{"id":315681,"date":"2021-03-10T11:01:49","date_gmt":"2021-03-10T10:01:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315681"},"modified":"2021-03-10T12:25:53","modified_gmt":"2021-03-10T11:25:53","slug":"nemarom-institucija-unistene-morske-pecine-na-lustici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/10\/nemarom-institucija-unistene-morske-pecine-na-lustici\/","title":{"rendered":"Nemarom institucija uni\u0161tene morske pe\u0107ine na Lu\u0161tici"},"content":{"rendered":"<p><strong>Izgradnjom elitnog kompleksa \u201cLu\u0161tica Bay\u201c \u00a0u uvali Tra\u0161te uni\u0161tene su dvije morske pe\u0107ine (\u0161pilje) koje elaborati o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu nijesu prepoznali. \u0160pilje koje su va\u017eno stani\u0161te za\u0161ti\u0107enih vrsta nijesu vidjeli ni u Institutu za razvoj i istra\u017eivanja u oblasti za\u0161tite na radu koji je radio elaborate, ali ni Agencija za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine koja je te elaborate odobrila.<\/strong><\/p>\n<h2><strong>Vje\u0161ta\u010dka pla\u017ea umjesto pe\u0107ina<\/strong><\/h2>\n<p>Nekada je obala sa pe\u0107inama krasila\u00a0 uvalu Tra\u0161te, a danas to \u010dine vje\u0161ta\u010dka pla\u017ea sa elitnim hotelima i marinom. Uvidom u geo snimke mo\u017ee se vidjeti kako je projekat Lu\u0161tica Bay \u201ezamijenio\u201c morske pe\u0107ine.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Pla\u017ea umjesto morskih pe\u0107ina\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EXcU-TL29_o?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>U elaborate procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu morske pe\u0107ine pominju se samo kao opis \u201ehidrogeolo\u0161kih odlika terena\u201c, ali se nigdje ne ka\u017ee da \u0107e projekat uni\u0161titi nekoliko morskih pe\u0107ina koje su uvr\u0161tene u Natura 2000 stani\u0161ta pod \u0161ifrom 8330. Elaborat je ra\u0111en 2018. godine, a odobren od strane Agencije za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine 6. 7. 2018 godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-315686\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/elaborat.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"261\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/elaborat.jpg 600w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/elaborat-300x131.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/elaborat-580x252.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/p>\n<p>Geo snimci pokazuju da je gradnja kupali\u0161ta koje je nekoliko desetina metara za\u0161lo u more po\u010dela prije nego je Agencija za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine dala saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu za projekat ure\u0111enja hotelskog kupali\u0161ta na Lu\u0161tici, Tivat, ali i prije datuma izrade Elaborata koji je bio neophodan za izdavanje gra\u0111evinske dozvole.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-315688\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/lustica.png\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"288\" \/><\/p>\n<h2>Ra\u0111eno istra\u017eivanje morskih pe\u0107ina<\/h2>\n<p>U Institutu za biologiju mora je, pod rukovodstvom vi\u0161e nau\u010dne saradnice dr Vesne Ma\u010di\u0107, ra\u0111eno istra\u017eivanje morskih pe\u0107ina u ovom pojasu. Tom prilikom mapirane su pe\u0107ine u uvali Tra\u0161te i konstatovano da \u0107e ih uni\u0161titi izgradnja elitnog kompleksa.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-315689\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/istrazivanje.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"302\" \/><\/p>\n<p>U zaklju\u010dnom dijelu istra\u017eivanja konstatuje se da od rta Arza do rta Platamuni ima 21. morska pe\u0107ina, ali i va\u017enost tih pe\u0107ina za za\u0161ti\u0107ene vrste, kao i <span class=\"tojvnm2t a6sixzi8 abs2jz4q a8s20v7p t1p8iaqh k5wvi7nf q3lfd5jv pk4s997a bipmatt0 cebpdrjk qowsmv63 owwhemhu dp1hu0rb dhp61c6y iyyx5f41\">potencijalnog <\/span>stani\u0161ta za tuljana poznatog kao sredozemna medvjedica, koja je u Crnoj Gori istrijebljena 70-tih godina minulog vijeka.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cU istra\u017eivanoj oblasti od rta Arza do rta Platamuni ispitali smo 21 morsku pe\u0107inu od kojih je jedna bila sa podvodnim ulazom. Samo nekoliko pe\u0107ina ima relativno dubok vodeni dio (do 30m dubine), dok je ve\u0107ina plitka (nekoliko metara dubine). U nekim od pe\u0107ina na kraju se nalazi mala \u0161ljunkovita ili pje\u0161\u010dana pla\u017ea, a u nekim pe\u0107inama ima i malih pe\u0107inskih ukrasa na bo\u010dnim zidovima i stropu pe\u0107ine. Osim pe\u0107ina evidentirali smo i 24 ve\u0107e rupe ili procjepa koji su dugi manje od 5m ali su va\u017eni kao potencijalno stani\u0161te za tuljane ili za druge ugro\u017eene i scijafilne vrste. Sve ukupno u oblasti od rta Arza do rta Platamuni evidentirali smo 45 pe\u0107ina i okapina\/procjepa\u201c, navodi se u zaklju\u010dcima istra\u017eivanja dr Vesne Ma\u010di\u0107.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ona ka\u017ee da tada nisu otkrili prisustvo tuljana, ali da je \u201cna\u0111eno nekoliko dobrih stani\u0161ta za njih\u201c, od kojih je najbolja pe\u0107ina i uvala Velika Krekavica, koja se nalazi u zoni koja se planira za budu\u0107e ZPM &#8220;Platamuni&#8221;.<\/p>\n<h2><strong>Pe\u0107ine bogate za\u0161ti\u0107enim vrstama<\/strong><\/h2>\n<p>Dr Ma\u010di\u0107 ka\u017ee da su u istra\u017eivanom podru\u010dju zabilje\u017eili prisustvo sedam \u00a0za\u0161ti\u0107enih morskih vrsta: Lithophyllum byssoides, Cystoseira amentacea, Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Pinna nobilis, Cladocora cespitosa i Lithophaga lithophaga. Zabilje\u017eili su i dvije vrste za\u0161ti\u0107enih biljaka: Euphorbia dendroides i Limonium angustifolium i pet vrsta za\u0161ti\u0107enih ptica: Ardeola ralloides, Alcedo athis, Phalacrocorax aristotelis, Acciptier gentilis i Corvux cornix te jednu vrstu slijepih mi\u0161eva- Chiroptera.<\/p>\n<p>Dr Ma\u010di\u0107 dodaju\u0107i da se ovi podaci mogu koristiti za stvaranje registra morskih pe\u0107ina, ali da treba neka podru\u010dija detaljnije ispitati jer oni nisu bili u mogu\u0107nosti da to u\u010dine zbog vremenskih uslova. Registar morskih pe\u0107ina bi,prema njenim rije\u010dima, trebala da vodi Agencija za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine.<\/p>\n<h2><strong>MORT-u i Agenciji bilo poznato istra\u017eivanje<\/strong><\/h2>\n<p>Dr Ma\u010di\u0107 ka\u017ee da su istra\u017eivanje koje je ra\u0111eno pod sponzorstvom AD Jugopetrol Kotor ispromovisali i da su publikacije dostavljene svim relevantnim institucijama, uklju\u010duju\u0107i nekada\u0161nje Ministarstvo odr\u017eivog razvoja i turizma (MORT), koje je izdalo dozvolu za ovaj projekat, kao i Agenciju za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine, koja je dala saglasnost na sporni Elaborat.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cNakon terenskog rada neki preliminarni rezultati su saop\u0161teni medijima, a kompletan izvje\u0161taj u \u0161tampanoj i digitalnoj formi je dat Agenciji za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine, Morskom dobru, tada\u0161njem MORT-u, Ministarstvu nauke i Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja\u201c, ka\u017ee dr Ma\u010di\u0107.<\/p><\/blockquote>\n<h2><strong>Za\u0161to su pe\u0107ine zna\u010dajne? <\/strong><\/h2>\n<p>Pitali smo dr Ma\u010di\u0107, da li su morske pe\u0107ine za\u0161ti\u0107ene direktivama EU?<\/p>\n<blockquote><p>\u201cPrema EU Direktivi o stani\u0161tima, morske pe\u0107ine su jedno od prioritetnih stani\u0161ta. To je bio jedan od na\u0161ih glavnih razloga da sprovedemo istra\u017eivanje i analiziramo koliko i gdje i u kakvom stanju je taj tip stani\u0161ta zastupljen u na\u0161oj zemlji i \u0161ta mo\u017ee da se uradi da bi se za\u0161titio\u201c, glasi njen odgovor.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-315705\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/tuljan-e1615373417984.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"400\" \/><\/p><\/blockquote>\n<p>Da su morske pe\u0107ine veoma zna\u010dajne za za\u0161ti\u0107ene vrste tvrdi, na osnovu dostupnih istra\u017eivanja, i Ksenija Medenica iz Centra za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP), koja je posebnu pa\u017enju posvetila zna\u010daju morskih pe\u0107ina za povratak<a href=\"https:\/\/www.plavi-svijet.org\/zastita\/vrste\/sredozemna-medvjedica\/\"> sredozemne medvjedice<\/a> u vode Crne Gore koja je na crvenoj listi ugro\u017eenih vrsta.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cPrije 50 godina, na\u0161e morske pe\u0107ine bile su dom\u00a0 za jednog morskog sisara &#8211; sredozmenu medvjedicu. Posljednja jedinka za koju se znalo, ubijena je po\u010detkom 70-ih godina na podru\u010dju Herceg Novog, na sjeverozapadu poluostrva Lu\u0161tica. Postoji jedna pec\u0301ina koja je poznata pod nazivom Tuljanova pec\u0301ina, \u0161to ukazuje na to da je sredozemna medvjedica nekada naseljavala \u0161ire podru\u010dje na\u0161eg primorja. Sredozemna medvjedica je zakonski za\u0161tic\u0301ena brojnim nacionalnim zakonima, regionalnim i me\u0111unarodnim ugovorima, kao i propisima Evropske unije\u201c, pri\u010da Medenica o sisaru \u010dija populacija danas ima svega 700 jedinki na svijetu.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ona smatra da postoji \u0161ansa za povratak ove ugro\u017eene vrste u crnogorski dio Jadrana. Ohrabruju\u0107e vijesti su stigle iz susjedne Albanije.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cPo prvi put, nakon vi\u0161e decenija, ova vrsta je naselila jednu od pe\u0107ina u Albaniji, dok je njeno prisustvo u proteklih deset godina zabilje\u017eeno i u susjednoj Hrvatskoj i Italiji. Zato su realna o\u010dekivanja da ova vrsta ponovo bude prisutna u Crnoj Gori. Da li \u0107e se i kada to desiti najvi\u0161e zavisi od toga da li \u0107emo se posvetiti za\u0161titi na\u0161e obale i omogu\u0107iti bolje uslove za opstanak ove vrste\u201c, ka\u017ee Medenica.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ona dodaje da, na \u017ealost, Crna Gora ne \u010duva svoje morske pe\u0107ine i da je to jedina zemlja Mediterana koja nema za\u0161ti\u0107eni pojas na moru. U katastru speleolo\u0161kih objekata nema informacija o morski pe\u0107ina koje su, prema njenim rije\u010dima, na udaru urbanizacije obale ali i zaga\u0111enja.<\/p>\n<h2><strong>Elaborat se nije bavio stvarnim posledicama ovog projekta<\/strong><\/h2>\n<p>Komentaru\u0161u\u0107i slu\u010daj Lu\u0161tice, Medenica vidi krivicu u institucijama, ali i investitorima koji nijesu prepoznali potencijal morskih pe\u0107ina. Navodi da je kod nas obesmi\u0161ljen postupak procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu i da se \u010desto radi samo kako bi se zadovoljila forma.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cSve po\u010dinje pogre\u0161nom vizijom investitora, koji ne vidi potencijal u prirodnom bogatstvu koje se mo\u017ee na jako lijep i koristan na\u010din valorizovati tako da se va\u017ena stani\u0161ta sa\u010duvaju. Sa druge strane, tu su nadle\u017ene institucije koje dozvoljavaju ovakav vid devastacije. Vje\u0161ta\u010dki formirana pla\u017ea na mjestu gdje su bile morske pe\u0107ine se mo\u017ee opisati kao besmislen, neisplativ projekat sa velikim posljedicama po ekosistem. Ovim projektom je stani\u0161te u potpunosti degradirano, a uno\u0161enje pjeska sa drugih lokacija nosi rizik \u0161irenja invazivnih vrsta. Elaborat procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu za navedeni projekat se apsolutno nije bavio stvarnim posljedicama ovog projekta\u201c, ka\u017ee Medenica.<\/p><\/blockquote>\n<h2><strong>Agencija: Javnost nije u\u010destvovala u javnoj raspravi<\/strong><\/h2>\n<p>Nakon svih ovih saznanja uputili smo sedam pitanja Agenciji za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine. Dugo smo \u010dekali i na kraju nismo dobili\u00a0 odgovore na sva tra\u017eena pitanja. Agencija je odgovorila da niko od predstavnika zainteresovane javnosti nije prisustvovao javnoj raspravi, te i da niko nije ni podnosio prigovore na Elaborat. Tako\u0111e, Agencija napominje da se u Elaboratu navodi da u blizini projekta nema za\u0161ti\u0107enih prirodnih ili kulturnih dobara.<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201cLu\u0161tica Development A.D. iz Tivta podnijela je Agenciji za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine Zahtjev dana 16.05.2018. godine za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu za projekat izgradnje\/nasipanje\/ure\u0111enje hotelske pla\u017ee u dijelu DSL Sektor 36, Op\u0161tina Tivat. Zainteresovana javnost je pozvana putem medija da izvr\u0161i uvid u Elaborat o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu u prostorijama u Agenciju za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine i u prostorijama Sekretarijata za za\u0161titu \u017eivotne sredine i energetsku efikasnost Op\u0161tine Tivat, a obavje\u0161tenje je objavljeno i u dnevnom listu Pobjeda.<\/em><\/p>\n<p><em>U trajanju roka za Javni uvid u predmetni Elaborat o procjeni uticaja, niko od predstavnika zainteresovanih organa i organizacija nije obavio uvid u podnijetu dokumentaciju.<\/em><\/p>\n<p><em>Javna rasprava je odr\u017eana u Sali za sastanke, u kancelarijama preduze\u0107a Lu\u0161tica Development a.d, Op\u0161tina Tivat, dana 04.06.2018. godine, sa po\u010detkom u 10 \u010dasova, u prisustvu predstavnika Nosioca projekta, predstavnika obra\u0111iva\u010da Elaborata, predstavnika Sekretarijata za za\u0161titu \u017eivotne sredine i energetsku efikasnost Op\u0161tine Tivat, bez zainteresovane javnosti.<\/em><\/p>\n<p><em>Isti\u010demo da je na pomenti na\u010din omogu\u0107eno pravo zainteresovane javnosti da aktivno u\u010destvuje u postupku procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu.<\/em><\/p>\n<p><em>U predmetnom elaboratu u Opisu lokacije na strani 45 stoji opis morskih \u0161pilja i kao takav je dat za opis \u0161ire lokacije<strong>. <\/strong>Tako\u0111e, u Elaboratu je precizno navedeno da &#8216;u blizini predmetnog projekta nema za\u0161ti\u0107enih prirodnih i kulturnih objekata. Iz re\u010denog proizilazi da ovaj projekat ne mo\u017ee imati uticaja na prirodna i kulturna dobra i njihovu okolinu.&#8217;<\/em><\/p>\n<p><em>Cijene\u0107i navode iz Elaborata u kojem je prezentovan projekat ure\u0111enja hotelskog kupali\u0161ta, procijenjen njegov uticaj na \u017eivotnu sredinu kao i mjere koje su propisane za sprje\u010davanje, smanjenje ili otklanjanje negativnih uticaja na \u017eivotnu sredinu, Multidisciplinarna Komisija za ocjenu Elaborata je dala prijedlog Agenciji za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine o davanju saglasnosti, nakon \u010dega je Agencija za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine donijela Rje\u0161enje o davanju ekolo\u0161ke saglasnosti\u201c.<\/em><\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p><\/blockquote>\n<p>Pitali smo Agenciju, da li su njeni \u010dlanovi u komisiji provjeravali istinitost podataka i\u00a0 da li su obi\u0161li teren, ali na ovo pitanje nijesmo dobili odgovor. Pitali smo ih, tako\u0111e, \u010dija su odgovornost propusti \u00a0u Elaboratu i ko bi trebao da odgovara za uni\u0161tavanje ovih stani\u0161ta, ali je odgovor je i ovdje izostao.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-315692\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/lucica-bej-plaza.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"338\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/lucica-bej-plaza.jpg 600w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/lucica-bej-plaza-300x169.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/lucica-bej-plaza-580x327.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/p>\n<h2><strong>Institut : Nema propusta<\/strong><\/h2>\n<p>Pitanja o ovom propustu smo postavili i Institutu za razvoj i istra\u017eivanja u oblasti za\u0161tite na radu, koji je izra\u0111iva\u010d Elaborata. Oni tvrde da propusta nema i da njihovi timovi obilaze teren prilikom izrade elaborata.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cInstitut za razvoj i istra\u017eivanja u oblasti za\u0161tite na radu, odnosno njegov Sektor za ekologiju,\u00a0 je izradio Elaborate o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu za neke projekte u okviru u A.D Lu\u0161tica Development. Svi Elaborati koje je radio ovaj Institut su izra\u0111eni u skladu sa va\u017ee\u0107im propisima\u201c, \u00a0tvrde u Institutu.<\/p><\/blockquote>\n<p>Oni se nijesu slo\u017eili sa konstatacijom iz na\u0161eg pitanja da je bilo popusta. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako tim koji je radio Elaborat nije primijetio da se kupali\u0161te uveliko radilo prije nego je investitor dobio saglasnost da to mo\u017ee da \u010dini. (<strong>\u201cNe sla\u017eemo se sa va\u0161om konstatacijom o propustu.\u201c) <\/strong>Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako tim koji je radio Elaborat nije primijetio da se kupali\u0161te uveliko radilo prije nego je investitor dobio saglasnost da to mo\u017ee da \u010dini.<\/p>\n<p>Pitali smo i JP Morsko dobro da li su dali bilo kakvu saglasnost u ovom slu\u010daju i kako je mogu\u0107e da se dozvolila izgradnja u samom moru. Odgovorili su nam \u00a0da je sve\u00a0 ugovore i saglasnosti potpisivalo direktno tada\u0161nje Ministarstvo odr\u017eivog razvoja i turizma.<\/p>\n<p>Lako\u0107a potpisivanja je, izgleda, u ovom projektu bila pravilo.<\/p>\n<p><strong>Vuk VUJISI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gradnja kojom su uni\u0161tene pe\u0107ine koje kao prioritetna stani\u0161ta \u0161tite direktove EU po\u010dela je prije nego je donesen elaborat o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu. (Foto: Pe\u0107ine prije izgradnje vje\u0161ta\u010dke pla\u017ee)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315693,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-315681","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315681"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315711,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315681\/revisions\/315711"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}