{"id":316894,"date":"2021-03-26T13:00:24","date_gmt":"2021-03-26T12:00:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316894"},"modified":"2021-03-26T13:04:43","modified_gmt":"2021-03-26T12:04:43","slug":"crna-gora-i-vakcinacija-protiv-kovid-19-daj-boze-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/26\/crna-gora-i-vakcinacija-protiv-kovid-19-daj-boze-zdravlja\/","title":{"rendered":"Crna Gora i vakcinacija protiv KOVID-19: Daj, Bo\u017ee, zdravlja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Daniela VUK\u010cEVI\u0106*<\/strong><\/p>\n

Malo je parametara po kojim se dr\u017eava koja ima tek ne\u0161to vi\u0161e od pola miliona stanovnika, kao \u0161to ima Crna Gora, mo\u017ee mjeriti sa vi\u0161estruko mnogoljudnijim dr\u017eavama. To svaki uspjeh crnogorskih stanovnika, uklju\u010duju\u0107i sportiste, koji svojim postignu\u0107ima stanu uz rame sa najboljima u svijetu, \u010dini jo\u0161 ve\u0107im i vrijednijim po\u0161tovanja. U posljednjih nekoliko mjeseci, Crna Gora, ovaj put na\u017ealost a ne na \u010dast, obara brojne rekorde, \u0161to regionalne a \u0161to svjetske, kada je broj oboljelih od koronavirusa u pitanju.<\/p>\n

Korona free, korona svi<\/strong><\/h2>\n

Sredinom pro\u0161le godine, prethodna Vlada, je nakon \u0161to je progla\u0161en kraj epidemije, jer pribli\u017eno mjesec nije bio zabilje\u017een ni jedan novi slu\u010daj obolijevanja od korone, poku\u0161ala da ohrabri turiste da posjete dr\u017eavu. Kampanja je vo\u0111ena pod sloganom \u201ekorona free<\/a>\u201c destinacija. Prije nego je uspjela da dosegne planirani cilj, pojavili su se novi slu\u010dajevi i \u201ekorona free\u201c moto je na dru\u0161tvenim mre\u017eama cini\u010dno preformulisan u \u201ekorona svi\u201c. Krajem 2020. i po\u010detkom 2021. broj aktivnih slu\u010dajeva obolijevanja je prema\u0161ivao 10 hiljada, dok po\u010detkom marta taj broj oscilira izme\u0111u osam i devet hiljada<\/a>. Crna Gora se probila i na neslavno drugo mjesto u svijetu po broju oboljelih na milion stanovnika. Kada se u obzir uzme i broj hospitalizovanih na 100 hiljada gra\u0111ana, slika je daleko od ru\u017ei\u010dastih nijansi \u2013 u CG taj broj iznosi 72, a primjera radi, u Makedoniji 32. Broj preminulih od po\u010detka epidemije je prema\u0161io hiljadu, dok je samo u februaru od posljedica izazvanih koronavirusom preminulo vi\u0161e od 150 ljudi. Jo\u0161 jedan neslavni rekord je oboren 8. marta kada je umrlo \u010dak 18 ljudi.<\/p>\n

Iako nije nu\u017eno biti specijalista epidemiologije, da bi uvidjeli da ova borba zaista jeste na \u017eivot i smrt, fokus \u010ditavog dru\u0161tva je vi\u0161e od pola godine u potpunosti usmjeren na politi\u010dki teren. Krajem avgusta, po prvi put nakon 30 godina, vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera je pora\u017eena na izborima. To je uzorkovalo vi\u0161emjese\u010dne pregovore, odlaganja i, iako ne formalno, a ono su\u0161tinski, vanredno stanje. Dok svi gledaju u aktere politi\u010dke predstave, malo je ko zapazio da se scenografija ne nalazi u najboljem stanju. \u00a0Medicina u doba politke<\/strong>\u00a0Kada je postalo o\u010digledno da uvo\u0111ene, ukidane, mijenjane i prilago\u0111avane mjere za suzbijanje korona virusa ne daju o\u010dekivane rezulatate, a jo\u0161 jedna ljetnja turisti\u010dka sezona je na vratima, fokus interesovanja javnosti je pomjeren na nabavku vakcina. Turizam \u010dini gotovo \u010detvrtinu BDPa dr\u017eave, a pro\u0161le godine<\/a> prihodi od sezone su bili manji za nevjerovatnih 90-ak procenata, dok se u regionu taj \u201emanjak\u201c kretao oko 50 posto. Nije potrebno biti ni epidemiolog, a ni stru\u010dnjak za turizam, da se shvatila sljede\u0107a \u010dinjenica- bez br\u017ee imunizacije stanovni\u0161tva, nema povratka na staro. Tu se Crna Gora, opet na\u017ealost, nije na\u0161la u vrhu po ijednom parametru. U februaru je po\u010dela vakcinacija medicinskog osoblja i nastavljena u martu vakcinacijom prve prioritetne kategorije- stanovni\u0161tva starijeg od 80 godina. \u00a0Po\u010detak mandata nove ministarke zdravlja, Jelene Borovini\u0107 Bojovi\u0107, je i obilje\u017eilo tra\u017eenje krivaca za to \u0161to imunizacija jo\u0161 nije po\u010dela. Odgovornost za spor tempo, po njenom vi\u0161e puta izre\u010denom stavu, le\u017ei na prethodnom ministru zdravlja, Kenanu Hrapovi\u0107u, zato \u0161to, kako tvrdi, izme\u0111u ostalog ne samo da nije na vrijeme obezbijedio vakcine, ve\u0107 ni na mailove, nakon po\u010detnog interesovanja za nabavku, nije odgovarao. Zbog sumnje u nesavijestan rad, Hrapovi\u0107a istra\u017euje<\/a> i Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Vakcinacija koja je u toku po\u010dela je zahvaljuju\u0107i donacijama Srbije i Kine, od dvije i 30 hiljada doza. U me\u0111uvremenu je isporu\u010deno i pet hiljada od 50 000 vakcina dogovorenih u pregovorima sa Rusijom. Sve je ovo dodatni razlog za jo\u0161 jedan \u010din u politi\u010dkoj predstavi gdje je trenutna ve\u0107ina okarakterisana kao pro – srpska, tj pro – ruska. Ovo nije i vrlo vjerovatno ne\u0107e promijeniti ni \u010dinjenica da je Vlada dan po\u0161to su ruske \u201eSputnik V\u201c vakcine isporu\u010dene produ\u017eila sankcije Rusiji prate\u0107i spoljnu politiku EU.<\/p>\n

Sude\u0107i prema najavama ministarke zdravlja u narednom periodu u Crnu Goru \u0107e sti\u0107i vi\u0161e od pola miliona vakcina i to pribli\u017eno 200 hiljada kineskog \u201eSinofarma\u201c, isto toliko ruskog \u201eSputnjika V\u201c, a u toku su i preliminarni dogovori za 150 hiljada doza \u201eFajzer\u201c. Posljednji pomenuti proizvo\u0111a\u010d je prema trenutno dostupnim informacijama zaustavio proizvodnju i distribuciju na globalnom nivou, te se o preciznijim rokovima za isporuku ne mo\u017ee govoriti. U okviru COVAX inicijative o\u010dekuje se i vi\u0161e od 80 hiljada doza \u201eAstraZeneka\u201c i to u nekoliko etapa. Razgovara se i sa proizvo\u0111a\u010dima \u201eD\u017eonson\u201c i \u201eModerna\u201c, ali su i oni \u201ena dugom \u0161tapu\u201c, tj te\u0161ko da se mogu o\u010dekivati u toku ove godine.<\/p>\n

Planovi za imunizaciju<\/strong><\/h2>\n

Zdravlje nema cijenu, ali vakcine imaju. Me\u0111utim, koliko ona ta\u010dno iznosi, do sada nema informacija. Bud\u017eet do sredine marta jo\u0161 nije usvojen, te se ne zna ni koliko ni kako \u0107e biti pla\u0107ene. Od ovoga, vjerovatno vi\u0161e govori \u010dinjenica da je interesovanje javnosti i medija za ovu informaciju u potpunosti izostala.<\/p>\n

Vakcinacija se sprovodi na dobrovoljnoj osnovi. Kako bi se bolje organizovao \u010ditav proces, pokrenut je sajt<\/a> na kome gra\u0111ani mogu izraziti interesovanje za imunizaciju. U ovom trenutku, po\u010detkom marta, pribli\u017eno 30ak hiljada gra\u0111ana se prijavilo. Ipak, sada to malo zna\u010di, jer vakcina nema dovoljno za sve i tek kada ih bude bilo, stanovni\u0161tvo mo\u017ee o\u010dekivati vi\u0161e informacija o tome kada \u0107e i gdje mo\u0107i da se vakcini\u0161u. Dokument \u201eNacionalna strategija za uvo\u0111enje, distribuciju i primjenu COVID- 19 vakcina<\/a>\u201c odredio je koje su prioritetne kategorije za pelcovanje – medicinski radnici, 20ak hiljada starijih od 80 godina, 15ak hiljada onih u grupi od 75 do 79 godina, 24 hiljade stanovnika starih od 70 do 75 godina, i u petoj grupi je gotovo 50 hiljada gra\u0111ana starosti od 65 do 69 hiljada. Kada krene masovna imunizacija op\u0161te populacije, njome \u0107e biti obuhva\u0107eni i stranci sa stalnim prebivali\u0161tem u Crnoj Gori.<\/p>\n

Gore navedeni broj doza vakcina je blizu potrebnog za imunizaciju stanovni\u0161tva Crne Gore. No, sude\u0107i po nekim zabrinjavaju\u0107im tendencijama koje se javljaju u po\u010detku moglo bi se desiti da bude i \u201evi\u0161ka\u201c. Istra\u017eivanja ra\u0111ena krajem 2020. pokazala su da je blizu 40 posto gra\u0111ana zainteresovano da primi vakcinu. Po\u010detkom marta, taj je broj bio ne\u0161to ve\u0107i, iako je iznosio tek 50 posto. Ovaj se trend manifestovao i u posebno zabrinjavaju\u0107oj \u010dinjenici da se u Podgorici, gdje se nalazi Klini\u010dki centar, Dom zdravlja i brojne privatne ambulatne, za vakcinaciju se prijavilo manje od 400 zdravstvenih radnika.<\/p>\n

Rizik <\/strong>od <\/strong>nov\u0435 epidemij\u0435<\/strong><\/h2>\n

Ova tendencija, dovo\u0111enja u pitanje efikasnosti vakcina i njihovih potencijalno negativnih posljedica se ne javlja sada prvi put. Zbog slabog odziva roditelja na poziv za vakcinaciju djece MMR-om<\/a> koji \u0161titi od malih boginja, zau\u0161ki i rubeole, dr\u017eava se gotovo neprekidno nalazi pred mogu\u0107om epidemijom. Prije nekoliko godina, pokrenuta je kampanja kako bi se ovaj trend preokrenuo, ali bez mnogo uspjeha. Ni kazne nisu dale rezultata. Samo u toku 2019. godine ka\u017enjeno je gotovo tri puta vi\u0161e roditelja nego od 2013. do 2017. Ukupno 140 roditelja je platilo pribli\u017eno 15 hiljada eura izre\u010denih kazni. Gotovo 90 posto djece ro\u0111ene u Podgorici 2014. je vakcinisano MMRom, da bi taj procenat kod djece 2019. godi\u0161te pao na tek ne\u0161to preko 10 procenata.<\/p>\n

Dakle, tek svako deseto dijete je primilo vakcinu. Pedijatar i dugogodi\u0161nji direktor Doma zdravlja u glavnom gradu gdje \u017eivi gotovo tre\u0107ina stanovni\u0161tva Crne Gore, Neboj\u0161a Kavari\u0107, upozorava<\/a> da to \u0161to nemamo epidemiju malih boginja je puka slu\u010dajnost i da nas te katastrofe \u010duvaju tragovi ranije ste\u010denog kolektivnog imuniteta. \u201eDovoljno je da jedno dijete do\u0111e u fazu kada je zarazno, \u010detiri dana prije pojave morbila i \u010detiri dana poslije ozdravljenja, da prenese i ima\u0107emo epidemiju\u201c, rekao je Kavari\u0107. \u0160ta bi u sred pandemije korona virusa, zna\u010dila jo\u0161 i epidemija malih boginja, jasno je svakom ko bez pote\u0161ko\u0107a sabira i oduzima do deset, al\u2019 je pitanje da li je vapaje ljekara imao ko \u010duti dok traje politi\u010dka predstava koja \u0107e po svojoj prilici imati \u010dinova kao serije bolivudske produkcije epizoda.<\/p>\n

Prekrajanje mjera<\/strong><\/h2>\n

Gorepomenuti doktor Kavari\u0107 je nakon vi\u0161e od 30 godina sta\u017ea, u Domu zdravlja ostao bez posla. Sem \u0161to je bio ljekar, \u010dlan je i do nedavno vladaju\u0107eg DPSa. On je samo jo\u0161 jedan od direktora domova zdravlja, bolnica i klinika, koji su smijenjeni nakon izbora. Svi su, istini za volju, bili i istaknuti \u010dlanovi do avgusta ve\u0107inske koalicije. Da situacija nije kakva je, vjerovatno smjene ljekara ne bi izazvale toliku zabrinutost me\u0111u gra\u0111anima. Vlada izabrana po\u010detkom decembra je obe\u0107ala da u dono\u0161enju mjera za suzbijanje pandemije vi\u0161e ne\u0107e biti politike ve\u0107 \u0107e se \u201epitati struka\u201c.<\/p>\n

Javnost je o\u010digledno pogre\u0161no pretpostavila da se misli na medicinsku a ne ekonomsko- finansijsku struku. Do sredine marta, ve\u0107 u tri navrata je saop\u0161tavano da ljekari zagovaraju potpuno zatvaranje. Sva tri puta, Vlada se odlu\u010dila za uvo\u0111enje restriktivnijih mjera, ali ne i \u201elock- down\u201c jer bi, kako je poja\u0161njeno, to zna\u010dilo potpuni krah ekonomije. Nakon toliko izmjena i prilago\u0111avanja mjera, niko vi\u0161e nije na\u010disto, \u0161ta je dozvoljeno, kada i gdje, te su preporuke i zabrane namjenjene o\u010duvanju zdravlja, jo\u0161 jednom postale predmet podsmijeha<\/a>, posebno na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Premijer Zdravko Krivokapi\u0107, koji je na tu poziciju do\u0161ao kao nestrana\u010dka, ali li\u010dnost bliska crkvi, je nekoliko puta snimljen kako kr\u0161i mjere<\/a> i ne nosi masku u toku vjerskih obreda. U video poruci se zbog toga izvinio gra\u0111anima, da bi nekoliko dana poslije opet u\u010dinio isto na sahrani vladike Atanasija u Trebinju. Kredibilitet Vlade stoji na staklenim nogama (kao, uostalom i ekonomija).<\/p>\n

A ukoliko ga u potpunosti izgubi u borbi gdje bi cilj trebalo da je svima jedan \u2013 a to je zdravlje, te\u0161ko da \u0107e mo\u0107i da sprovede reforme koje obe\u0107ava. \u201eScenografija\u201c nam nije u najboljem stanju, \u0161ta se de\u0161ava iza kulisa, tek bi trebalo saznati, ali bez sumnje, Brenin je hit sa po\u010detka, sa manjim doradama, najprikladnija muzi\u010dka podloga – Daj, Bo\u017ee, zdravlja i pameti. Od \u201ekojeg dinara i mladosti\u201c smo, izgleda, odustali.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 ****<\/strong><\/p>\n

*Daniela Vuk\u010devi\u0107<\/strong> je diplomirala novinarstvo i komunikacije na Fakultetu politi\u010dkih nauka Univerziteta u Beogradu. Vi\u0161e od deset godina sta\u017ea provela je u razli\u010ditim crnogorskim medijima, lokalnim i nacionalnim, \u0161tampanim i elektronskim, i nekim regionalnim, specijalizovanim za ekonomiju i finansije. Autorka je i vi\u0161e istra\u017eiva\u010dkih radova o medijima.<\/em><\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu tre\u0107eg izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/em><\/strong>Res Publica<\/em><\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0<\/em><\/strong>Institut za komunikacijske studije<\/em><\/strong><\/a>\u00a0iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/em><\/strong>PCNEN<\/em><\/strong><\/a>), Hrvatske (<\/em><\/strong>Lupiga<\/em><\/strong><\/a>), Kosova (<\/em><\/strong>Sbunker<\/em><\/strong><\/a>), Srbije (<\/em><\/strong>Ne Davimo Beograd<\/em><\/strong><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/em><\/strong>Analiziraj.ba<\/em><\/strong><\/a>), i Gr\u010dke (<\/em><\/strong>Macropolis<\/em><\/strong><\/a>), u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svojevremeno je mega – popularna regionalna zvijezda Lepa Brena, u jednoj od svojih pjesama pjevala \u201cDaj, Bo\u017ee, zdravlja i radosti\u201d. Iako je od ovog hita pro\u0161lo vi\u0161e od tri decenije, ovaj refren, danas je, posebno aktuelan. <\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":316895,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-316894","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316894","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316894"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316894\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":316900,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316894\/revisions\/316900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/316895"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316894"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316894"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316894"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}