{"id":315668,"date":"2021-03-10T07:40:00","date_gmt":"2021-03-10T06:40:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315668"},"modified":"2021-03-10T07:44:12","modified_gmt":"2021-03-10T06:44:12","slug":"mini-hidroelektranama-zvoni-posljednje-zvono","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/10\/mini-hidroelektranama-zvoni-posljednje-zvono\/","title":{"rendered":"Mini hidroelektranama zvoni posljednje zvono?"},"content":{"rendered":"
\n

Pi\u0161e:Andrea Milat<\/strong>

\n

Ideje o ekologi\u010dnosti minihidroelektrana polako dolaze svome kraju. Broj studija i istra\u017eivanja koje upu\u0107uju na to da je \u0161teta od njih ve\u0107a nego korist raste. Posljednja takva objavljena je u januaru ove godine<\/a>, a proveli su je znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta NOVA u Lisabonu, Portugal. Cilj njihovog istra\u017eivanja bio je procijeniti u\u010dinak malih hidroelektrana i njihov zna\u010daj kao opskrbljiva\u010da elektri\u010dnom energijom u europskom dijelu Mediterana.<\/p>\n

Male hidroelektrane (MHE) definirane su kao \u201cmale\u201d zbog toga \u0161to imaju kapacitet snage ne ve\u0107i od 10 MW. Budu\u0107i da one ne zahtijevaju brane, ranijih godina smatralo se da imaju manji negativan utjecaj1<\/a> na rijeke i ekosustave od velikih HE, pa ih je Europska unija favorizirala kao na\u010din pove\u0107anja energije proizvedene iz obnovljivih izvora, te sukladno tome i kao na\u010din smanjenja stakleni\u010dkih plinova. No, sa rastu\u0107im brojem takvih elektrana diljem Balkana i europskog dijela Mediterana, pokazuje se da su one daleko \u0161tetnije nego se ranije mislilo. Svakako, mo\u017ee se tvrditi da problem zapravo le\u017ei u gramzivo velikom broju izgra\u0111enih i planiranih MHE, te da se zapravo radi o politi\u010dkom problemu i pohlepi, a ne o problemu s mini hidroelektranama, no studija o kojoj je rije\u010d u ovome tekstu pokazuje upravo suprotno: da je udio MHE u ukupnoj proizvodnji energije malen te da nema potencijal za rast s obzirom na klimatske promjene koje se na Mediteranu ve\u0107 doga\u0111aju. Drugim rije\u010dima, hiperinflacija izgradnje MHE ne mo\u017ee toliko pove\u0107ati koli\u010dinu proizvedene struje, koliko ekolo\u0161ke \u0161tete mo\u017ee napraviti. \u0160tovi\u0161e, isto pokazuju i ekonomske ra\u010dunice.<\/p>\n

Studija se temelji na prethodno postoje\u0107em popisu trenutnih i predvi\u0111enih MHE. Za svako nalazi\u0161te izra\u010dunat je teoretski hidroenergetski potencijal, na temelju klimatolo\u0161kih, hidrolo\u0161kih i nadmorskih visinskih podataka, te na uobi\u010dajenim kriterijima za dizajn MHE postrojenja. Rezultati za 14 zemalja u dva razli\u010dita scenarija modeliranja (izgra\u0111ene: MHE 4177 i planirane: 9925) prvi put su uspore\u0111eni s nacionalnom bruto potro\u0161njom elektri\u010dne energije i primarnom potro\u0161njom energije. Procijenjeni potencijal tada je uspore\u0111en sa stvarnim podacima o MHE te je u studiji zaklju\u010deno da je faktor iskoristivosti u stvarnosti bio precijenjen te da postoje\u0107i projekti imaju oko 3.5 puta manju prosje\u010dnu produktivnost od teorijskog (precijenjenog) potencijala. Brojke su jo\u0161 poraznije ako se u obzir uzmu klimatski scenariji globalnog zatopljenja koji na Mediteranu predvi\u0111aju duge periode bez padalina i kra\u0107e s obilnim padalinama. Me\u0111utim, zbog male snage, MHE ne mogu iskoristiti vi\u0161ak vode u obilnim padalinama, pa njihova iskoristivost opet ostaje niska.<\/p>\n

Ukratko, zaklju\u010dci studije su da potencijalni (precijenjeni) doprinos energetskoj mje\u0161avini postoje\u0107ih MHE u europskom dijelu Mediterana iznosi svega oko 2.6 posto bruto potro\u0161nje struje, i 0.47 posto potro\u0161nje primarne energije. Stvarni doprinos je oko 3.5 pusta manji te pada na oko 0,74 posto bruto potro\u0161nje elektri\u010dne energije i 0,12 posto primarne potro\u0161nje energije. Nadalje, izgradnja 5.748 novih postrojenja i vi\u0161e nego udvostru\u010davanje broja MHE ali njihov potencijalni (precijenjeni) energetski doprinos raste sa 2.6 posto na 4.4 posto bruto potro\u0161nje struje, i sa 0.47 posto na 0.79 posto primarne energetske potro\u0161nje. Proizvodnja struje u MHE uvelike ovisi o meteorolo\u0161kim uvjetima te mo\u017ee varirati za vi\u0161e od 50 posto godi\u0161nje proizvodnje u dobrim i lo\u0161im godinama. Rezultati po regijama su razli\u010diti jer su\u0161a u jednoj regiji obi\u010dno zna\u010di visoku produktivnost u drugoj. MHE imaju ve\u0107i i stabilniji potencijal u planinskim predjelima (zbog kombiniranog u\u010dinka visine i ki\u0161e uzrokovane oblikom reljefa). Dakle, Balkan ima ve\u0107e hidro potencijale od \u0160panjolske, Italije, Gr\u010dke i Francuske.<\/p>\n

Ipak, \u010dak ni Balkan nije siguran od klimatskih promjena, \u0161tovi\u0161e, upozorenje o dugim su\u0161nim periodima i kratkim ali obilatim oborinama ve\u0107 osje\u0107amo na vlastitoj ko\u017ei, pa se sve \u010de\u0161\u0107e posljednjih pet godina na\u0111emo u situaciji kada nas u istoj godini zadese i su\u0161e i poplave. U scenariju zagrijavanja planete u prosjeku od 2 stupnja Celzijusa godi\u0161nje (iako se trenutno zagrijavamo na tri prosje\u010dna stupnja) predvi\u0111a se pad protoka potoka i rijeka za 10 do 30 posto. A sa su\u0161ama i manjkom vode, potencijali hidroelektrana past \u0107e jo\u0161 i vi\u0161e). Visoke razine oborina pra\u0107ene dugim su\u0161nim razdobljima zna\u010dit \u0107e jo\u0161 ve\u0107i pad u proizvodnji struje iz hidroelektrana, jer bi nedostatak vode potaknuo ve\u0107u konkurenciju za tim resursom, a prioritet \u0107e biti dostupnost vode za ljudsku prehranu, ekosustave i poljoprivredu. Slijedom toga, ve\u0107i dio protoka prema\u0161it \u0107e projektni kapacitet turbine i ne\u0107e se koristiti za proizvodnja energije i duga razdoblja slabog protoka proizvest \u0107e malo elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Ova dva kombinirana u\u010dinka uvelike \u0107e smanjiti proizvodnju mediteranske hidroenergije i u\u010diniti MHE neiskoristivima. Izuzeci su lokacije na kojima su utjecaji mre\u017ene povezanosti ve\u0107i od utjecaja instaliranja MHE u sveprisutnim sustavima poput sustava za navodnjavanje, vodoopskrbu ili otpadne vode. Ovi potonji uglavnom se nalaze na mjestima na kojima je ve\u0107 nanesena \u0161teta u okoli\u0161u. Nadalje, tro\u0161ak struje iz MHE kre\u0107e se od 40 do 300 MWh \u0161to je jako skupo, budu\u0107i da je veleprodajna tr\u017ei\u0161na cijena struje u Europi od 40 do 60 eura po MWh, a to je sve bez ura\u010dunatih tro\u0161kova ulaganja u energetsku u\u010dinkovitost i bez niveliranja za cijenu konkurentskih tehnologija u nastajanju (poput napredaka u fotonaponskim \u0107elijama). Mini hidroelektranama je dakle odzvonilo, i ekonomski i ekolo\u0161ki, a za\u0161to ih se jo\u0161 uvijek forsira, jo\u0161 je samo politi\u010dko i koruptivno pitanje.<\/p>\n

    \n
  1. Negativni utjecaji MHE: rije\u010dne barijere uzrokuju zna\u010dajan pad biolo\u0161ke raznolikosti, fragmentaciju rijeka, degradaciju kvalitete vode, zadr\u017eavanje sedimenta i pojavu erozije. Tako\u0111er, pri procjeni utjecaja hidroenergije na okoli\u0161 po MW instalirane snage, MHE mogu imati negativne u\u010dinke na okoli\u0161 usporedive s onima na velikim branama [\u21a9<\/a>]<\/li>\n<\/ol>\n

    Bilten<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Sa rastu\u0107im brojem takvih elektrana diljem Balkana i europskog dijela Mediterana, pokazuje se da su one daleko \u0161tetnije nego se ranije mislilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315352,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-315668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315668"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315671,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315668\/revisions\/315671"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}