{"id":316863,"date":"2021-03-26T06:51:17","date_gmt":"2021-03-26T05:51:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316863"},"modified":"2021-03-26T06:51:17","modified_gmt":"2021-03-26T05:51:17","slug":"zasto-je-saudijska-arabija-i-dalje-saveznik-sad-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/26\/zasto-je-saudijska-arabija-i-dalje-saveznik-sad-a\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je Saudijska Arabija i dalje saveznik SAD-a"},"content":{"rendered":"

Autor: Jeffrey Fields<\/strong><\/p>\n

Prema izvje\u0161\u0107u koje je objavila administracija Joe Bidena, saudijski prijestolonasljednik Mohammad bin Salman \u201codobrio je operaciju \u2026 hvatanja ili ubijanja saudijskog novinara Jamala Khashoggija\u201d. Me\u0111utim,\u00a0 predsjednik Biden ka\u017ee da SAD ne\u0107e sankcionirati saudijsku vladu, ra\u010dunaju\u0107i da bi bilo kakva izravna kazna mogla riskirati suradnju Saudijske Arabije u su\u010deljavanju s Iranom i u protuteroristi\u010dkim naporima.<\/p>\n

Kao i njegovi prethodnici, Biden se suo\u010dava s \u010dinjenicom da je Saudijska Arabija potrebna za postizanje odre\u0111enih ciljeva SAD-a na Bliskom istoku.<\/p>\n

Ovo je svakako promjena u odnosu na Bidenovu kritiku Saudijske Arabije za vrijeme predizborne kampanje. Tada je govorio da \u0107e njegova administracija ovo represivno kraljevstvo \u2013 dugogodi\u0161njeg saveznika SAD-a \u2013 pretvoriti u \u201cglobalnog izop\u0107enika\u201d.<\/p>\n

Afera Khashoggi nagla\u0161ava jednu neobi\u010dnost ameri\u010dke vanjske politike, koju sam primijetio tijekom mnogih godina rade\u0107i u State Departmentu i Ministarstvu obrane: selektivni moral u suo\u010davanju s represivnim re\u017eimima.<\/p>\n

Mno\u0161tvo diktatora<\/h2>\n

Trumpova administracija nije \u017eeljela ulaziti u sukob sa Saudijskom Arabijom zbog ubojstva Khashoggija, kolumnista Washington Posta koji je \u017eivio u Virginiji. Osim ukidanja viza nekim saudijskim du\u017enosnicima umije\u0161anima u Khashoggijevu smrt, Trump nije u\u010dinio ni\u0161ta da Saudijsku Arabiju kazni zbog Khashoggijevog mu\u010denja, ubojstva i raskomadavanja . Trump i drugi du\u017enosnici Bijele ku\u0107e podsjetili su kriti\u010dare da Saudijska Arabija tro\u0161i milijarde dolara na kupovinu oru\u017eja od SAD-a i da je klju\u010dni partner u ameri\u010dkoj kampanji pritiska na Iran. Biden je zauzeo malo o\u0161triju liniju, odobravaju\u0107i objavljivanje obavje\u0161tajnog izvje\u0161taja koji bin Salmana krivi za Khashoggijevo ubojstvo, te sankcioniranje 76 ni\u017eerangiranih saudijskih du\u017enosnika .<\/p>\n

Saudijska Arabija nije jedina dr\u017eava kojoj su SAD progledale kroz prste usprkos stra\u0161nim zlo\u010dinima. SAD desetlje\u0107ima odr\u017eava bliske veze s nekim od najgorih kr\u0161itelja ljudskih prava na svijetu. Otkako su\u00a0 iza\u0161le iz hladnog rata kao dominantna svjetska vojna i ekonomska sila, uzastopni ameri\u010dki predsjednici vidjeli su financijsku i geopoliti\u010dku korist u okretanju glave od zlodjela brutalnih re\u017eima.<\/p>\n

Prije islamske revolucije 1979. godine Iran je bio blizak saveznik SAD-a. \u0160ah Reza Pahlavi vladao je surovo, koriste\u0107i svoju tajnu policiju za mu\u010denje i ubojstvo politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika. Ali \u0161ah je tako\u0111er bio sekularni, antikomunisti\u010dki vo\u0111a u regiji kojom dominiraju muslimani. Predsjednik Nixon nadao se da \u0107e Iran biti \u201czapadni policajac u Perzijskom zaljevu\u201d.<\/p>\n

Nakon svrgavanja \u0161aha, Reaganova administracija se 1980-ih sprijateljila s ira\u010dkim diktatorom Sadamom Husseinom. Sjedinjene Dr\u017eave podr\u017eale su ga obavje\u0161tajnim podacima tijekom rata s Iranom i ignorirale njegovu upotrebu kemijskog oru\u017eja. Tako\u0111er, prije krvavog gra\u0111anskog rata u Siriji \u2013 u kojem je prema procjenama ubijeno oko 400 000 ljudi i u kojem je vlada izvr\u0161ila grozne napade kemijskim oru\u017ejem \u2013 njezin autoritarni re\u017eim u\u017eivao je relativno prijateljske odnose sa SAD-om.<\/p>\n

Sirija se nalazi na State Departmentovom popisu dr\u017eavnih sponzora terorizma od 1979. Ipak, predsjednici Nixon, Jimmy Carter, George HW Bush i Bill Clinton posjetili su oca predsjednika Bashara al-Assada, koji je vladao od 1971. do njegove smrti 2000. godine.<\/p>\n

Za\u0161to je Saudijska Arabija bitna<\/h2>\n

Prije (zasad navodnog) atentata na Khashoggija od strane saudijskih operativaca, 35-godi\u0161nji prijestolonasljednik gajio je reputaciju umjerenog reformatora. Salman je uveo va\u017ene promjene u konzervativnom arapskom kraljevstvu, dopu\u0161taju\u0107i \u017eenama da voze, bore\u0107i se protiv korupcije i ukidaju\u0107i neke ovlasti vjerske policije. Ipak, i pored toga Saudijska Arabija i dalje je jedan od najautoritarnijih svjetskih re\u017eima. Iako \u017eene sada mogu dobiti putovnicu bez dopu\u0161tenja mu\u0161kog staratelja, i dalje im je potrebno odobrenje staratelja da se udaju, napuste zatvor ili dobiju pravo na odre\u0111ene medicinske postupke. Moraju imati pristanak mu\u0161kog skrbnika za upis na fakultet ili tra\u017eenje posla.<\/p>\n

Saudijska vlada tako\u0111er redovito proizvoljno hapsi gra\u0111ane, prema Human Rights Watchu . Gra\u0111ani mogu biti ubijeni zbog nenasilnih zlo\u010dina, \u010desto i javno. Izme\u0111u sije\u010dnja i sredine studenoga 2019. godine 81 osoba je pogubljeno zbog zlo\u010dina povezanih s drogom.<\/p>\n

Saudijska Arabija nalazi se odmah ispred Sjeverne Koreje po politi\u010dkim pravima, gra\u0111anskim slobodama i drugim mjerama slobode, prema ocjenjiva\u010dkom tijelu za demokraciju Freedom House-u . Isti izvje\u0161taj rangira Iran i Kinu ispred Saudijaca.<\/p>\n

Me\u0111utim, bogatstvo, strate\u0161ki polo\u017eaj na Bliskom istoku i izvoz nafte Saudijce i dalje \u010dine klju\u010dnim ameri\u010dkim saveznikom. Predsjednik Obama posjetio je Saudijsku Arabiju vi\u0161e od bilo kojeg drugog ameri\u010dkog predsjednika (\u010detiri puta u osam godina), kako bi razgovarao o svemu, od Irana do proizvodnje nafte.<\/p>\n

Ameri\u010dka realpolitika<\/h2>\n

Ova vrsta vanjske politike, koja se temelji na prakti\u010dnim, vlastitim interesima, a ne na moralnim ili ideolo\u0161kim pitanjima, naziva se \u201crealpolitikom\u201d. Henry Kissinger, dr\u017eavni tajnik za vrijeme Nixona, bio je majstor realpolitike, \u0161to je dovelo do normalizacije odnosa s Kinom (diplomatski odnosi izme\u0111u dviju zemalja prekinuti su 1949. godine kada su kineski komunisti\u010dki revolucionari preuzeli vlast).<\/p>\n

Tada je, kao i sada, Kina bila nevjerojatno represivna. Samo je 16 zemalja \u2013 uklju\u010duju\u0107i Saudijsku Arabiju \u2013 manje slobodno od Kine, navodi Freedom House. Iran, zemlja za koju SAD \u017eele da Saudijci poma\u017eu u odr\u017eavanju kontrole, nalazi se ispred Kine. Ali Kina je ujedno i najmnogoljudnija dr\u017eava na svijetu i nuklearna sila. Nixon, gorljivi antikomunist, nastojao je iskoristiti rastu\u0107i razdor izme\u0111u Kine i Sovjetskog Saveza. Washington i dalje pazi na ove va\u017ene, povremeno te\u0161ke odnose koje je Kissinger stvorio s Pekingom, unato\u010d stalnom progonu muslimanskih manjinskih skupina .<\/p>\n

Ameri\u010dka realpolitika odnosi se i na Latinsku Ameriku. Nakon kubanske revolucije 1959. godine, SAD je redovito podupirao vojne diktatore centralne i ju\u017ene Amerike koji su mu\u010dili i ubijali gra\u0111ane kako bi \u201cobranili\u201d Ameriku od komunizma.<\/p>\n

SAD nisu tako nevine<\/h2>\n

Ameri\u010dki predsjednici imaju tendenciju podcjenjivanja svojih odnosa s represivnim re\u017eimima, uz to hvale\u0107i visokomoralne \u201cameri\u010dke vrijednosti\u201d. To je jezik kojim se biv\u0161i predsjednik Barack Obama slu\u017eio 2018. kritiziraju\u0107i Trumpov entuzijazam spram autoritarnog ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pozivao se na ameri\u010dku \u201cpredanost odre\u0111enim vrijednostima i na\u010delima poput vladavine zakona i ljudskih prava i demokracije\u201d. Trump je branio svoj odnos s Rusijom, pre\u0161utno se pozivaju\u0107i na ameri\u010dku realpolitiku. \u201cMislite da je na\u0161a zemlja tako nevina ?\u201d pitao je na Fox Newsu.<\/p>\n

Kao \u0161to je Trump aludirao, SAD odr\u017eava bliske veze s brojnim re\u017eimima \u010dije su vrijednosti i politike u sukobu s ameri\u010dkim ustavnim jamstvima demokracije, slobode govora, prava na pravni postupak i mnogih drugih. To traje ve\u0107 desetlje\u0107ima.<\/p>\n

Prijestolonasljednik Saudijske Arabije dao je ubiti novinara disidenta. Ameri\u010dka realpolitika obja\u0161njava nam za\u0161to \u0107e se bliski ameri\u010dko-saudijski odnosi vjerojatno nastaviti bez obzira na ovaj \u010din.<\/p>\n

digitalnademokracija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki predsjednici imaju tendenciju podcjenjivanja svojih odnosa s represivnim re\u017eimima, uz to hvale\u0107i visokomoralne \u201cameri\u010dke vrijednosti\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295671,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-316863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":316864,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316863\/revisions\/316864"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295671"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}