna jedinica bude posebna jedinica u bud\u017eetu Crne Gore, kao i da njen rukovodilac samostalno raspola\u017ee bud\u017eetom. U namjeri da se sa\u010duva operativnost i samostalnost ove jedinice koju zahtijevaju me\u0111unarodni standardi u oblasti sprje\u010davanja pranja novca i finansiranja terorizma, propisano je i da se na\u010din kori\u0161\u0107enja i raspolaganja njenim materijalno-tehni\u010dkim sredstvima uredi aktom Ministarstva unutra\u0161njih poslova koji je ozna\u010den odgovaraju\u0107im stepenom tajnosti.<\/p>\n

Donijeta je\u00a0Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i na\u010dinu rada dr\u017eavne uprave<\/em><\/strong>. U skladu sa Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima, naziv Uprave za dijasporu je izmijenjen u: Uprava za saradnju sa dijasporom – iseljenicima. Tako\u0111e, propisana je nova nadle\u017enost Uprave da koordinira i daje podr\u0161ku dijaspori u integracijskim procesima Crne Gore, kroz pripremu za ulazak u EU. Uredbom su precizirani poslovi koje Ministarstvo vanjskih poslova vr\u0161i u oblasti saradnje sa dijasporom – iseljenicima iz Crne Gore i njihovim organizacijama.<\/p>\n

Vlada je donijela\u00a0Odluku o odobrenju uplate sredstava Dru\u0161tvu sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u za transport putnika i robe u vazdu\u0161nom saobra\u0107aju \u201eToMontenegro\u201c<\/em><\/strong>. Tim povodom, zadu\u017eeno je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da na ra\u010dun Dru\u0161tva uplati iznos od milion eura, \u010dime se osnovni i upla\u0107eni kapital Dru\u0161tva uve\u0107ava i iznosi 20 miliona eura.<\/p>\n

Donijeta je\u00a0Odluka o obrazovanju Savjeta za NATO<\/em><\/strong>. Propisano je da je predsjednik Savjeta predsjednik Vlade, a zamjenik predsjednika je potpredsjednik Vlade. Zadaci Savjeta su razmatranje, predlaganje i koordinacija politi\u010dkih, vojnih, pravnih, finansijskih i drugih stru\u010dnih aktivnosti dr\u017eavnih organa Crne Gore kao \u010dlanice NATO-a.<\/p>\n

Vlada je donijela i\u00a0Odluku o Savjetu za prava djeteta<\/em><\/strong>, koji je jedan od klju\u010dnih nacionalnih mehanizama za ostvarivanje prava djeteta. Savjet \u0107e svoj rad temeljiti na uspostavljanju i kreiranju politika usmjerenih na djecu i mlade. Podno\u0161enjem inicijativa, te davanjem stru\u010dnih mi\u0161ljenja i prijedloga, Savjet \u0107e doprinositi promociji, prevenciji i za\u0161titi prava djeteta. Odlukom je propisano da je predsjednik Savjeta potpredsjednik Vlade.<\/p>\n

Donijeta je\u00a0Odluka o izmjeni Odluke o Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou<\/em><\/strong>, kojom se, u radu stalnih i povremenih radnih grupa tog tijela, omogu\u0107ava u\u010de\u0161\u0107e stru\u010dnjaka i predstavnika doma\u0107ih ili me\u0111unarodnih organizacija ili institucija koji nisu \u010dlanovi Savjeta.<\/p>\n

Vlada je donijela i\u00a0Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o Savjetu za saradnju organa dr\u017eavne uprave i nevladinih organizacija<\/em><\/strong>. Promjene Odluke su bile neophodne kako bi se uskladila sa Uredbom o organizaciji i na\u010dinu rada dr\u017eavne uprave, te kako bi se stekli uslovi za dono\u0161enje izmjene Rje\u0161enja o imenovanju ovog tijela. Ovim \u0107e se omogu\u0107iti nastavak vr\u0161enja nadle\u017enosti Savjeta u dijelu davanja mi\u0161ljenja o nacrtima propisa, odnosno strate\u0161kim i drugim dokumentima koji se odnose na rad i razvoj nevladinih organizacija u Crnoj Gori, u cilju unaprje\u0111enja podsticajnog okru\u017eenja za djelovanje nevladinih organizacija. U cilju transparentnosti i promocije rada Savjeta, dopunama se propisuje obaveza objavljivanja materijala o kojima Savjet raspravlja. Tako\u0111e, u cilju detaljnije i kvalitetnije obrade tema kojima se Savjet bavi, dopunama Odluke propisuje se da sjednicama mogu priustvovati i lica koja nisu \u010dlanovi\/ice Savjeta, kao i predstavnici manjinskih grupa kada se razmatraju pitanja koja se odnose na odre\u0111enu grupu i koja se ti\u010du funkcionisanja i razvoja njihovih udru\u017eenja.<\/p>\n

Usvojen je\u00a0Izvje\u0161taj o javnom dugu Crne Gore na 31. decembar 2020. godine<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Ukupan javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2020. godine, iznosi 4.408,95 miliona eura, odnosno 105,15 odsto preliminarnog BDP-a, procijenjenog na 4.193,2 miliona eura.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir depozite Ministartva finansija i socijalnog staranja, (uklju\u010duju\u0107i i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2020. godine, iznosili 872,43 miliona eura, neto javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2020. godine, iznosi 3.536,52 miliona eura, odnosno 84,34 odsto BDP-a.<\/p>\n

Vlada je usvojila\u00a0Program razvoja poljoprivrede i ruralnih podru\u010dja Crne Gore u okviru IPARD II – 2014-2020 verzija 1.3<\/em><\/strong>. Cilj Programa je da pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u EU tako \u0161to \u0107e sredstva za ovu oblast IPA ll iskoristiti u \u0161to ve\u0107oj mjeri, a \u0161to \u0107e rezultirati unapre\u0111enjem kvaliteta proizvoda, pove\u0107anjem obima proizvodnje, ve\u0107om konkurentno\u0161\u0107u i dostizanjem evropskih standarsa bezbijednosti hrane u primarnom i prera\u0111iva\u010dkom sektoru. Budu\u0107i da je implementacija programa IPARD ll otpo\u010dela 2018. godine, te da je za njegovu realizaciju u periodu od pet godina ve\u0107 opredijeljeno 12.740.654 eura, predlo\u017eene izmjene koje se odnose na tehni\u010dke korekcije nemaju dodatni uticaj na bud\u017eet. Programom je kao bespovratna podr\u0161ka poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima opredijeljeno ukupno 51.740.654 eura, od \u010dega doprinos EU iznosi 39 miliona eura ili 75 odsto.<\/p>\n

Usvojena je\u00a0Informacija o rezultatima sprovedene analize zakonodavnog okvira i sudske prakse u vezi sa crnogorskim dr\u017eavljanstvom<\/em><\/strong>. U Informaciji su prezentovani klju\u010dni nalazi koji proisti\u010du iz analize zakonodavnog okvira i sudske prakse koju je izvr\u0161ilo Ministarstvo unutra\u0161njih poslova radi rje\u0161avanja pitanja sticanja crnogorskog dr\u017eavljanstva koje je ova Vlada sebi zadala kao jedan od ciljeva, odnosno da se olak\u0161a prijem u crnogorsko dr\u017eavljanstvo koji se, opet, ne\u0107e kositi sa nekim osnovnim postulatima, ali ni zanemarivati potrebu za rje\u0161avanjem statusa odre\u0111ene kategorije lica.<\/p>\n

Informacijom se Vlada upoznaje sa rezultatima sprovedene analize, kako bi se izna\u0161lo optimalno rje\u0161enje koje \u0107e, prije svega, da odlikuje atribut pravednosti i neselektivnosti. Budu\u0107i da je Zakonom o crnogorskom dr\u017eavljanstvu regulisano da se Odlukom o kriterijumima za utvr\u0111ivanje uslova za sticanje crnogorskog dr\u017eavljanstva prijemom precizno propisuju ovi kriterijumi, ukazano je na problemati\u010dnost konkretne odredbe sa aspekta njene primjene u praksi i predlo\u017eeno je da se pristupi izmjeni Odluke, a \u0161to bi podrazumijevalo da se uslov neprekidnog boravka defini\u0161e tako da se u isti ura\u010dunava i periood privremenog boravka, uz stalni boravak koji se dobija na osnovu ovog privremenog. Ocijenjeno je da bi se predlo\u017eenom izmjenom rije\u0161io status nemalog broja gra\u0111ana koji \u017eive, privre\u0111uju, pla\u0107aju poreze, i koji su svoj \u017eivot vezali za ovu zemlju, a usljed ovako definisanih uslova nisu jo\u0161 uvijek uspjeli da steknu crnogorsko dr\u017eavljanstvo.<\/p>\n

Vlada je usvojila\u00a0Informaciju o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivali\u0161ta i boravi\u0161ta<\/em><\/strong>. Ovom Informacijom prezentovani su klju\u010dni nalazi koji proisti\u010du iz analize zakonodavnog okvira, a koji imaju za krajnji cilj ure\u0111enje bira\u010dkog spiska i vra\u0107anje povjerenja gra\u0111ana u bira\u010dki proces. Tim povodom, Ministarstvo unutra\u0161njih poslova sa\u010dinilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivali\u0161ta i boravi\u0161ta koji \u0107e biti upu\u0107en na javnu raspravu. Isti\u010de se da je do predlo\u017eenih izmjena i dopuna Zakona dovela \u010dinjenica da samo ure\u0111eno prebivali\u0161te zna\u010di ta\u010dan i precizan bira\u010dki spisak. Naime, Ustavom Crne Gore, \u010dlanom 45, propisano je da pravo da bira i da bude biran ima dr\u017eavljanin Crne Gore koji je navr\u0161io 18 godina \u017eivota i ima najmanje dvije godine prebivali\u0161ta u Crnoj Gori.<\/p>\n

Kao jedan od klju\u010dnih problema koji je i izvor nepovjerenja u sam bira\u010dki proces konstatovana je \u010dinjenica da bira\u010dko pravo koriste crnogorski dr\u017eavljani koji u su\u0161tini imaju fiktivno prebivali\u0161te tj. prijavljeno i nikad odjavljeno prebivali\u0161te u Crnoj Gori, a de facto \u017eive, privre\u0111uju, odnosno nastanjeni su u inostranstvu sa namjerom da upravo tamo i ostanu, kao i da ova lica nemaju obavezu da odjave prebivali\u0161te, ve\u0107 je to ostavljeno kao mogu\u0107nost propisana Zakonom o registrima prebivali\u0161ta i boravi\u0161ta. Ministarstvo unutra\u0161njih poslova je formiralo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna ovog zakona i pristupilo izradi samog akta kojim je mogu\u0107nost odjave prebivali\u0161ta izmijenjena u obavezu. Tako\u0111e, kako bi se stvorilo jedno odr\u017eivo rje\u0161enje, te zaokru\u017eila ova zakonodavna cjelina, predlo\u017eene su i druge intervencije na tekst va\u017ee\u0107eg Zakona.<\/p>\n

Usvojena je\u00a0Informacija o dodjeli pomo\u0107i medijima u skladu sa ekonomskim posledicama izazvanim pandemijom COVID-19<\/em><\/strong>. Na predlog Ministarstva javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija, Vlada je donijela odluku o dodjeli pomo\u0107i medijima u cilju prevazila\u017eenja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, te za prvu grupu medija opredijelila pomo\u0107 u iznosu od 150.000 eura i to: 120.000 eura za \u0161tampane medije i 30.000 eura za portale. Pomo\u0107 \u0107e biti realizovana putem javnog konkursa Ministarstva javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija koji \u0107e ubrzo biti objavljen. Konkurs \u0107e biti fokusiran na izradu sadr\u017eaja od javnog interesa u dnevnim \u0161tampanim medijima i na internetskim publikacijama u vezi sa procesom vakcinacije protiv koronavirusa, kao i epidemiolo\u0161kim mjerama.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu va\u017enost medija u aktuelnoj epidemiolo\u0161koj situaciji, kao i potrebu da njihovo funkcionisanje ne bude ugro\u017eeno, prepoznato je da je, pored op\u0161tih mjera Vlade Crne Gore koje se odnose na likvidnost privrede, pa i na privredna dru\u0161tva koja su osniva\u010di crnogorskih medija, shodno bud\u017eetskim mogu\u0107nostima, potrebno preduzeti dodatne mjere u cilju obezbje\u0111ivanja odr\u017eivosti medija. Vlada Crne Gore je uzela u obzir okolnost da usljed krize uslovljenom pandemijom koronavirusa gotovo svi mediji u Crnoj Gori funkcioni\u0161u sa pote\u0161ko\u0107ama i neizvjesnim stepenom odr\u017eivosti, te smanjenjem obima ogla\u0161avanja, padom tira\u017ea kod \u0161tampanih medija i dr. Tako\u0111e, prepoznato je da su pravovremene i pouzdane informacije koje se odnose na prirodu i stepen ugro\u017eenosti javnog zdravlja, te puna informisanost gra\u0111ana o preporukama i mjerama u borbi protiv koronavirusa, izuzetno zna\u010dajne aktivnosti koje sprovode mediji u cilju javnog interesa. Na ovaj na\u010din, Vlada \u0107e ovim dodatnim mjerama koje se odnose na medije, obezbijediti njihovu odr\u017eivost, te samim tim i podr\u0161ku pluralnom informisanju javnosti u ovom izazovnom momentu za na\u0161e dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

Vlada je usvojila\u00a0Informaciju o Predlogu odluke o Nacionalnoj investicionoj komisiji<\/em><\/strong>. Shodno organizacionim izmjenama u sastavu Vlade donijeta je Odluka o Nacionalnoj investicionoj komisiji kojom \u0107e rukovoditi predsjednik Vlade. Su\u0161tinska uloga Nacionalne investicione komisije je da sistemski prati i planira ulaganja u infrastrukturu u oblastima koje su predmet podr\u0161ke Zapadnobalkanskog investicionog okvira, odnosno sektorima saobra\u0107aja, energetike, za\u0161tite \u017eivotne sredine, dru\u0161tvenim djelatnostima i digitalne infrastrukture. Ovaj zadatak Nacionalna investiciona komisija ostvaruje usvajanjem metodologije i utvr\u0111ivanjem Jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata.<\/p>\n

Usvojena je\u00a0Informacija o aktivnostima po osnovu \u010dlanstva Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO)<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Vlada je usvojila Informaciju o Planu rada za 2021. godinu u okviru Programa saradnje Vlade Crne Gore i Dje\u010dijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) i prihvatila Plan rada<\/em><\/strong>. Glavne komponente Plana, u skladu sa petogodi\u0161njim Programom saradnje Vlade Crne Gore i UNICEF-a su socijalna i dje\u010dija za\u0161tita, kvalitetno obrazovanje i osna\u017eivanje adolescenata, kao i pra\u0107enje stanja prava djeteta i pristup pravdi.<\/p>\n

Usvojena je\u00a0Informacija o zaklju\u010divanju Sporazuma izme\u0111u Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske o aktivnostima Francuske razvojne agencije, Institucije \u201eProparco\u201c i \u201eExpertise France\u201c u Crnoj Gori i prihva\u0107en tekst Sporazuma<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Vlada je usvojila\u00a0Izvje\u0161taj o stanju bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima za 2020. godinu<\/em><\/strong>. U Izvje\u0161taju se navodi da je u toku pro\u0161le godine na putevima u Crnoj Gori registrovano ukupno 4.592 saobra\u0107ajne nezgode, \u0161to u odnosu na 2019. godinu (6.210) predstavlja smanjenje za 1.618 saobra\u0107ajnih nezgoda ili za 26,1 odsto. Saobra\u0107ajnih nezgoda sa materijalnom \u0161tetom bilo je 3.102, \u0161to u odnosu na 2019. godinu (4.286) predstavlja smanjenje za 1.184, ili za 27,6 odsto. Saobra\u0107ajnih nezgoda sa nastradalim licima registrovano je 1.490 ili u odnosu na 2019. godinu (1.924) manje za 434 saobra\u0107ajne nezgode, odnosno manje za 22,6 odsto. Od toga broja bilo je 42 nezgode sa poginulim licima, u odnosu na 2019. godinu (45) manje za 3 saobra\u0107ajne nezgode, ili za 6,7 odsto, dok je nezgoda sa povrije\u0111enim licima bilo 1.448. U pore\u0111enju sa 2019. godinom (1.879) to je smanjenje za 431 saobra\u0107ajnu nezgodu, ili 22,9 odsto.<\/p>\n

Usvojen je\u00a0Izvje\u0161taj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama za 2020. godinu<\/em><\/strong>. Izvje\u0161taj sadr\u017ei i osvrt Ministarstva unutra\u0161njih poslova na same podatke i postupanje Uprave policije u godini za nama, a u odnosu na javna okupljanja i javne priredbe. Kao klju\u010dno u ovom segmentu se isti\u010de \u010dinjenica da u izvje\u0161tajnom periodu, kako percepcija javnosti, tako i op\u0161ti utisak, svjedo\u010de jednom selektivnom postupanju Uprave policije u odnosu na (ne)dozvoljavanje odr\u017eavanja javnih okupljanja, obezbje\u0111ivanje javnih okupljanja, kao i razli\u010dito postupanje u odnosu na obavezu prijavljivanja pojedinih javnih okupljanja. Ocijenjeno je da je to razlog za zabrinutost, a, sljedstveno tome, iziskuje i potrebu djelovanja, prevashodno Ministarstva unutra\u0161njih poslova, kroz sve zakonom date mehanizme. Krajnji rezultat kojem se te\u017ei jeste puno po\u0161tovanje ljudskih prava i sloboda, odnosno u konkretnom slu\u010daju po\u0161tovanja prava na slobodu javnog okupljanja.<\/p>\n

Vlada je usvojila\u00a0Izvje\u0161taj o radu Komisije za \u017ealbe za 2020. godinu<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Usvojen je i\u00a0Izvje\u0161taj o izvr\u0161enju Godi\u0161njeg plana zvani\u010dne statistike za 2020. godinu<\/em><\/strong>. Izvje\u0161taj sadr\u017ei prikaz realizacije planiranih statisti\u010dkih istra\u017eivanja, po statisti\u010dkim oblastima, definisanih Godi\u0161njim planom zvani\u010dne statistike za 2020. godinu. U Izvje\u0161taju se navodi da je u pro\u0161loj godini realizovano 208 ili 99 odsto statisti\u010dkih istra\u017eivanja definisanih Godi\u0161njim planom. Usljed uticaja pandemije COVID-19 nisu realizovana tri statisti\u010dka istra\u017eivanja, po jedno iz nadle\u017enosti Uprave za statistiku, Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstva nauke.<\/p>\n

Vlada je, pored ostalog, utvrdila i\u00a0Pravilnik o unutra\u0161njoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava<\/em><\/strong>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Donijeta je i\u00a0Odluka o obrazovanju Savjeta za NATO<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-316934","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316934"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316934\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":316935,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316934\/revisions\/316935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}