{"id":316709,"date":"2021-03-23T22:11:28","date_gmt":"2021-03-23T21:11:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316709"},"modified":"2021-03-23T22:14:42","modified_gmt":"2021-03-23T21:14:42","slug":"dukanovic-je-izgubio-vlast-u-rodnom-niksicu-ali-ni-vucic-nema-razloga-za-slavlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/23\/dukanovic-je-izgubio-vlast-u-rodnom-niksicu-ali-ni-vucic-nema-razloga-za-slavlje\/","title":{"rendered":"\u0110ukanovi\u0107 je izgubio vlast u rodnom Nik\u0161i\u0107u, ali ni Vu\u010di\u0107 nema razloga za slavlje"},"content":{"rendered":"

Autorka: Jovana Marovi\u0107*<\/strong><\/p>\n

Nakon politi\u010dkog zemljotresa na pro\u0161logodi\u0161njim izborima u avgustu, kada je \u0110ukanovi\u0107eva Demokratska partija socijalista (DPS) postala opozicija nakon 30 godina na vlasti, s tri pobjedni\u010dke koalicije koje su podr\u017eale ekspertsku vladu u decembru, lokalni izbori u Nik\u0161i\u0107u bili su do\u010dekani s velikim interesovanjem u zemlji i regionu. Nik\u0161i\u0107 je drugi po veli\u010dini grad u Crnoj Gori, sa 72.443 stanovnika prema popisu stanovni\u0161tva iz 2011. godine, od \u010dega su 63,7% Crnogorci i 25,3% Srbi. Pored \u010dinjenice da je ovo velika op\u0161tina, Nik\u0161i\u0107 je i rodni grad predsjednika \u0110ukanovi\u0107a i njegovo tradicionalno upori\u0161te. Ovi izbori su vi\u0111eni i kao prvi test za novu ve\u0107inu na nacionalnom nivou, a posebno za DPS, u smislu da li se mo\u017ee oporaviti od poraza i kakva je njegova trenutna podr\u0161ka. U skladu s takvim o\u010dekivanjima i zna\u010dajem izbora, gra\u0111ani su odgovorili visokim odzivom od preko 80%.<\/p>\n

Igra\u010di su bili isti, kao i napetosti i polarizacija. Biv\u0161a opozicija, koja je sada na poziciji vlasti na nacionalnom nivou, u Nik\u0161i\u0107u se ponovo kandidovala u tri kolone: kao i u avgustu, koalicija \u201eZa budu\u0107nost Crne Gore\u201c predvo\u0111ena Demokratskim frontom (DF), \u201eMir je na\u0161a nacija\u201c, predvo\u0111ena Demokratama i koalicija \u201eCrno na bijelo\u201c, predvo\u0111ena gra\u0111anskim pokretom Ujedinjena reformska akcija (URA). Novi igra\u010d je bio novoformirani Narodni pokret privrednika Miodraga Dake Davidovi\u0107a, koji je uspio osigurati jedno mjesto u lokalnom parlamentu.<\/p>\n

DPS je zadr\u017eao svoje bira\u010dko tijelo, ako se uzme u obzir rezultat parlamentarnih izbora pro\u0161log avgusta, uprkos porazu na nacionalnom nivou. Stranka je, me\u0111utim, imala dobar polo\u017eaj prije ovih izbora, jer je djelovala kao lokalna vlast u Nik\u0161i\u0107u i imala je ve\u0107u medijsku pokrivenost u javnom medijskom servisu RTCG. Iako je i dalje najja\u010da stranka u lokalnom parlamentu, sa 18 od 41 mandata, DPS nema potencijalnog koalicionog partnera za formiranje ve\u0107ine u Nik\u0161i\u0107u, jer Socijaldemokratska partija (SDP), stranka s kojom je DPS vr\u0161io vlast mnogih godine u pro\u0161losti, nije pre\u0161la cenzus; druge stranke nisu mogle biti koalicioni partneri DPS-a zbog njihovih razli\u010ditih programa. DPS zato mo\u017ee biti samo djelimi\u010dno zadovoljan glasovima, jer ostaje bez va\u017enih poluga mo\u0107i, \u0161to \u0107e biti ozbiljna prepreka u postizanju njegovih ciljeva u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Prelivanje DF-ovih glasova prema Demokratima rezultat je pregrupisavanja u novoj vladaju\u0107oj strukturi, gdje podr\u0161ka Srpske pravoslavne crkve (SPC) vi\u0161e nije bila na strani DF-a, ve\u0107 kod Demokrata. DF je imao podr\u0161ku slu\u017ebenog Beograda, tako da ni ova koalicija ni njihovi mentori ne mogu biti zadovoljni padom podr\u0161ke od 11% u Nik\u0161i\u0107u u odnosu na rezultat iz 2020. godine: sada \u0107e imati 11 mjesta u lokalnom parlamentu. Ohrabruju\u0107e je da je dio glasova radikalnog i desni\u010darskog DF-a pripao umjerenim Demokratama. To se, osim podr\u0161ke SPC, mo\u017ee pripisati i podr\u0161ci premijera Zdravka Krivokapi\u0107a. Zanimljivo je ista\u0107i da je Krivokapi\u0107 bio na \u010delu liste \u201eZa budu\u0107nost Crne Gore\u201c tokom parlamentarnih izbora, ali je u me\u0111uvremenu do\u0161lo do raskola me\u0111u njima, \u0161to je rezultiralo uslovnom podr\u0161kom DF-a Vladi i stalnim o\u0161trim kritikama, kao i najavom rekonstrukcije Vlade. Ipak, pad podr\u0161ke DF-u zna\u010di da on nema osnove za uslovljavanje koalicionih partnera na nacionalnom nivou, niti mo\u017ee tra\u017eiti rekonstrukciju Vlade, pogotovo ne onako kako bi \u017eeljeli.<\/p>\n

Rezultati URA-e u Nik\u0161i\u0107u ostali su gotovo isti kao u avgustu pro\u0161le godine, \u0161to bi trebao biti znak da ova stranka treba da zauzme odlu\u010dniji stav i ne odstupa od svojih ciljeva. URA je osvojila samo jedno mjesto i nije imala rast podr\u0161ke, \u0161to mnogi pripisuju njenoj odluci da podr\u017ei Vladu zajedno sa strankama s kojima ne dijeli ciljeve ili programsku orijentaciju i u kojoj je jedini politi\u010dar lider URA-e koji je potpredsjednik. Me\u0111utim, ovaj rezultat mo\u017ee se pripisati i lo\u0161oj strana\u010dkoj infrastrukturi. URA je pozvana da u\u010destvuje u razgovorima o formiranju lokalne vlasti u Nik\u0161i\u0107u, ali njen mandat nije potreban ve\u0107ini, jer DF i Demokrate zajedno imaju 21 od 41 mjesta. S obzirom na ovu situaciju, mogu\u0107e je da bi se odluka o u\u010de\u0161\u0107u u lokalnoj upravi do\u017eivljavala kao zasnovana isklju\u010divo na obezbje\u0111ivanju pogodnosti njenim \u010dlanovima. Va\u017eno je da ova stranka radi na ja\u010danju svojih kapaciteta i insistira na svome programu, koji je stavljen u drugi plan, \u0161to se pokazalo kroz \u00a0nesposobnost da nametne svoje principe novoj vladi.<\/p>\n

Tako\u0111e je va\u017eno naglasiti ogromnu pa\u017enju koju su mediji u Srbiji posvetili izborima u Nik\u0161i\u0107u i de\u0161avanjima u Crnoj Gori uop\u0161te, \u0161to DPS, zajedno sa ulogom zvani\u010dnog Beograda i SPC u podr\u0161ci DF-u i Demokratama, koristi kao dokaz mije\u0161anja u unutra\u0161nje stvari neozavisne dr\u017eave. Na\u010delno gledaju\u0107i, svi akteri imaju o \u010demu da razmi\u0161ljaju. Region mo\u017ee u\u010diti na crnogorskom primjeru da izbori mogu donijeti promjene, ali malo ljudi mo\u017ee<\/span> biti time zadovoljno zbog rastu\u0107eg nacionalizma i tolikom polarizacijom u dru\u0161tvu, \u010dak i uprkos mo\u017eda ve\u0107em stepenu demokratizacije nego u drugim zemljama regiona.<\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

Jovana Marovi\u0107 je izvr\u0161na direktorka mre\u017ee Politikon, istra\u017eiva\u010dkog centra sa sjedi\u0161tem u Podgorici. Studirala je na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Beogradu gdje je i doktorirala. Izme\u0111u 2004-2016, Jovana je radila kao savjetnica za Evropsku uniju u sektoru multilaterale Ministarstva inostranih poslova, savjetnica za me\u0111unarodnu saradnju i evropske integracije u Kabinetu predsjednika Op\u0161tine Budva, koordinatorka istra\u017eivanja u Institutu Alternativa (istra\u017eiva\u010dki i nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki institut) i specijalna savjetnica ministra rada i socijalnog staranja. Bavi se i edukacijom. Jovana je \u010dlanica Radne grupe za poglavlje 23, Pravosu\u0111e i osnovna prava, u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n

\"\"Napomene: Ovaj tekst je preuzet<\/a> u partnerstvu sa European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations. <\/a><\/p>\n

<\/em>Prevod: PCNEN<\/em><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/p>\n

<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Region mo\u017ee u\u010diti na crnogorskom primjeru da izbori mogu donijeti promjene, ali malo ljudi mo\u017ee biti time zadovoljno zbog rastu\u0107eg nacionalizma i tolikom polarizacijom u dru\u0161tvu, \u010dak i uprkos mo\u017eda ve\u0107em stepenu demokratizacije nego u drugim zemljama regiona.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312588,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-316709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316709"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":316712,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316709\/revisions\/316712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}