{"id":316224,"date":"2021-03-17T08:18:25","date_gmt":"2021-03-17T07:18:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316224"},"modified":"2021-03-17T08:18:25","modified_gmt":"2021-03-17T07:18:25","slug":"pronadeni-novi-svici-sa-mrtvog-mora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/17\/pronadeni-novi-svici-sa-mrtvog-mora\/","title":{"rendered":"Prona\u0111eni novi svici sa Mrtvog mora"},"content":{"rendered":"<p>Na fragmentima pergamenta je tekst na gr\u010dkom iz Knjige Zaharija i Naum, a radiokarbonskom metodom je uvr\u0111eno da poti\u010du iz drugog vijeka na\u0161e ere, saop\u0161tila je Izraelska uprava za antikvitete, a prenosi agencija AP.<\/p>\n<p>To je prvo novo otkri\u0107e takvih spisa u pustinji ju\u017eno od Jerusalima poslije 60 godina.<\/p>\n<p>Vjeruje se da su fragmenti skriveni u pe\u0107ini za vrijeme oru\u017eanog ustanka Bar Kohbe protiv Rima u vrijeme vladavine imperatora Hadrijana, izme\u0111u 132. i 136. godine nove ere.<\/p>\n<p>&#8220;Svici sa Mrtvog mora&#8221; ili &#8220;Kumranski spisi&#8221; sastoje se od oko 900 dokumenata, uklju\u010duju\u0107i i tekstova iz Hebrejske Biblije, koji su otkriveni izme\u0111u 1947. i 1956. u 11 pe\u0107ina u okolini Kumrana u blizini drevnog naselja Khirbet Kumran, na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora, prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n<p>Tekstovi su od velikog istorijskog i religijskog zna\u010denja po\u0161to sadr\u017ee jedine poznate pre\u017eivele kopije biblijskih dokumenata nastalih oko 100. p. n. e., te sadr\u017ee dokaze o zna\u010dajnoj raznolikosti vjere i prakse unutar kasnog judaizma.<\/p>\n<p>Napisani su na hebrejskom, aramejskom i gr\u010dkom jeziku, ve\u0107inom na pergamentu, ali neki su napisani i na papirusu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izraelski arheolozi su objavili otkri\u0107e desetina novih fragmenata svitaka sa Mrtvog mora sa biblijskim tekstom prona\u0111enim u pustinjskoj pe\u0107ini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":221096,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-316224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316224"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":316225,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316224\/revisions\/316225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/221096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}