Svi se pitaju gdje su rezultati mjera u kojma je fokus na zabranama?<\/p>\n
\u010cini se da je problem mnogo dublji od manifestacija ovog ili onog politi\u010dkog spektra: mjerama protiv \u0161irenja pandemije su institucije dr\u017eave preuzele brigu za o\u010duvanje zdravlja stanovni\u0161tva. Tome je sad ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana, ali pandemija se opet \u0161iri i srd\u017eba je sad podjednako usmjerena i na virus, ali zbog preuzete i neispunjene odgovornosti se \u0161iri i nepovjerenje u efikasnost dr\u017eavnih institucija u suzbijanju \u0161irenja virusa, pi\u0161e DW.<\/p>\n
Brojke su nemilosrdne: pokazatelj novozara\u017eenih slu\u010dajeva u Evropi u poslednjih sedam dana je porastao za preko 40 odsto na oko 240 slu\u010dajeva na 100.000 stanovnika (stanje 18.3.), a unutar EU je po podacima iz Univerziteta Oksford porastao za \u010dak 60 odsto – na 318 slu\u010dajeva.<\/p>\n
Ali u brojkama je te\u0161ko otkriti neku logiku, pi\u0161e DW: u Estoniji je tre\u0107i talas upravo eksplodirao i incidencija je 1100, ali u susjednim dr\u017eavama – Letoniji, Litvaniji i \u010dak Rusiji broj infekcija lagano pada.<\/p>\n
I na Iberijskom poluostrvu nema ve\u0107ih naznaka tre\u0107eg talasa pandemije, ali je on te\u0161ko pogodio dr\u017eave srednje i jugoisto\u010dne Evrope: \u010ce\u0161ku, Crnu Goru i Ma\u0111arsku. I u Njema\u010dkoj se broj novozara\u017eenih udvostru\u010dio, ali je jo\u0161 uvijek na srazmjerno niskom nivou.<\/p>\n