{"id":316909,"date":"2021-03-26T15:12:44","date_gmt":"2021-03-26T14:12:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316909"},"modified":"2021-10-27T10:37:25","modified_gmt":"2021-10-27T08:37:25","slug":"pismo-ministru-o-nafti-se-ne-smije-odlucivati-na-referendumu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/26\/pismo-ministru-o-nafti-se-ne-smije-odlucivati-na-referendumu\/","title":{"rendered":"Pismo ministru: O nafti se ne smije odlu\u010divati na referendumu"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Najave eksploatacije nafte u crnogorskom podmorju nai\u0161le su na polemiku izme\u0111u Vlade Crne Gore i ekolo\u0161kih organizacija. Na\u0161 portal, uva\u017eavaju\u0107i potrebu za raspravom o kontroverznim temama, omogu\u0107i\u0107e prostor da sve strane iznesu svoje stavove i obrazlo\u017ee ih. <\/strong><\/p>\n<p><strong>Otvaramo prostor za raspravu pismom m.sc. Stevana Mari\u0107a \u2013 biologa (ihtiolog), koje je upu\u0107eno ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojani\u0107u. Mari\u0107 je poha\u0111ao obuke finansirane od strane kompanije \u201eEni\u201c koja je koncesionar planiranih naftnih bu\u0161otina. On u pismu, koje objavljujemo uz njegovu saglasnost, dovodi u pitanje referendum o ovakvim pitanjima, ali i stru\u010dnost NVO sektora.<\/strong><\/p>\n<p><strong>TEKST PISMA:<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ne vezano za temu o kojoj \u0107u ovom prilikom govoriti postoji trend razgovora ili politi\u010dkog djelovanja da se stanovni\u0161tvu daje mogu\u0107nost da odlu\u010duje o svojoj sudbini. Ukratko, referendum mo\u017ee da se organizuje povodom svakog pitanja jer to je najdemokratskiji na\u010din odlu\u010divanja. Da li je to ispravno? Da li je to korisno? Da li treba da ve\u0107ina odlu\u010duje o svojoj sudbini kada su kompleksne stvari u pitanju?<\/p>\n<p>Na prvo slu\u0161anje zvu\u010di primamljivo, narod kona\u010dno ima mo\u0107, zvu\u010di da je to najve\u0107i domet demokratije ali treba da se zamislimo da li je prosje\u010dan \u010dovjek sposoban i dovoljno obrazovan da odlu\u010duje o kompleksnim pitanjima? Da li prosje\u010dan \u010dovjek mo\u017ee da donese pravi sud i o nuklearnim fuzionim elektranama, o javnom zdravlju, o vakcinama, o naftnoj industriji ili o bilo kojoj drugoj iole komplikovanoj materiji?. Takve zadatke koji se ti\u010du dobrobiti svih nas mogu da donose samo eksperti i oni su tu da brinu o obi\u010dnom \u010dovjeku.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani imaju pravo da biraju svoje predstavnike, politi\u010dare, a politi\u010dari treba da biraju eksperte, da tra\u017ee njihovo mi\u0161ljenje i naravo da isto uva\u017eavaju. U sretnom i ure\u0111enom dru\u0161tvu ako su eksperti na pozicijama zato sto su najbolji, onda jedino oni imaju mandat da donose odluke o svim kompleksnim pitanjima.<\/p>\n<p>Obi\u010dni gra\u0111anin je \u010desto vo\u0111en emocijama, \u017eeljama, primitivnim potrebama, inatom, mr\u017enjom, prkosom i jako rijetko nau\u010dnim razumom.<\/p>\n<p>Da li mo\u017eemo da stanovni\u0161tvu dozvolimo da na referendumu donosi odluke o slede\u0107im temama:<\/p>\n<p>Abortusu, pravima LGBT zajednice, nuklearnoj energiji,o eksploataciji nafte i gasa u Crnogorskom primorju, o tome da li da se eksploati\u0161e bilo koji drugi prirodni resurs, strate\u0161kim pitanjima, spoljno politi\u010dkim pitanjima,o gasovodima, o implementiraju 5G mre\u017ee, da li graditi velike hidroelektrane, itd&#8230;<\/p>\n<p>\u010cak i da se osmisli na\u010din da svi gra\u0111ani \u010duju eksperte \u0161ta misle o tim pitanjima, pa da se onda sprovede referendum opet \u0107e narod donositi odluke onako kako je mislio i prije nego sto je \u010duo mi\u0161ljenje eksperta jer je vo\u0111en emocijama, a najvjerojatnije je da nije ni\u0161ta razumio \u0161ta je ekspert govorio.<\/p>\n<p>Ja sam biolog, ekolog, nau\u010dnik, ljubitelj prirode i ne \u017eelim niti jedna stvar da se naru\u0161i po pitanju \u017eivotne sredine u Crnoj Gori. Ja \u010dak ne odobravam lov i lovce u \u0161umama koliko volim prirodu ali ja sna\u017eno vjerujem da po pitanju eksploatacije nafte i gasa ni u najlu\u0111im idejama ne smijemo da sprovedemo referendum. Po pitanju nafte osim gore navedenih razloga dodao bih i posebno\u00a0 poglavlje za\u0161to ne smijemo da pitamo obi\u010dno stanovni\u0161tvo za mi\u0161ljenje (vidjeti ni\u017ee).<\/p>\n<p>Najzaraznija bolest\u00a0 danas u svijetu nije virus korone ve\u0107 jedan specifi\u010dni virus uma koje je u zadnjim godinama zarazio ve\u0107inu stanovni\u0161tva. Taj virus je zelena krivica ili na engleskom Green Guilt. Kao na\u010din razmi\u0161ljanja, je veoma po\u017eeljan jer su ljudi kona\u010dno shvatili da moramo \u010duvati Planetu od nas samih, jer bez zdrave \u017eivotne sredine nema ni \u017eivota. Sa druge strane to ima svoj ekstrem koji se ispoljava kod obi\u010dnog \u010dovjeka a to je da se stvara otpor prema bilo \u010demu \u0161to nau\u010dno nebru\u0161enom umu upali lampicu da se naru\u0161ava \u017eivotna sredina. To je slu\u010daj sa mnogim na\u0161im djelatnostima. Nave\u0161\u0107u nekoliko primjera gdje zelena krivica navodi ljude na pogre\u0161na razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<ul>\n<li>Formiraju se razni pokreti skoro kao sekte koje propagiraju da se \u017eivotinje ne ubijaju za ljudsku ishranu. Ovce, krave, koko\u0161ke \u2026da se ostave na miru, da se ni\u0161ta ne lovi u moru, da se ni\u0161ta ne lovi u Skadarskom jezeru. Da se \u010dak ni \u0161kolje iz mora ne jedu, da se ne jedu mlije\u010dni proizvodi, da se slu\u010dajno ne sje\u010de \u0161uma itd. Nijedan ekspert se ne bi slo\u017eio sa ovim tvrdnjama, tj. da je to \u0161tetno po \u017eivotnu sredinu (ako se radi na pravi na\u010din) ali desetine hiljada ljudi u Crnoj Gori to misli i ne \u017eeli ni da \u010duje \u0161ta pri\u010daju stru\u010dnjaci. U mogu\u0107nosti sam potanko da objasnim za\u0161to je korisno loviti ribu iz Skadarskog jezera ili sje\u0107i \u0161umu na odr\u017eiv na\u010din ili za\u0161to je apsurdno pustiti ovce ili koko\u0161ke na slobodu. Mogu potanko da objasnim za\u0161to je apsurdno jesti samo mlijeko, a da ne smijemo ubijati krave za ljudsku ishranu. Ako neko \u017eeli mogu posebno kao ekspert da pri\u010dam o tome.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Postoje ljudi kojima smetaju i vjetro-elektrane jer naru\u0161avaju vizuelno ambijent, drugi \u0107e re\u0107i da ubijaju ptice, tre\u0107i da su radioaktivne te da za njima nema nikakve potrebe.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Ljudi misle da treba sve reciklirati, od papira do zadnjeg komada plastike. Na referendumu o potpunoj recikla\u017ei svega i sva\u010dega bi se sigurno glasalo pozitivno, ali ako bi pitali struku oni bi rekli da je bolje pa\u017eljivo sakupiti i zakopati negdje sme\u0107e (plastiku, staklo itd) pa na tom mjestu kako se grad bude \u0161irio napraviti zgradu. Zna se \u0161ta ima smisla reciklirati, to se ve\u0107 obavlja i bez zakonskih propisa. Svega 5-10 posto plastike je ina\u010de mogu\u0107e reciklirati a stalih 90 posto nije jer sve plastika nije ista. Potrebno je promijeniti na\u010din proizvodnje plastike.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Brane na Mora\u010di ili na bilo kojoj drugoj rijeci nikada ne\u0107e pro\u0107i na referendumu a iz primjera brana na Mora\u010di znamo da niko nije slu\u0161ao eksperte \u0161ta govore ve\u0107 se samo reagovalo emotivno i sa sloganom \u201ene\u0107u baru ocu Taru\u201c ili ne\u0107u jezero ocu Mora\u0107u.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Da smo imali referendum o 5G mre\u017ei ona se nikada ne bi izgradila u Crnoj Gori. Svaki drugi Crnogorac ima ne\u0161to protiv nje a niko nije pro\u010ditao niti jednu stranicu \u0161ta ka\u017eu eksperti.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>O problemu Korone i vakcina slu\u0161amo ovih dana da skoro polovina gra\u0111ana Crne Gore i zemalja u okru\u017eenju ima potpuno iracionalne stavove i teorije zavjere. Pri\u010daju da je virus iz laboratorije, da su to planirali masoni da ubiju staro stanovni\u0161tvo, da Bill Gates ho\u0107e da nas \u010dipuje preko vakcina, da \u0107emo svi da umiremo od vakcina. Predsjednici zemalja po\u010dinju da mole stanovni\u0161tvo da prime vakcinu jer su vidjeli da 50 posto njih ne\u0107e to da uradi. Treba li uop\u0161te komentarisati da su vakcine pojedina\u010dno najva\u017eniji lijek koji imamo i da \u010dovje\u010danstva ne bi bilo jo\u0161 odavno da nije vakcina. Prakti\u010dno nema ni jednog eksperta koji \u0107e re\u0107i i\u0161ta lo\u0161e o vakcinama, ali sve je to \u0111\u017eabe jer je ljudska tvrdoglavost, zatucanost, strah, neinformisanost, inat, itd. ja\u010de od svih ekspertskih mi\u0161ljenja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da li mislimo da \u0107e iko od obi\u010dnog stanovni\u0161tva razumjeti i jednu re\u010denicu \u0161to \u0107u ja sada izlo\u017eiti o eksploataciji ugljovodonika u Crnoj Gori kada bi kojim slu\u010dajem glasao na referendumu. Slika izlivene nafte iz tankera ili havarije u Meksi\u010dkom zalivu je svima u glavi i uistinu je ne\u0161to stra\u0161no \u0161to mo\u017ee da se desi prirodi i to je jedino o \u010demu \u0107e razmi\u0161ljati obi\u010dni gra\u0111ani. Svi eksperti na svijetu da ka\u017eu da treba da se eksploati\u0161e nafta u Crnoj Gori gra\u0111ani \u0107e, vo\u0111eni tom slikom iz medija, odlu\u010diti druga\u010dije. Njima lak\u0161e u\u0111e u u\u0161i da istra\u017eivanja i eksploatacija nafte izazivaju zemljotrese, a \u0161to je izjavio Greenhome (\u0161to je najbizarnija izmi\u0161ljotina \u0161to sam \u010duo tokom svog profesionalnog rada), nego bilo \u0161ta \u0161to je realno.<\/p>\n<p>Nekoliko koraka koje bih preporu\u010dio donosiocima odluka u CG i institucijama je da kontaktiraju slede\u0107e adrese i da se njihovi eksperti obrate javno kod nas:<\/p>\n<ul>\n<li>Da se pozovu predstavnici vlada drugih dr\u017eava koje eksploati\u0161u naftu kako bi stanovni\u0161tvo \u010dulo njihova iskustva. Mogli bi pozvati eksperti iz Italije, Gr\u010dke, Hrvatske, Norve\u0161ke, Izraela, Saudijske Arabije, Holandije, Danske&#8230;<\/li>\n<li>Pozvati na\u0161e eksperte jer imamo vi\u0161e onih koji su vidjeli ne\u0161to na naftnim platformama, pro\u0161li skole u toj industriji, oni koji su i radili na strani Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine, in\u017eenjere, geologe. U Green home-u nemaju eksperta koji zna ne\u0161to o naftnoj industriji osim onoga \u0161to je gledao na portalima.<\/li>\n<li>Nakon toga mo\u017ee se pozvati druga zainteresovana strana odnosno naftne kompanije da oni pri\u010daju o statisti\u010dkim podacima i njihovim iskustvima.<\/li>\n<li>Mogu se zvati predstavnici turisti\u010dkih organizacija zemalja, gore pomenutih da pri\u010daju o uticaju naftne industrije na turizam.<\/li>\n<li>I na kraju pozvati predstavnike agencija za za\u0161titu prirode iz tih zemalja da pri\u010daju o uticajima iz njihovog ugla.<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je sve \u0161to mo\u017eemo uraditi kako bi donijeli odluku o postojanju naftne industrije u na\u0161oj zemlji. \u0160ta je drugo relevantno? Mi\u0161ljenje Green homa, mi\u0161ljenja obi\u010dnog \u010dovjeka, mi\u0161ljenja politi\u010dara, mi\u0161ljenje bilo koga drugog koji se nikada nisu bavili profesionalno naftnom industrijom prosto je nebitno.<\/p>\n<p>Sada bih poku\u0161ao da objasnim za\u0161to bi eksploatacija ugljovodonika bilo ne\u0161to dobro \u0161to se mo\u017ee deseti Crnoj Gori i da \u0107e to ujedno imati \u010dak i povoljan uticaj na za\u0161titu \u017eivotne sredine.<\/p>\n<p>Moje interesovanje po\u010delo je mnogo prije nego \u0161to se po\u010delo pri\u010dati o nafti u Crnoj Gori. Uvijek me je zanimalo kako nastaje nafta, prirodni gas i ugalj. O tome sa \u010dak govorilo i na mojim studijama biologije. Strast prema takvim saznanjima uzbudilo je moju sanjarsku du\u0161u i natjeralo me da saznam i druge pojedinosti o takvim prirodnim resursima. Ubrzo sam saznao da se ugljovodonici (nafta i gas) ne koriste samo za pokretanje automobila. Ne postoji pojedina\u010dno resurs na zemlji koji se koristi na vi\u0161i na\u010dina od nafte. Od nje se dobija peko 6000 drugih proizvoda, kao sto su: plastika, ljekovi, ulja, maziva, kreme, izolacija, katran, asfalt, plastika, pogonska goriva, lak za nokte, pasta za zube, kontaktna so\u010diva, \u0161amponi, boje za kosu&#8230; Shvatio sam da pri\u010da kako svijet polako skre\u0107e ka drugim izvorima energije nije previ\u0161e realna jer i da se potpuno prestane sa automobilima na unutra\u0161nje sagorijevanje nafta \u0107e i narednih 50 godina biti strate\u0161ki resurs. Tako\u0111e, sam shvatio sam da svijet ima jo\u0161 50 godina da izna\u0111e na\u010din da se u potpunosti zamijeni nafta i njeni proizvodi. Prva stvar koja \u0107e da se promijeni, odnosno da postane odr\u017eiva, je proizvodnja struje i transport. Istina je da se napu\u0161ta ugalj, da se nafta rijetko sagorijeva u elektranama a za plin to jo\u0161 nije slu\u010daj.<\/p>\n<p>Po\u010deo sam da se interesujem o na\u010dinima prerade nafte, saznao o istoriji po\u010dev od ameri\u010dkog biznismena Rockfellera, da bih shvatio kako svijet funkcioni\u0161e. Posle je moj sanjarski odnos prema ovoj temi malo utihnuo do posljednjih 5 godina kada sam \u010duo da \u0107e u Crnoj Gori po\u010deti ne\u0161to da se radi po pitanju ovog resursa. Imao sam priliku da se pove\u017eem sa na\u0161om Upravom za ugljovodonike koja je imala potrebu za nekim ko bi se bavio segmentom za\u0161tite \u017eivotne sredine, kada se otpo\u010dne sa ovim poslovima. Tada sam ja bio Mr. biolog koji je radio 10 godina u Nacionalnim parkovima. Ubrzo sam ponovo po\u010deo da se interesujem za ovu industriju i izazove koji postoje za za\u0161titu prirode.<\/p>\n<p>Prva \u0161kola u koju su me uputili bila je u Norve\u0161koj, u mjestu Stavanger koji je centar naftne industrije u toj zemlji. Norve\u0161ka je zemlja koja je najefikasnija u ovoj industriji i ve\u0107ina svijeta mjeri standarde poslovanja i za\u0161tite prirode prema njihovim saznanjima, iskustva i struci. Upravo njihovi ekperti su anga\u017eovani kako bi se kod nas pokrenuo posao. Saznao sam kako industrija funkcioni\u0161e, uti\u010de na dru\u0161tvo i dr\u017eavu u kojoj je ima. Ona je podigla nivo sre\u0107e stanovni\u0161tva do neprepoznatljivosti, podigla je stepen snage dr\u017eavnih institucija, zdravstvene za\u0161tite i za\u0161tite prirode, kao i druga blagostanja koja imaju je sve zahvaljuju\u0107i naftnoj industriji. Norve\u0161ka je jedna od najsretnijih zemalja i najbogatijih zemalja na svijetu koja je uspjela da o\u010duva svoju \u017eivotnu sredinu. \u010cak ni ribarska industrija nije trpjela ni malo a intenzivno se eksploatisanje nafta i gasa ve\u0107 je jedna od najboljih na svijetu. U po\u010detku je postojao veliki otpor od strane ribara, ali su kasnije shvatili da se riblji fond pove\u0107ao, jer sada postoji vi\u0161e stani\u0161ta u koje se riba naselila. Ribarska industrija je procvjetala. Oni jedu naj\u010distiju i zdravu hranu. Najupe\u010datljiviji utisak koji sam donio iz Norve\u0161ke je koli\u010dina stru\u010dnosti u in\u017eenjerstvu, graditeljstvu, robotici, plovilima, brodogradnji itd. koje posjeduju zahvaljuju\u0107i ovoj industriji. To je mo\u017eda i najbitnija pozitivni efekat ovog posla. Podi\u017eu se kapaciteti zemlje jer ova industrija zahtijeva veliku stru\u010dnost. Nikada nisam bio u takvom dru\u0161tvu i imao \u010dast da razgovaram sa toliko pametnih ljudi. Moje dodatno obrazovanje je pla\u0107eno iz naftnih fondova jer su naftne kompanije du\u017ene da podi\u017eu kapacitete zemlje u kojoj obavljaju poslove. Veliki novac se ve\u0107 upla\u0107uje za takve potrebe. To \u0107e pomo\u0107i da Crna Gora ima stru\u010dnjake koji mogu da pariraju svim drugima u ovoj industriji ako posao oko nafte i gasa za\u017eivi, a ta znanja \u0107e kasnije mo\u0107i da se primjene i na druge industrije. Pokrenu\u0107e se industrija zemlje jer \u0107emo jednog dana proizvoditi mnoge stvari sto je naftnoj industriji potrebno, a i imati stru\u010dne ljude.<\/p>\n<p>Nakon toga bio sam na obuci vezano za bezbjednost tokom boravka na plovilima i platformama \u0161to je manje zanimljivo za ovu temu ali je vazno znati da se u ovoj industrija vi\u0161e nego u ijednoj drugoj brinu o bezbjednosti zaposlenih.<\/p>\n<p>\u201eENI\u201c kompanija je obuku organizovala kasnije u Italiju, mjesto Pavija koja je njihov centar naftne industrije, gdje sam najvi\u0161e nau\u010dio o samom na\u010dinu bu\u0161enja, postavljanju platformi, mjerama za\u0161tite, brzog reagovanja u slu\u010daju nezgode, pravljenju cjevovoda, proizvodnje energije i raznim drugim primjenama tehnologija bu\u0161enja, kao sto je eksploatacija termalnih voda. Pri\u010dalo se o rizicima i njihovim iskustvima. Predavanja su opet dr\u017eali najbolji stru\u010dnjaci u ovim oblastima. Posjetili smo nekada\u0161nju termoelektranu na ugalj koja sad radi na plin potpuno \u010disto i bez zaga\u0111enja \u0161to bez plina ne bi bilo mogu\u0107e. Nema crnog dima, nema mirisa i sasvim normalno se \u017eivi u neposrednoj blizini fabrike, koja je u samom gradu, a proizvodi pribli\u017eno struje kao cijela hidroelektrana Piva. Ako bi se uporedio uticaj na \u017eivotnu sredinu i uzurpacija prostora ove dvije elektrane uvijek bi glasao za termoelektranu na plin nego za potencijalnu hidroelektranu u Crnoj Gori. Obi\u0161li smo sve bu\u0161otine plina na kopnu za koje samo mogu re\u0107i da su takve da bi ste se prije zgrozili nad nekim bunarom za vodu u crnogorskom selu nego za ovom bu\u0161otinom. Toliko je \u010disto, neprimjetno i minijaturna uzurpacija prostora da bih dozvolio da se plin bu\u0161i ispred moje vikendice. Tada sam shvatio da se eksploatacija plina na kopnu u svojoj su\u0161tini ne razlikuje puno od onoga u moru. U moru mora da postoji platforma samo zato \u0161to nije kopno a u dogledno vrijeme ako se napravi cjevovod isto mo\u017ee da bude i u moru to jest da se ukloni platforma i da osim toga bunara na dnu mora ni\u0161ta drugo se ne bi vidjelo da se radilo.<\/p>\n<p>Samo bu\u0161enje i bu\u0161otina ima trostruke sisteme sprje\u010davanja erupcije ili havarije pa je prakti\u010dno nemogu\u0107e cak ni u slu\u010daju zemljotresa da se ne\u0161to o\u0161teti i do\u0111e do havarije.<\/p>\n<p>O samom procesu bu\u0161enja sam saznao da ni u jednom momentu materijal iz bu\u0161otine nije u kontaktu sa morskom vodom i da se svi materijali bu\u0161enja odvoze sa lica mjesta da se ni\u0161ta ne ispu\u0161ta u more. Oko same platforme plivaju ribe, voda je kristalno cista, \u0161koljke mu\u0161ulje rastu nesmetano, a moglo bi se kupati iznad same bu\u0161otine da je dozvoljeno.<\/p>\n<p>U Italiji, svi incidenti su svedeni na minimalno prosipanje gline i sli\u010dnog materijala u more ali se odmah reagovalo i kompanija je platila veliku kaznu. Drugih incidenata nije bilo, pa oprema za brzo djelovanje usled izlivanja nafte nikada nije upotrebljenja. Oprema za brzo reagovanje bi\u0107e instalirana u Luci Bar od strane kompanija koje budu poslovale kod nas.<\/p>\n<p>Imamo saznanja kakva je situacija u Crnoj Gori za istra\u017eivanje ugljovodonika i kada se uzme u obzir dubina na kojoj se nalazi najvjerovatnije plin a ne nafta, sastava stijena, konfiguracije terena pa se zna da su rizici, koji su svakako minimalni, jo\u0161 manji. Pritisci nisu kao u drugim nalazi\u0161tima, stijene su boljeg kvaliteta. Pri\u010dali smo i o \u201cno go\u201d varijanti o kojoj Green home nije govorio. To je slu\u010daj kada se ne bi pristupilo eksploataciji nafte jer je uticaj na prirodu prevelik. Ta \u201eno go\u201c varijanta je bila da bi usled eksploatacije mogla da potone obala i pla\u017ee Crne Gore ali kompjuterske simulacije, na osnovu podataka, udaljenost od obale i sastav terena, govore da je tako ne\u0161to nemogu\u0107e te se ta varijanta za sada odbacuje. Tako ne\u0161to se planira za svako nalazi\u0161te posebno i Uprava ugljovodonika ima te podatke. Do potonu\u0107a obale ne\u0107e doci.<\/p>\n<p>Kompanija ENI, koja i kod nas sad posluje, finansira i za\u0161titu prirode Italije pa su za mnoge projekte izdvaja novac, kao \u0161to je za za\u0161titu njihove solane koju oni ve\u0107inski finansiraju. Pri\u010dali su nam i od drugim odgovornim stvarima koje se ti\u010du za\u0161tite \u017eivotne sredine i da je to ne\u0161to sasvim uobi\u010dajeno u radu ovakvih kompanija.<\/p>\n<p>Nakon toga bio sam u Britaniji da dobijem znanje i sertifikate iz oblasti za\u0161tite morskih \u017eivotinja prilikom 3D seizmi\u010dkog istra\u017eivanja pomorja u cilju detektovanja nafte. Postao sam MMO i PAM operater. Trenutno sam jedini stru\u010dnjak u Crnoj Gori sa ovim certifikatima.To mi omogu\u0107ava da pratim poslove koji su obavezni, stru\u010dnjak je uvijek na brodu ili platformi za bu\u0161enje kako bi kontrolisao i ukazivaju kompanijama da se ispo\u0161tuju procedure i pravila rada kako se ni jedna \u017eivotinja ne bi ugrozila. Naftne kompanije kontroli\u0161u eksterne kompanije i svako uginu\u0107e neke \u017eivotinje se smatra velikom sramotom za kompaniju. Navodim primjer da se tokom mog anga\u017emana na brodu ENI kompanije Polar Empress Mmo i Pam da su operateri zaustavili rad ma\u0161ina jer se u blizini plovila primakla jedna morska kornja\u010da. Da bi se izbjeglo da se povrijedi, brod je izgubio 8 sati rada koje je morao da nadoknadi i samo taj jedan \u017eivot kornja\u010de je ko\u0161tao kompaniju 150 000 eura, tj. toliko ko\u0161ta tih 8 sati rada\/nerada broda. Ovakve procedure su sasvim obavezne za kompanije tako da i ovo govori o kolikoj predanosti se radi kada je upitanju za\u0161tita prirode.<\/p>\n<p>Radio sam u dvije komisije za ocjene elaborata za procjenu uticaja na \u017eivotnu sredinu. Prvi je bio za 3d seizmi\u010dka istra\u017eivanja a drugi je za ovo, trenutno aktuelno, istra\u017eno bu\u0161enje. U takvim dokumentima opisani su svi procesi rada na\u010dini bu\u0161enja, tehnikama koje \u0107e se koristiti, osoblje koje \u0107e biti zaposleno, na\u010dini sakupljanja otpada, \u0161uta itd,\u2026 rizici, mjere smanjenja rizika, na\u010dini reagovanja. Dati su podaci o \u017eivotnoj sredini, biodiverzitetu, ekonomiji, socialnim prilikama, zdravlju stanovni\u0161tva, zaga\u0111enju, zemljotresima itd, onako kako su one bile prije radova, takozvano nulto stanje. Planiran je monitoring svih ovih parametara kako bi znali da li se naru\u0161ila \u017eivotna sredina vi\u0161e od planiranog. Na ove dokumente dato je pozitivno mi\u0161ljenje od strane \u010dlanova komisije i konstatovano da su ispo\u0161tovani najstro\u017ei standardi radi\u00a0 za\u0161tite prirode.<\/p>\n<p>Mo\u017eda se sada \u010dini da je ovo pri\u010da jedne osobe kojoj je neko zamazao o\u010di u ubijedio ga da je naftna industrija sad bezopasna, ali nisam se samo vodio njihovim obja\u0161njenjima i argumentima ve\u0107 sam se osvrnuo oko sebe. Skoro sve zemlje na svijetu imaju naftnu industriju. To su nerijetko naj\u010distije zemlje sa najrazvijenijom turisti\u010dkom industrijom i ni za jednu od njih se ne mo\u017ee reci ni\u0161ta drugo. Rijetki su primjeri kao sto je Meksi\u010dki zaliv i Nigerija da je ne\u0161to po\u0161lo po zlu. A Nigerija se \u010dak i ne smatra primjerom jer kod njih je po\u0161lo po zlu iz drugih razloga a ne zbog lo\u0161eg rada industrije.<\/p>\n<p>Ono \u0161to sam i sam mogao da zaklju\u010dim je da su zemlje kao \u0161to je Gr\u010dka, Italija, Norve\u0161ka, Danska, Saudijska Arabija, Izrael itd. naj\u010distije zemlje a imaju veoma razvijenu naftnu industriju. Niko ne mo\u017ee da poveze Gr\u010dku sa zaga\u0111enjem od nafte ili neku drugu od pomenutih zemalja pa sam se zapitao za\u0161to bi kod nas bilo druga\u010dije.<\/p>\n<p>Jedan od argumenata obi\u010dnog stanovni\u0161tva je bio da mi nismo Norve\u0161ka i da mi nismo Gr\u010dka pa da \u0107emo mi ne\u0161to naopako da uradimo ali ova industrija ne funkcioni\u0161e tako. Crna Gora ne vadi naftu iz zemlje ve\u0107 druge kompanije, mi dajemo koncesiju i kontroli\u0161emo njihov rad (za \u0161ta treba da se obu\u010dimo i dobro osposobimo Upravu za ugljovodonike) tako da ovaj argumenat kategori\u010dno odbacujem. Naftne kompanije garantuju cijelom svojom imovinom da ne\u0107e ni\u0161ta uraditi da zagade \u017eivotnu sredinu. Oni bi morali platiti svu \u0161tetu koja bi se pri\u010dinila i oni se boje vi\u0161e toga nego mi iako je sama havarija toliko malo vjerovatna. Vjerovatno\u0107a je toliko mala da vi\u0161e treba da se bojimo da se dva broda ne sudare u luci Bar nego bilo kakvog incidenta prilikom eksploatacije nafte. Vi\u0161e je mogu\u0107e da do\u0111e do po\u017eara na platformi i da pogine neki radnik nego od izlivanja nafte a naftna industrija ima me\u0111u najmanjim vjerovatno\u0107ama da se neki radnik ozbiljno povrijedi.<\/p>\n<p>Ja se nadam da \u0107e u na\u0161em pomorju da se prona\u0111u ogromne koli\u010dine plina koje bi se eksploatisale narednih 40 godina. Ma\u0161tam da \u0107e se sprovesti sistem plinovoda po cijeloj zemlji i da svaka ku\u0107a ili stan ima plin za kuvanje i grijanje. Nadam se da bi se tada i termo elektrana modernizovala i proizvodila struju od plina pa bi se rije\u0161io goru\u0107i problem zaga\u0111enja Pljevalja. Mogla bi da se napravi nova elektrana u Baru ili Ulcinju i to u sred grada jer plin uop\u0161te ne uti\u010de negativom po \u017eivotnu sredinu ako izuzmemo CO2. Plin sagorijeva cisto do ugljendioksida i vode. Oko elektrane mogu da se zasade masline ili gaji paradaiz, gro\u017e\u0111e ili bilo \u0161ta drugo. Tada bi se moglo prestati sa mini hidroelektrana, spaljivanju uglja, pri\u010de oko novih brana na rijekama bi stale, ljudi bi neuporedivo manje tro\u0161ili struje i ne bi bilo ni jedne ku\u0107e u kojoj je zimi hladno. Mo\u017eda bi postali izvoznici elektri\u010dne energije. Tada bi tek mogli da pre\u0111emo na elektri\u010dne automobile jer bi struje bilo dovoljno.<\/p>\n<p>Posebno bih bio radostan kada bi usled razvitka ove industrije Crne Gora imala visoko kvalifikovane in\u017eenjere koji bi radili u svojoj zemlji na ovim poslovima a kasnije neki spinoff bi sigurno nastao te bi se od tih pametnih in\u017eenjera razvila i neka druga industrija ili nova fabrika.<\/p>\n<p>Moje mi\u0161ljenje nije jedino i mo\u017eda neki drugi ekspert ima druga\u010dije zaklju\u010dke ali o ovom pitanju ne mogu da odlu\u010duju stanovnici Crne Gore na referendumu. Predla\u017eem da tra\u017eite mi\u0161ljenje od \u0161to vi\u0161e drugih eksperata. Potpuno je uredu i da odr\u017ei neki okrugli sto na kome bi se su\u010deljavali stavovi. Ja stojim iza ovoga \u0161to sam rekao jer su takva moja saznanja, a po\u017eeljno je poslu\u0161ati i one koji imaju crnu prognozu, one koji se protive \u0161irenju naftne industrije iz razloga \u0161to je po njima to katastrofalno po prirodu jedne zemlje, samo treba da je taj neko ekspert.<\/p>\n<p>Nauka u svojoj su\u0161tini nikada ne mo\u017ee da tvrdi da je ne\u0161to 100 posto istinito. Nismo 100 posto sigurni ni za jednu oblast fizike ali nauka je najbolji i jedini alat da ka\u017ee \u0161ta je najvjerovatnije istina a \u0161ta je najvjerovatnije la\u017e. Kasnije eksperimenti, dokazi u prirodi i ostvarena predvi\u0111anja na osnovu nau\u010dnih teorija i dokaza govore u prilog da je neka teorija ta\u010dna te da smo na pravom putu u dostizanju istine.<\/p>\n<p>Ni za jednu stvar na svijetu jo\u0161 uvijek ne postoji apsolutna sigurnost (mada se o mnogima vi\u0161e ne raspravlja jer su dokazi preovladali), to trebamo da imamo uvijek na umu i to se od struke ne mo\u017ee tra\u017eiti ni kad su poslovi sa ugljovodonicima u pitanju ali ni kad su poslovi sa vakcinama u pitanju. Mo\u017eemo samo da slu\u0161amo eksperte i ra\u010dunamo rizike koji su kada je ova tema u pitanju minimalni.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n<p>Ako o \u010demu ne smije da se odlu\u010duje na referendumu onda je to ovo pitanje. Moramo pitati eksperte i na osnovu neke njihove procjene i njihove ve\u0107ine, pa nek je 4\/5 ve\u0107ina ako treba, donijeti odluku. Molim vas NE referendum ovom prilikom jer stanovni\u0161tvo nije kadar koji mo\u017ee da racionalno shvati industriju nafte i gasa.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako o \u010demu ne smije da se odlu\u010duje na referendumu onda je to ovo pitanje. Moramo pitati eksperte i na osnovu neke njihove procjene i njihove ve\u0107ine, pa nek je 4\/5 ve\u0107ina ako treba, donijeti odluku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":316910,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12,6],"tags":[],"class_list":["post-316909","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana","category-huskanje-na-dijalog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316909","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316909"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316909\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331074,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316909\/revisions\/331074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/316910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}