{"id":316201,"date":"2021-03-17T09:05:13","date_gmt":"2021-03-17T08:05:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=316201"},"modified":"2021-03-17T09:05:13","modified_gmt":"2021-03-17T08:05:13","slug":"romi-nisu-pokrenuli-nijedan-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/17\/romi-nisu-pokrenuli-nijedan-rat\/","title":{"rendered":"Romi nisu pokrenuli nijedan rat"},"content":{"rendered":"

Na mjestu gdje je Elvisu Beri\u0161i spaljena ku\u0107a, pa onda sru\u0161ena, zajedno sa cijelim romskim naseljem, danas se nalazi Policijska akademija Crne Gore. To je ukratko pri\u010da o djetinjstvu ovog kriminologa i aktiviste \u010dija je porodica izbjegla pogrom u Danilovgradu 1995. godine.<\/strong><\/p>\n

– Sje\u0107am se kad je inspektor u\u0161ao u ku\u0107u kod nas, uperio baterijsku lampu. Mi djeca smo le\u017eali kao sardine na du\u0161eku. Rekao je – morate odmah da napusite naselje. Majka je jecala, nije smjela da pla\u010de. Kad smo krenuli, bilo je jutro, prevoznik nije htio da nas primu u kombi, pri\u010da Beri\u0161a u razgoru za PCNEN.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Kao direktor NVO Kora\u010dajte sa nama-Phiren amenca, Beri\u0161a je tako\u0111e i \u010dlan inicijative UPRE, gra\u0111anske koalicije za bolji status Roma i Egip\u0107ana. Protjerivanje Roma iz Danilovgrada desilo se nakon slu\u010daja silovanja u kome su u\u010destvovala dva mladi\u0107a romske nacionalnosti. Dr\u017eava je kasnije pod pritiskom UN isplatila od\u0161tetu za 70 porodica, ali sve je ostalo ispod radara javnosti.<\/strong><\/p>\n

– Bio je to stra\u0161an dan. Okupili su se svi mje\u0161tani iz okoline i zapalili cijelo naselje. Policija je stajala sa strane i gledala. Par starijih ljudi ostalo je da poku\u0161a pregovore, ali nije bilo \u0161anse.<\/strong><\/em><\/p>\n

Mo\u017ee li takav doga\u0111aj da se zaboravi ili zastari?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne zastarijavaju te stvari. Posebno kod nas koji smo to pre\u017eivjeli, istjerani iz domova gra\u0111enih jo\u0161 krajem sedamdesetih godina. Moj otac je radio u komunalnom, taman je bio ozidao tvrdu gradnju za svoju porodicu. Majka je bila doma\u0107ica, imali smo jako dobre odnose sa kom\u0161ijama, Danilovgrad je mali grad i svi su \u017eivjeli spokojno.<\/p>\n

Ipak, buknulo je etni\u010dko nasilje. Zna\u010di li to da <\/strong>uvijek postoji tenzija<\/strong> ispod povr\u0161ine?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Naravno, isto mo\u017eemo da vidimo danas na web portalima. Fali jedan doga\u0111aj, detalj, da lavina krene. Na portalima ima mnogo pozitivnih komentara o Romima, a onda jedan lo\u0161 dobije podr\u0161ku i krene lavina negativnih. Zna\u010di oni su tu. Kad jo\u0161 pogledamo izvje\u0161taje o etni\u010dkoj distanci, slika je kompletna i uop\u0161te nije dobra.<\/p>\n

Je li <\/strong>ipak bolje nego devedesetih?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iz razgovora sa roditeljima mo\u017eemo da zaklju\u010dimo \u010dak da je bilo bolje tada. Druga su bila vremena, pa je te\u0161ko porediti. Ljudi tada nisu imali potrebu da poka\u017eu svoje parvo lice. Romska zajednica nije bila glasna, Rome niste mogli da vidite u \u0161kolama, na fakultetima, u NVO sektoru. Svi su \u0107utali i bili su dobri dok su neprimjetni.<\/p>\n

Mo\u017ee<\/strong>te li da se sjeti<\/strong>te nek<\/strong>og Roma <\/strong>ili Romkinje iz Crne <\/strong>Gore <\/strong>da <\/strong>je po ne\u010demu poznat<\/strong> ili zna\u010dajan?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne mogu sad da se sjetim\u2026<\/p>\n

Da poku\u0161am dati primjer -Ljubic<\/strong>a <\/strong>Ad\u017eovi\u0107. Da nije <\/strong>bila Romkinja, mo\u017eda bi se <\/strong>Crna <\/strong>Gora vi\u0161e di\u010dila <\/strong>njenim uspjehom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svakako. Jo\u0161 bih dodao, ostala je dostojna crvenog tepiha, jer se vratila svom na\u010dinu \u017eivota, svojoj porodici, poslije takvog uspjeha i slave. To je za svako po\u0161tovanje.<\/p>\n

Pla\u0161e <\/strong>li jo\u0161 djecu po Crnoj Gori da \u0107e ih \u201eukrasti Ciganka\u201c?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ima toga, ba\u0161 ima toga. Vi na ulici mo\u017eete da \u010dujete majke koje tako pla\u0161e djecu. Ne bude mi svejedno kad \u010dujem. To dijete nije krivo, ali kad napuni 18 godina ima\u0107e formiran stav i sliku o jednom narodu koji u istoriji nikad nije \u010dinio zlo. Nikakav bunt ili rat nije pokrenut od Roma. Srednjo\u0161kolci u Crnoj Gori, na primjer, imaju jako malo znanja o tome ko su uop\u0161te Romi.<\/p>\n

Znaju li <\/strong>Romi ko su<\/strong>?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne znaju ni oni, na \u017ealost. Mi smo 2017. organizovali ljetnju \u0161kolu za izu\u010davanje romskog identiteta. Pora\u017eavaju\u0107i su bili rezultati. To je bilo malo, ili nimalo znanja. Svega pet dana pokazalo je da se mo\u017ee lako prenijeti osnova istorije i kulture.<\/p>\n

Koliko je <\/strong>Roma<\/strong> u Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n

Po zadnjem popisu 6251.<\/p>\n

Za\u0161to nema vi\u0161e <\/strong>A\u0161kalija<\/strong>, Egip\u0107ana\u2026<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

A\u0161kalija nema jer se njih samo 35 izjasnilo. Egip\u0107ana je vi\u0161e od 2.000u.<\/p>\n

Ko su <\/strong>A\u0161kalije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Vjerujte mi da ne znam, mogu da pri\u010dam \u0161ta sam \u010duo, ali ne bavim se time. Pri\u010da je da su to ljudi koji su nekad radili u rudnicima.<\/p>\n

Jedno staro pitanje \u2013 za\u0161to je rije\u010d Cigan uvredljiva?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Tokom II Svjetskog rata, bilo je mnogo \u017ertava iz romske zajednice, vi\u0161e od pola miliona, po nekim procjenama. Ali nakon toga, niko nije pri\u010dao o Romima do 1971. kad je odr\u017ean Prvi svjetski kognres Roma u Londonu. Organizovao ga je Jul Briner, bio je imu\u0107an i mo\u0107an da okupi Rome iz cijelog svijeta. Na tom kongresu je donesena odluka, na osnovu analiza i nau\u010dnih istra\u017eivanja da je Cigan termin nastao od gr\u010dkog \u201eatinganos\u201c, \u0161to zna\u010di nedodirlivo. Bio je to izraz za ljude koji su ispod, koji nisu dorasli ni da pripadaju dru\u0161tvu, koji su ne\u0161to drugo, kojim su ozna\u010davali ljude koje je trebalo zaobi\u0107i.<\/p>\n

T<\/strong>a rije\u010d<\/strong> je u\u0161la u kulturu, knj\u017eevnost, poeziju<\/strong>\u2026 Da li smeta i onda?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svakako da postoje takvi primjer vrhunske poezije\u2026 Ali pogledajte u najpoznatijoj pjesmi jugoslovenskog pop-roka, \u010coli\u0107 pjeva – ako te odvedu <\/em>Cigani \u010dergari<\/em>. To je jako problemati\u010dno, a toliko pred o\u010dima da se ne vidi. Ali da skratim, namjera je nebitna, nekad je i dobra, ali to prosto nije zvani\u010dni naziv mog naroda. Me\u0111u Romima je bilo tako\u0111e mnogo ljudi, \u010dak iz moje porodice i okru\u017eenja, koji ka\u017eu – pa ja sam Ciganin, cio \u017eivot sam bio Ciganin, \u0161to sad da mijenjam. Moj otac moji stariji ro\u0111aci su to do nedavno govorili. <\/strong>E to je sr\u017e problema, \u0161to smo mi cio \u017eivot Cigani. A za\u0161to? Zato \u0161to je neko do\u0161ao i nazvao nas Ciganima i mi smo to prihvatili?<\/p>\n

Mala digresija, \u010dini mi se korisna – nisu li navija\u010di <\/strong>Crvene <\/strong>Zvezde <\/strong>odbacili ime \u201eCigani\u201c kad su preuzeli nacionalisti\u010dku <\/strong>proratnu agendu. Tad su postalo Delije<\/strong>, nije im vi\u0161e imponovalo valjalo staro ime.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Promijenili su svoju misiju, razumije se\u2026 Ali simptomati\u010dno je i kako su navija\u010di kao subkulturna grupa isprva uzeli ba\u0161 to ime \u201eCigani\u201c. Dakle, navija\u010di, kao marginalizovani odvojeni gradski sloj, tako su se osje\u0107ali. Isto tako, u svim gradovima i danas su romska naselja odvojena od ostatka grada.<\/p>\n

Da li je to geto<\/strong>? <\/strong>Je li te\u0161ka rije\u010d?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nego \u0161ta je? Treba stvari nazivati pravim imenima.<\/p>\n

Je li medijska slika o tome \u0161ta se <\/strong>doga\u0111a na Vr<\/strong>elima ribni\u010dkim precizna i vjerodostojna?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Naravno da nije. Stereoptipi vode urednike i novinare\u2026 Na primjer, 9. decembra 2019. smo organizovali NVO skup i zapo\u010deli inicijativu UPRE, gra\u0111ansku pri\u010du, a jedan od zahtjeva grupe aktivista je bio promjena cenzusa za nacionalne predstavnike Roma. Ba\u0161 sam bio radostan, bili smo okupljeni studenti, aktivisti, obrazovani Romi, i slikali se svi zajedno,\u00a0a na portalu RTCG su dali naslov: \u201eI Romi ho\u0107e u Parlament\u201c sa fotografijom bose, gole, prljave djece na Vrelima Ribni\u010dkim. To je bila slika koja podsvjesno govori \u2013 vi tra\u017eite poslanika, a vidite kakvi ste.<\/p>\n

Cenzus <\/strong>za Rome trenutno nije u redu, za\u0161to to mislite<\/strong>?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mislimo da zakon o izboru poslanika treba mijenjati, jer diskirimini\u0161e Rome na nacionalnoj osnovi. Romska zajednica je malo brojnija u odnosu na Hrvatsku. Hrvatima je sni\u017een census sa 0.7 na 0.35 i mi smo mislili da romskoj zajednici treba omogu\u0107iti isti taj institut.<\/p>\n

Kako do politi\u010dke emancipacije Roma? Nacionalna partija, ili da Romi budu aktivni<\/strong>ji u<\/strong> svim partijama, <\/strong>ili da <\/strong>se radi na politi\u010dkom opismenjavanju?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sve tri opcije su vrlo potrebne. Toliko je te\u0161ko stanje da nema idealnog rje\u0161enja. Na\u0107i \u0107e se uvijek na\u010dina da se svaka opcija sabotira, ili da se izvrgne u svoju suprotnost. Ali bitno je da krenemo od ne\u010dega. Mi imamo romsku partiju koja je formirana prije godinu dana. Kada smo zapo\u010deli sa UPRE inicijativom, tada\u0161nja vlast se valjda upla\u0161ila, jer mi smo slobodni ljudi, koji su na tome radili vrlo temeljno. Ne kao politi\u010dka partija, nego gra\u0111anska incijativa, koja edukuje zajednicu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u0160ta konkretno zna\u010di ta edukacija?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na\u0161 je cilj da objasnimo \u0161ta zna\u010di zaokru\u017eiti nekoga na izborima. Da romski glas vrijedi, da glas Roma na koncu mo\u017ee da odlu\u010di izbore. Htjeli smo da organizujemo skupove, sa svim predstavnicima lista koje se bave ili ne bave romskim pitanjem, i zahtjevali smo da se cenzus za ulazak u Parlament smanji, kao \u0161to je to slu\u010daj sa nekom drugom manjiskom zajednicom. Kad smo sve to pripremili, odmah se to pro\u010dulo i odjednom je formirana romska partija. I to od strane Romskog nacionalnog savjeta \u010diji je predsjednik u izjavi za medije kazao da je on podr\u017eao osnivanje partije.<\/p>\n

Zar Romski nacionalno savjet nije provladina organizacija koja<\/strong> se finansira iz dr\u017eavnih fondova<\/strong>?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne, nisu oni provladina, nego su dikretno pod vladom, formirani po Zakonu o manjinama jo\u0161 2008.<\/p>\n

Ali on<\/strong>da bi morali da bu<\/strong>du nestrana\u010dko tijelo<\/strong>\u2026<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

I na papiru jesu. Ali na \u010delu je Isen Ga\u0161i, u javnosti poznati kontroverzni politi\u010dar. \u010clan je Glavnog odbora DPS. Statut DPS-a ka\u017ee da niko od \u010dlanova Glavnog odbora ne mo\u017ee da ima drugu partiju. Tako da njegovog imena nema na listi, ali on je uzeo neke mla\u0111e neiskusne predstavnike u zajednici i iza\u0161ao javno da ka\u017ee da podr\u017eava tu partiju. Ako ti podr\u017eava\u0161 partiju, a dolazi\u0161 iz DPS, pa jo\u0161 iz Glavnog odbora\u2026 To je konkretno nama na startu poslata poruka. Taman kad smo po\u010deli da skupljamo potpise da se zakon promijeni i stvari po\u010dnu mijenjati \u201eodozdo\u201c, stigao je glas \u201eodozgo\u201c.<\/p>\n

I \u0161ta se onda desilo<\/strong>?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mi smo se, dakle aktivisti UPRE, okupili da edukujemo bira\u010de, da smanjimo census.\u00a0 I \u0161ta dobijemo? Dobijemo odmah partiju, sabota\u017ee, popis romske populacije koji je organizovao Nacionalni savjet Roma. Gospodin Ga\u0161i je neko ko zapo\u0161ljava 80 posto populacije u gradskim firmama za odr\u017eavanje \u010disto\u0107e. Tako to ide\u2026Ali on polako postaje stvar pro\u0161losti, ubije\u0111en sam.<\/p>\n

Fond za manjine <\/strong>godinama da<\/strong>je 100.000 <\/strong>eura za romske projekte. Jesu li ti projekti vidljivi <\/strong>u stvarnosti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nisu, makar do sada nisu bili. To su fantomski projekti. Ja \u0107u da vam ka\u017eem. Do\u0111e voza\u010d gospodina Ga\u0161ija, neobrazovan \u010dovjek, on je isto \u010dlan Savjeta. Zatim, Ga\u0161ijev sin, bratanac, \u0107erke i jo\u0161 poneko od rodbine i prijatelja, i gotovo svi oni imaju nevladine organizacije, koje ukupno dobiju sav taj novac iz Fonda za manjine. U Upravnom odboru Fonda za manjine nekad je bila Ana Popovi\u0107, koja je od 2008. godine postala Romkinja i time ostvarila pravo da predstavlja Romski savjet, odnosno romski narod prilikom ocjenjivanja projekata za finansiranje. Kasnije je, novim izmjenama propisa, uskra\u0107eno pravo da ona bude u Komisiji za ocjenu projekata svom direktoru Ga\u0161iju i ostalim kolegama iz Savjeta. Me\u0111utim, igrom slu\u010daja, sestra gospo\u0111e Popovi\u0107 biva jedna od \u010dlanova Komisije. I opet se nastavlja trend finansijske podr\u0161ke porodici i prijateljima \u010dlanova Romskog savjeta. Na sve ovo ukazala je na\u0161a Analiza koju smo uradili u saradnji sa Institutom alternativa. Svih 17 \u010dlanova Savjeta imaju NVO i samo oni imaju \u0161ansu da dobiju novac. No, tu onda ima jo\u0161 stotinjak hiljada eura od dr\u017eave za rad Savjeta. Plus za NVO projekte.<\/p>\n

Promjena vla<\/strong>sti u Crnoj Gori, je li to dobra vijest?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sve dok ne do\u0111e do konkretne promjene, ne mogu da ka\u017eem. Za sad je samo nada. Za promjenu ovih stvari treba vrijeme. A vrlo se dobro radi da se vrijeme ar\u010di na nacionalne, zapaljive teme, koje nas dr\u017ee ukopanima u mjestu. Potpaljivanje naroda stvara jo\u0161 ve\u0107i jaz me\u0111u ljudima, grupama. Sve dok se time budemo bavili ne vidim promjene. Nova vlast mora na\u0107i mehanizam da to ne bude u prvom planu.<\/p>\n

Imate li u planu <\/strong>da osnujete politi\u010dk<\/strong>u partiju?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nemamo. Ja sam li\u010dno bio protiv, mada ima i druga\u010dijih mi\u0161ljenja u UPRE grupi. Me\u0111utim, da se formira partija, mislim da treba da postoji zahtjev zajednice. Ali mi taj zahtjev ne mo\u017eemo da imamo u dovoljnoj mjeri ako zajednica nije edukovana. Koliko god nepismena, zajednica zna politi\u010dki da razmi\u0161lja, decenijama unazad Romi izlaze na izbore u najve\u0107em procentu. Iskoristimo to za edukaciju, ne da ih primoravamo.<\/p>\n

Mo\u017ee <\/strong>li se za pet godina uraditi do<\/strong>voljno u tom pravcu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mo\u017eda i za kra\u0107e vrijeme. Ali ne da se formira partija kao pro\u0161le godine, a da zajednica prakti\u010dno nema pojma o tome.<\/p>\n

Edukacija kre\u0107e od malena, kakvo je stanje sa ud\u017ebenicima na romskom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Jednom je mudrac rekao: ako ho\u0107e\u0161 da uni\u0161ti\u0161 narod, ukini mu obrazovanje. Ako bi jedan narod bio obrazovan na maternjem jeziku, dr\u017eava bi znala da \u0107e taj narod tra\u017eiti vi\u0161e prostora u medijima, detaljni plan i program obrazovanja, i sve \u0161to sljeduje. A znate li vi koliko je Fond za manjine platio projekata bukvara, knjiga\u2026Gdje je sve to?<\/p>\n

Funkcioni\u0161e li <\/strong>romski radio<\/strong>?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Funckioni\u0161e tako \u0161to se pu\u0161ta muzika. Radio je resurs koji se ne koristi. Romi slu\u0161aju radio, posebno romski.<\/p>\n

Je li romski jezik ugro\u017een<\/strong>?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kako da ne, posebno u Crnoj Gori, jer nemamo nijednog profesora romskog jezika. Da po\u010dnemo od toga. Znate li \u0161ta bi zna\u010dilo da vi danas imate intervju sa profesorom romskog i da to neko \u010duje. Automatski se mijenja slika i ne mo\u017ee dr\u017eava da se pozove na nestandardizaciju kao razlog \u0161to ga nema u \u0161kolama. A ne mo\u017ee to da radi ni sad, ruku na srce,\u00a0 nego bi samo mogli da primijene standardizaciju iz regiona. Ja se vrlo lako sporazumijem sa Romima iz SAD, Ukrajine\u2026 Sa \u0160pancima slabije, jer su oni zna\u010dajno asimilovani, ali su opet mnogo napredniji, i stavljeni kao ponos nacije. A \u0161ta mi radimo? Dovodimo trbu\u0161ne plesa\u010dice na Dan Roma kad ga Isen Ga\u0161i organizuje, uz pjesmu Gelem, gelem (romska himna, prim.aut) koja govori o stradanju Roma tokom Drugog svjetskog rata. Ali kada nijesmo dovoljno obrazovani onda \u010dinimo takve gre\u0161ke.<\/p>\n

Zavr\u0161ili ste kriminalistiku na Pravnom fakultetu. Za\u0161to <\/strong>ste izabrali oblast bezb<\/strong>jed<\/strong>nost<\/strong>i i kriminalisti<\/strong>ke?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ispri\u010dao sam vam momenat kako je moja porodica protjerana iz Danilovgrada. Od toliko inspektora, zar jedan nije mogao druga\u010dije da razmi\u0161lja? Mo\u017eda je bilo takvih, da ne grije\u0161im du\u0161u, ali nije smio ni\u0161ta da uradi. E da je bio samo jedan Rom me\u0111u njima, vjerujte mi, suprotstavio bi se.<\/p>\n

Razgovarao Brano MANDI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Elvis Beri\u0161a, direktor NVO Kora\u010dajte sa nama \u2013 Phiren amenca: Vrijeme se ar\u010di na nacionalne, zapaljive teme, koje nas dr\u017ee ukopanima u mjestu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":316202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-316201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316201"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":316209,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316201\/revisions\/316209"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/316202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}