Prema starom njema\u010dkom vjerovanju, djevojka, ukoliko \u017eeli da sazna da li \u0107e se te godine udati, treba na Badnje ve\u010de da pokuca na vrata koko\u0161injca. Ako se prvo oglasio pijetao \u2013 te godine \u0107e se udati. Ako se prvo za\u010duje koko\u0161ka \u2013 mora\u0107e malo da pri\u010deka.<\/p>\n
U Rusiji buket \u017eutog cvijec\u0301a zna\u010di sve samo ne ljubav. Navodno, ova boja simbolizuje nevjerstvo, pa \u010dak i ako jo\u0161 niko nije bio nevjeran, vjeruje se da darivanje \u017eutog cvijec\u0301a donosi lo\u0161u sre\u0107u vezi.<\/p>\n
U velikom broju zemalja se na dan vjen\u010danja pu\u0161taju golubovi iz kaveza jer su oni simboli ljubavi, svetosti i mira, ali i zato \u0161to se golubovi do\u017eivotno pare a ovim \u010dinom se mladencima \u017eeli do\u017eivotna me\u0111usobna posve\u0107enost. Isto tako se lo\u0161om sre\u0107om smatra ukoliko se golub ubije.<\/p>\n
Danas je svuda obi\u010daj da mlada baci bidermajer me\u0111u neudate dame i ona koja ga uhvati \u0107e se prva udati. Ali nekada to nije bilo tako. Prema engleskom obi\u010daju iz 14.vijeka, mlada je ostajala iscijepana jer je obi\u010daj nalagao da neudate dame uzmu par\u010de njene haljine kako bi privukle sre\u0107u pa se i one udale.<\/p>\n
Tako\u0111e, neudatim djevojkama je savjetovano da sa vjen\u010danja ponesu dio svadbene torte i da je stave ispod kreveta kako bi sanjale momka za koga \u0107e se udati.<\/p>\n
Italijani vjeruju da slobodna djevojka ili momak nikako ne smiju da dozvole da im metla pre\u0111e preko noge jer to zna\u010di da nikada ne\u0107e imati priliku da steknu dugoro\u010dnog partnera \u2013 uvijek \u0107e ga pomesti sa nogu.<\/p>\n
U Nebraski postoji potpuno suludo sujeverje: potrebno je da prebrojite 99 konja i jednu bijelu mazgu, a onda da se rukujte sa \u010dovjekom koga \u017eelite za supruga. (Izvor: aura.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Potrebno je da prebrojite 99 konja i jednu bijelu mazgu, a onda da se rukujte sa \u010dovjekom koga \u017eelite za supruga<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-315771","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315771"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315773,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315771\/revisions\/315773"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}