{"id":315827,"date":"2021-03-12T08:05:17","date_gmt":"2021-03-12T07:05:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315827"},"modified":"2021-03-12T08:05:17","modified_gmt":"2021-03-12T07:05:17","slug":"bitka-svih-bitaka-za-srce-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/12\/bitka-svih-bitaka-za-srce-svijeta\/","title":{"rendered":"Bitka svih bitaka za srce svijeta"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Pred na\u0161im o\u010dima, a da toga u kaosu suvremenog svijeta nismo niti svjesni, kroz su\u010deljavanje pomorskih sila SAD-a i Velike Britanije i cijelog zapadnog vojnog i politi\u010dkog bloka s kontinentalnim silama Rusijom i Kinom odvija se velika bitka za kontrolu sredi\u0161nje svjetske kopnene mase \u2013 Euroazije i njenog europskog sredi\u0161ta, Isto\u010dne Europe. Ta, na prvi pogled te\u0161ko vidljiva \u0161ira slika ukupnosti trenuta\u010dnih svjetskih sukoba, odredit \u0107e povijest 21. stolje\u0107a na isti na\u010din kako su veliki svjetski ratovi odredili 20. stolje\u0107e.<\/p>\n

Pitanje je samo trenutka kada \u0107e pokrenuti sukob geopoliti\u010dkih divova, Zapada s Rusijom na europskoj strani i usporedno Zapada s Kinom na azijskoj strani Euroazije razviti puni potencijal prerastanja u globalni ratni obra\u010dun \u2013 bitku svih bitaka.<\/p>\n

Jo\u0161 davne 1904. godine britanski geopoliti\u010dar Sir Halford Mackinder, jedan od utemeljitelja geopolitike, u svojoj knjizi\u00a0 \u201cThe Geographical Pivot of History\u201d prakti\u010dki je anticipirao ratove koji \u0107e se voditi za kontrolu sredi\u0161njega svjetskog kopna Euroazije\u00a0 i njegovog\u00a0 srca \u2013 \u201eHeartlanda\u201c. Ustvrdio je, tada, da je u sredi\u0161tu Euroazije strate\u0161ki smje\u0161tena regija s ogromnim resursima, koja bi, ukoliko do\u0111e pod nadzor jedne ili skupine sila mogla biti temelj novog Svjetskog carstva\u201c. Profesor strategije na U.S. Naval War College, James Kurth ustvrdio je u svome \u010dlanku za Foreign Affairs da su \u201ebila potrebna dva svjetska rata i jedan hladni rat kako bi se sprije\u010dilo da to Mackinderovo proro\u010danstvo postane stvarnost\u201c.<\/p>\n

Mackinderove rije\u010di \u201conaj tko vlada Isto\u010dnom Europom vlada\u00a0 Heartlandom; Tko vlada Heartlandom vlada\u00a0 Svjetskim otokom; Tko vlada Svjetskim otokom vlada\u00a0 svijetom\u201d odzvanjaju i danas labirintima mo\u0107i najmo\u0107nijih sila svijeta. A u sredi\u0161tu Mackinderova\u00a0 Heartlanda koji odre\u0111uje tko vlada \u201e svjetskim otokom\u201c odnosno cijelim Euroazijskim prostorom je- Isto\u010dna Europa.<\/p>\n

Mackinder\u00a0 je bio daleko ispred svoga vremena i predvidio je sva klju\u010dna strate\u0161ka pitanja koja su dominirala 20. stolje\u0107em. U Prvom i Drugom svjetskom ratu Njema\u010dka je, privremeno, u Isto\u010dnoj Europi\u00a0 i Heartlandu\u00a0 postigla ogromne teritorijalne dobitke na \u0161tetu Ruskog carstva i kasnije SSSR-a. U prvom sukobu Rusko carstvo je pora\u017eeno od Njema\u010dke, ali nakon njema\u010dkoga gubitka rata Zapadne sile koje su kreirale Versailleski poredak \u00a0natjerale\u00a0 su Njema\u010dku na odustajanje od svih teritorijanih dobitaka koja je postigla temeljem pobjede nad Rusijom i njema\u010dko-ruskog sporazuma iz Brest-Litovska. Prije svih, SAD i Velika Britanija nisu \u017eeljele dozvoliti da Njema\u010dka kontrolira Isto\u010dnu\u00a0 Europu i time\u00a0 Mackinderov Heartland. U 2. svjetskom ratu iz istog razloga Britanija i SAD pru\u017eile su politi\u010dku i vojnu potporu sovjetskom\u00a0 totalitarnom re\u017eimu kako bi ponovo sprije\u010dile Njema\u010dku u stjecanju kontrole nad teritorijem i resursima koji bi mogli biti temelj za svjetsku dominaciju. Na samom po\u010detku rata, prije nego \u0161to su u njega u\u0161le SAD, ameri\u010dki poluslu\u017ebeni Foreign Affairs u \u010dlanku \u201eRat za Isto\u010dnu Europu\u201c iz pera Bruce Hoppera objavljenom 1. listopada 1941. godine, dakle svega 13 tjedana nakon Njema\u010dkog napada na SSSR, nedvojbeno iskazuje stavove ameri\u010dke politike prema mogu\u0107nosti njema\u010dke kontrole Mackinderova Heartlanda. Bruce Hopper u tekstu navodi: \u201eNacisti\u010dki napad na bolj\u0161evi\u010dku Rusiju okon\u010dava jednu no\u0107nu moru, no otvara drugu. Sumornu mogu\u0107nost savezni\u0161tva dvaju krila svjetske revolucije (nacional-socijalisti\u010dke\u00a0 i komunisti\u010dke \u2013 op.a.), koja je\u00a0 pla\u0161ila zapadne politi\u010dare uni\u0161tile su Hitlerove tenkovske divizije. Me\u0111utim, umjesto prija\u0161njih prijetnji pojavila se nova opasnost. Sada Njema\u010dka mo\u017ee preuzeti kontrolu nad materijalnim i ljudskim resursima od \u010ce\u0161ke do Himalaje i Perzijskog zaljeva i svojim osvajanjima pokoriti cijelu Aziju.\u201c Tekst iz Foreing Affairsa, stoga, u zaklju\u010dku nagla\u0161ava potrebu vojne pomo\u0107i SSSR-u kako bi se takav rasplet njema\u010dko-sovjetskog rata sprije\u010dio.<\/p>\n

U zavr\u0161noj fazi 2. svjetskog rata SSSR je uspio ostvariti kontrolu nad Isto\u010dnom Europom ili srcem Heartlanda, \u0161to je izazvalo reakciju SAD-a i Velike Britanije i novostvorene vojno-politi\u010dke koalicije Zapadnih sila. Po\u010deo je Hladni rat. Raspadom SSSR-a i zavr\u0161etkom Hladnog rata eliminirana je i ta prijetnja kontrole Isto\u010dne Europe i Heartlanda od strane jedne europske kontinentalne sile, u ovom slu\u010daju Rusije i geopoliti\u010dke postavke vra\u0107ene su na razdoblje prije izbijanja 1. svjetskog rata, a u pogledu polo\u017eaja Rusije, prakti\u010dki su u velikoj mjeri vra\u0107ene na u\u010dinke sporazuma iz Brest-Litovska, s time da dobitci opet nisu pripali Njema\u010dkoj nego cjelini zapadnog bloka.<\/p>\n

Nadmetanje za kontrolu Mackinderova Heartlanda i Isto\u010dne Europe geopoliti\u010dki je temelj ratova koji su se na tim prostorima vodili cijelo 20. stolje\u0107e i nastavljaju voditi i u 21. stolje\u0107u, upravo kako je predvi\u0111ao Sir Halford Mackinder. Stvar je uistinu krajnje jednostavna i nema blage veze s ideolo\u0161kim sukobima koji su samo krinka za gole ekonomske i geopoliti\u010dke interese. Do raspada SSSR-a i Var\u0161avskoga ugovora Rusija je kontrolirala Isto\u010dnu Europu i time Heartland \u0161to joj je donijelo globalnu geopoliti\u010dku mo\u0107 u velikoj mjeri nesrazmjernu njenoj stvarnoj ekonomskoj i politi\u010dkoj mo\u0107i. Nakon pada komunizma i raspada SSSR-a Rusija gubi utjecaj nad Isto\u010dnom Europom i Zapad, predvo\u0111en SAD-om i Velikom Britanijom uz asistenciju kontinentalnih europskih saveznika okupljenih u NATO-u poku\u0161ava svojim utjecajem popuniti nastali prazan prostor i ostvariti kontrolu nad Isto\u010dnom Europom i Heartlandom, a Rusija se tome opire. I to je sva mudrost naizgled kompleksnog sadr\u017eaja odnosa Zapada s Rusijom. U su\u0161tini je ponovo ogor\u010dena borba\u00a0 za kontrolu Isto\u010dne Europe i Mackinderova Heartlanda.<\/p>\n

Bitka je to danas na europskoj strani Euroazije za Ukrajinu, Bjelorusiju, Moldaviju i prsten dr\u017eava oko Rusije \u010diji dijelovi teritorija ulaze u geopoliti\u010dki okvir Isto\u010dne Europe \u2013 Azerbajd\u017eana, Gruzije i Kazahstana.<\/p>\n

Pomorske sile svijeta SAD i Velika Britanija sa svojim kontinentalnim europskim saveznicima ponovo se, nakon dva svjetska rata i jednog hladnog rata, sukobljavaju u jo\u0161 jednom novom hladnom ratu s kopnenim silama Euroazije. Ovoga puta ne s Njema\u010dkom i Sovjetskim carstvom nego s Rusijom, a u azijskom dijelu sredi\u0161njeg svjetskog kopna \u2013 s Kinom. Ulozi za su\u010deljene strane sudbinski su va\u017eni i malo je mjesta za bilo kakve ustupke.<\/p>\n

Stoga uop\u0107e nije nemogu\u0107e da iz istih geopoliti\u010dkih motiva koji su pokretali dva svjetska rata i jedan hladni rat, ovaj novi asimetri\u010dni razlomljeni hladni rat preraste u novi svjetski ratni sukob. Suprotnosti interesa najmo\u0107nijih svjetskih sila dostigli su to\u010dku bez povratka. Na europskoj strani sredi\u0161njeg eurazijskog kopna\u00a0 ponovo se,\u00a0 kao i vi\u0161e puta u povijesti, preko Isto\u010dne Europe \u2013 koridora ratova ili \u201evra\u017ejeg pojasa\u201c ,kako su je nazivali Nijemci, juri\u0161a na Ural i Kavkaz. Pitanje je samo vremena kada \u0107e se angloameri\u010dka vojna mo\u0107, uz asistenciju europskih saveznika, htjeli to oni ili ne, na\u0107i ponovo pred vratima Moskve. Nova ameri\u010dka administracija pod predsjednikom Joe Bidenom zapravo i ne poku\u0161ava prikriti svoje namjere.<\/p>\n

Cilj te nove bitke za europsku stranu Mackinderova Heartlanda isti je kao i za pro\u0161lih velikih ratova \u2013 kontrolirati Isto\u010dnu Europu i sprije\u010diti bilo kakvo povezivanje europskih sila, prije svih Njema\u010dke s Rusijom. Potrebno je ponovo isklju\u010diti bilo kakvu mogu\u0107nost da bilo koja europska sila ili skupina sila kontrolira cijelu Isto\u010dnu Europu i time cijeli Heartland. Kako je ovladavanje Rusijom do Urala jo\u0161 samo daleki san, ameri\u010dkoj i britanskoj politici cilj je izolirati Rusiju u njenom dijelu Isto\u010dne Europe\u00a0 i sprije\u010diti je u projekciji interesa izvan te zone kao i osigurati \u010dvrstu\u00a0 tampon zonu izme\u0111u najmo\u0107nijih europskih sila koje mogu osigurati kontrolu Heartlanda \u2013 Njema\u010dke i Rusije.<\/p>\n

Tampon prema Rusiji ve\u0107 sada \u010dine dr\u017eave Srednje Europe i Baltika predvo\u0111ene Poljskom, Ukrajina iz Isto\u010dne Europe, a u budu\u0107nosti vrlo vjerojatno i Bjelorusija, Gruzija i Azerbajd\u017ean. Ta zona razdvajanja poku\u0161ava se objediniti u u\u010dinkovitu cjelinu kroz okvir geopoliti\u010dke konstrukcije \u201eInicijative tri mora\u201c koja obuhva\u0107a i crnomorske dr\u017eave Jugoisto\u010dne Europe Rumunjsku i Bugrasku. Postojanje tampon zone od Baltika do Sredozemlja prema ameri\u010dkim i britanskim strate\u0161kim prosudbama sprje\u010davalo bi Rusiju u poku\u0161ajima kontrole Isto\u010dne i Jugoisto\u010dne Europe i postsovjetskoga prostora. Istovremeno, takva tampon zona onemogu\u0107ava i bilo kakvo povezivanje vode\u0107ih sila u borbi za Heartland\u00a0 i to nije ni\u0161ta novo. Kako se mo\u017ee vidjeti iz \u010dlanka objavljenom u Foreing Affairs od 1. listopada 1941. godine svojevremeno je i sporazum Ribbentrop-Molotov ili kako se slu\u017ebeno nazivao \u201ePakt o nenapadanju i prijateljstvu izme\u0111u Njema\u010dke i Saveza Sovjetskih socijalisti\u010dkih Republika\u201c iz 1939. godine bio no\u0107na mora tada\u0161njih preostalih zapadnih demokracija -pomorskih sila\u00a0 SAD-a i Velike Britanije. Napadom Njema\u010dke na SSSR odahnuli su, a odmah potom, ve\u0107 u ranoj fazi njema\u010dko-sovjetskog rata Velika Britanija i kasnije SAD krenule su pru\u017eati masivnu vojnu pomo\u0107 SSSR-u ponovo iz potrebe sprje\u010davanja da jedna sila vlada Heartlandom, ovoga puta Njema\u010dka ukoliko bi SSSR potonuo u poraz.<\/p>\n

Potreba za sprje\u010davanjem i danas aktualne mogu\u0107nosti\u00a0 da jedna sila vlada Heartlandom jam\u010di dugoro\u010dno su\u010deljavanje, kontinuiranu napetost i nesigurnost na europskim prostorima. Naime upravo da na vlast u Rusiji do\u0111e zapadnoj politici sklona politi\u010dka garnitura i da Rusija pri tom opstane kao dr\u017eava i nekim \u010dudom mirno udovolji svemu \u0161to Zapad od nje tra\u017ei, ne bi se dogodilo smirenje napetosti niti bi se uspostavila stabilnost europskog mirovnog poretka. Upravo suprotno \u2013 cijela igra bi se samo podigla na jo\u0161 vi\u0161u i opasniju razinu i slijedilo bi novo zao\u0161travanje odnosa. Jednostavno zato \u0161to bi potencijalno povezivanje takve, Zapadu prihvatljive Rusije s europskim silama, posebice Njema\u010dkom \u2013 \u0161to bio logi\u010dni slijed doga\u0111aja nakon takve transformacije ruske vanjske politike \u2013 ponovo otvorilo mogu\u0107nost prevlasti europskih kontinentalnih sila nad Heartlandom na \u0161tetu pomorskih sila SAD-a i Velike Britanije. O\u010dit primjer, kojeg ruska politika ne zaboravlja, je pribli\u017eavanje Rusije Zapadu za\u00a0 Jeljcinove ere koje je od strane ameri\u010dke i britanske politike uspje\u0161no minirano povla\u010denjem poteza usmjerenih na slabljenje Rusije kako bi se odr\u017eao potrebna neravnote\u017ea snaga. Ako ih ve\u0107 nisu mogli dr\u017eati odvojene, bez tampona izme\u0111u njih, morali su oslabiti\u00a0 jednu stranu. To\u00a0 je\u00a0 u\u010dinjeno toliko temeljito da se Rusija velikim dijelom i zbog vlastitih slabosti, ali i djelovanjem vanjskih utjecaja na\u0161la na rubu propasti i poni\u017eenja. Ameri\u010dki savjetnici vodili su kampanje ruskih politi\u010dara, a povla\u0161teni oligarsi s ra\u010dunima u zapadnim bankama plja\u010dkali su Rusiju i iz nje izvla\u010dili novac i bogatstva i uni\u0161tavali rusku vojnu i gospodarsku mo\u0107. Ruska vojska pretrpjela je u tom razdoblju ve\u0107u moralnu i materijalnu devastaciju nego za prvih udara Wehrmachta. Posljednji sovjetski \u010delnik Gorba\u010dov, koji je okon\u010dao Hladni rat i osigurao\u00a0 mirno razdvajanje nuklearnih snaga, tada je ispao geopoliti\u010dkim idiotom, a predsjednika Jeljcina, koji je sprije\u010dio komunisti\u010dki protuudar i sa\u010duvao nominalno demokratski ustavni poredak Rusije, nitko vi\u0161e nije uzimao zaozbiljno i na Zapadu su ih obojicu neskriveno ismijavali. S njima je i cijela Rusija izvrgavana ruglu. Dovoljno se samo prisjetili s kakvom zlurado\u0161\u0107u i ismijavanjem je kroz zapadne medije i dr\u017eavne strukture popra\u0107ena havarija ruske nuklearne podmornice \u201eKursk\u201c. Bila je to dr\u017eavno usmjeravana propagandna oluja ismijavanja i poni\u017eavanja. Pomorske nesre\u0107e doga\u0111aju se svakodnevno , a borbeni zrakoplovi padaju diljem svijeta. Ameri\u010dka nuklearna podmornica\u00a0 \u201eThresher\u201c potonula je kao kamen na dno Atlantika zajedno sa 129 \u010dlanova posade i ukrcanih civilnih tehni\u010dara, jednako kao i francuska podmornica \u201eMinerve\u201c s 52 \u010dlana posade i\u00a0 to svega 60-ak kilometara od glavne francuske pomorske baze Toulon. Godinama je nisu mogli niti prona\u0107i na morskom dnu. Prije par godina je argentinska podmornica \u201eSan Juan\u201c nestala s 44 \u010dlana posade. Njema\u010dka je 70.-ih godina u nesre\u0107ama izgubila gotovo polovicu svojih zrakoplova F-104G \u201eStarfighter\u201c s desecima poginulih pilota zbog \u010dega je u Njema\u010dkoj taj tip zrakoplova prozvan \u201eproizvo\u0111a\u010d udovica\u201c.\u00a0 Ali ne, cijeli zapadni svijet nije odolio neukusnom i licemjernom zgra\u017eanju nad ruskom tehnologijom i likovanju zbog tragedije jedne ruske podmornice. Takve geste se \u010dine naizgled nebitnima, ali one ipak jasno iskazuju smjer politike jedne strane prema drugoj i kreiraju duh prkosa stanovni\u0161tva poni\u017eene nacije i dr\u017eave.<\/p>\n

Prakti\u010dki jedino rje\u0161enje, prema onome \u0161to danas gotovo neskriveno iskazuje ameri\u010dka i britanska politika, bila bi disolucija Rusije na ve\u0107i broj manjih dr\u017eavnopravnih entiteta, po mogu\u0107nosti po crtama vjerskih i etni\u010dkih podjela koje bi se me\u0111usobno sukobljavale i ne bi mogle predstavljati bilo kakvu ozbiljnu silu na prostorima Isto\u010dne Europe i Heartlanda. Sli\u010dno kako je u\u010dinjeno na Bliskom istoku nakon vojne intervencije i razaranja Iraka i provedenih programiranih \u201edoga\u0111anja naroda\u201c kroz revolucije tzv. \u201carapskog prolje\u0107a\u201c i ratove koje su one izrodile. No, i takav razvoj nosi svoje izazove jer bi se u nastalu geopoliti\u010dku prazninu mogao ubaciti neki drugi europski hegemon, prije svih Njema\u010dka, koja bi se zacijelo u takvom razvoju zbivanja poku\u0161ala osloboditi lanaca koje je sada sputavaju. Iz paradigme poni\u017eene i oslabljene Rusije izronio je Putin i njegova era. Ameri\u010dka i britanska politika zapravo su stvorili Putina i, ruku na srce, da njegova struja ruske politike nestane sa scene na\u0161li bi se (Amerikanci i Britanci) ponovo u velikim nevoljama. Primjerice, netko, kao \u0161to je danas razvikani Navaljni, zbog svojih o\u010ditih veza s njema\u010dkim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama i njema\u010dkim politi\u010dkim krugovima ameri\u010dkoj i britanskoj politici postao bi samo nova no\u0107na mora i zacijelo ne bi dugo svirao na ruskoj politi\u010dkoj pozornici. Zapravo je izuzetno te\u0161ko prona\u0107i odgovaraju\u0107u politi\u010dku osobnost u Rusiji koja bi u potpunosti odgovarala britanskim i ameri\u010dkim interesima i ne bi predstavljala opasnost povezivanja s Njema\u010dkom.<\/p>\n

Uostalom, tu je i Poljska u igri , koja ne mo\u017ee sebi dozvoliti povezivanje Njema\u010dke i Rusije i stvarati pretpostavke za svoje peto komadanje.<\/p>\n

No, najve\u0107i problem dana\u0161njih geopoliti\u010dkih postavki i\u00a0 tampon zone izme\u0111u europskih kontinentalnih sila\u00a0 i Rusije je \u010dinjenica da dr\u017eave koje \u010dine tu zonu razdvajanja nisu u poziciji kakvoj su bile za prve inicijative povezivanja tri mora pod vodstvom Poljske u razdoblju izme\u0111u Prvog i Drugog svjetskog rata. Danas postoji NATO savez pod ameri\u010dkim vodstvom u kojem su te dr\u017eave okupljene. One nisu samostalne sile \u2013 kakva\u00a0 je primjerice Poljska bila izme\u0111u dvaju ratova \u2013 koje razdvajaju snage drugih sila. U njima su stacionirane ameri\u010dke i britanske vojne snage, pa su stoga dio jedinstvene ameri\u010dke i savezni\u010dke\u00a0 vojne i politi\u010dke koalicije snaga, koja se polako ali sigurno pribli\u017eava punom direktnom kontaktu s Rusijom kao suparni\u010dkom silom. Takva tampon zona ne sprje\u010dava direktni dodir konkurentskih sila nego ga, naprotiv \u2013 omogu\u0107ava. Jedino \u0161to razdvaja je direktni kontakt izme\u0111u Njema\u010dke i Rusije. Ukoliko savezni\u010dka koalicija predvo\u0111ena Amerikom pored Ukrajine ovlada Bjelorusijom, Gruzijom i Azerbajd\u017eanom bit \u0107e zatvoren puni krug oko Rusije.<\/p>\n

Pitanje svih pitanja je \u2013 \u0161to \u0107e se dogoditi kada NATO predvo\u0111en SAD-om u potpunosti izbije na ruske granice. \u0160to potom? Kakav je daljnji plan i kakva prednost se time posti\u017ee za ameri\u010dke i savezni\u010dke geostrate\u0161ke pozicije? Pitanja su to bez jasnog odgovora.<\/p>\n

Nije zgorega podsjetiti da je posljednji put, kada su ameri\u010dke vojne snage do\u0161le u direktni dodir sa su\u010deljenom euroazijskom silom zavr\u0161io ulaskom Kine u Korejski rat. Izbijanje ameri\u010dkih snaga na granicu Sjeverne Koreje s Kinom na rijeci Yalu\u00a0 nakon uspje\u0161no izvr\u0161ene kontraofenzive ju\u017enokorejskih i UN snaga predvo\u0111enih SAD-om nije rezultirao smirivanjem Kine i njezinim odustajanjem od potpore Sjevernoj Koreji nego upravo suprotno \u2013 masovnim kineskim juri\u0161om preko granice na ameri\u010dke i savezni\u010dke snage. Kineski napad uspjeli su zaustaviti tek na uskom mostobranu na samom jugu Ju\u017ene Koreje. Klju\u010dni razlog odr\u017eanja sjevernokorejskog re\u017eima i danas je njegova uloga tampon zone izme\u0111u kineskih i ameri\u010dkih vojnih potencijala, iako u toj pri\u010di va\u017enu ulogu igra i strah regionalnih sila od ujedinjene Koreje. Sli\u010dno se dogodilo i nakon \u0161to su podjelom Poljske njema\u010dke i sovjetske snage do\u0161le u neposredni dodir. Rat je bio neizbje\u017ean. Velike sile su\u010deljenih interesa ne podnose bliske vojne dodire. Oni za njih predstavljaju ne samo nezgodnu geopoliti\u010dku poziciju nego i \u017eivotnu prijetnju.<\/p>\n

Stoga je na\u017ealost novi veliki rat lako mogu\u0107 ne samo zbog ulaska su\u010deljenih strana u vojni dodir, \u0161to je, uostalom, bilo i stanje za trajanja prvog\u00a0 Hladnoga rata, nego, prije svega, \u0161to su geopoliti\u010dke postavke na euroazijskom prostoru gotovo istovjetne onima iz 1914. i 1939. godine i s\u00a0 gotovo\u00a0 istim akterima.<\/p>\n

Niti davne 1914. godine, kada je svijet bio u gospodarskom i tehnolo\u0161kom usponu, niti krajem 30.-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a malo tko je htio vjerovati da \u0107e sve zavr\u0161iti kataklizmi\u010dkim pokoljima. Ali ipak, dogodilo se upravo tako i lako je mogu\u0107e dogodit \u0107e se ponovo, ukoliko geopoliti\u010dke silnice na euroazijskim prostorima djelovanjem novih\u00a0 razumnih politika\u00a0 nekim \u010dudom ne promjene smjer. No, povijest se jednostavno ponavlja i geopoliti\u010dke odrednice su beznadno nepromjenjive. Odre\u0111ene su geografijom i nacionalnim interesima koji su prakti\u010dki nepromjenjivi. Mijenja se samo tehnologija, koja\u00a0 u izvjesnoj\u00a0 mjeri, ali neodlu\u010dno mijenja geopoliti\u010dke postavke prostora. Povijesna iskustva govore da na razum politi\u010dkih aktera ne treba previ\u0161e ra\u010dunati. Time prije ni \u0161to nuklearno oru\u017eje nije vi\u0161e jamstvo da do velikog rata ne\u0107e do\u0107i, kao \u0161to ni kemijsko oru\u017eje nije sprije\u010dilo 2. svjetski rat. Nitko za vrijeme njegova trajanja nije u borbama koristio kemijsko oru\u017eje, pa nema razumnog razloga da se i neki novi svjetski sukob ne vodi bez kori\u0161tenja nuklearnog oru\u017eja. I takve varijante budu\u0107eg ratovanja na stolovima su vojnih i politi\u010dkih stratega sila koje kreiraju na\u0161u budu\u0107nost. Bitka za srce svijeta i za Isto\u010dnu Europu polako ulazi u zonu sumraka.<\/p>\n

Pomorske sile, SAD i Velika Britanija, pojavu europske kontinentalne sile kao hegemona Isto\u010dne Europe i time Mackinderova Heartlanda nikada ne\u0107e dozvoliti. Sukobi i ratne prijetnje nastaviti \u0107e se u nedogled do novog velikog obra\u010duna. Ovo \u0161to sada gledamo na europskom dijelu sredi\u0161njeg svjetskog kopna je bitka za Isto\u010dnu Europu i samo Mackinderovo srce svijeta, koja ima potencijala odvesti svijet u novi veliki rat.<\/p>\n

Svijet u eri globalnog geopoliti\u010dkog su\u010deljavanja najmo\u0107nijih sila i aktiviranoga biolo\u0161koga rata klizi u bitku svih bitki. Pitanje je samo na koji na\u010din \u0107e se ona voditi \u2013 kao konvencionalni ratni sukob ili \u0107e to biti ne\u0161to \u0161to svijet jo\u0161 nije vidio.<\/p>\n

A mo\u017eda smo ve\u0107 duboko u onome \u0161to svijet jo\u0161 nije vidio.\u00a0 Uostalom smrad zvijeri koja gmi\u017ee pod okriljem sukoba globalnih i regionalnih sila i biolo\u0161kog\u00a0 nadmetanja ve\u0107 se osje\u0107a. Smrad je to nadolaze\u0107e bitke nad bitkama.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uostalom smrad zvijeri koja gmi\u017ee pod okriljem sukoba globalnih i regionalnih sila i biolo\u0161kog\u00a0 nadmetanja ve\u0107 se osje\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315828,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-315827","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315827"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315829,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315827\/revisions\/315829"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315828"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}