{"id":315596,"date":"2021-03-09T08:25:15","date_gmt":"2021-03-09T07:25:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315596"},"modified":"2021-03-09T08:25:15","modified_gmt":"2021-03-09T07:25:15","slug":"kada-pocinje-era-vodolije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/09\/kada-pocinje-era-vodolije\/","title":{"rendered":"Kada po\u010dinje era Vodolije?"},"content":{"rendered":"<p>Ni\u0161ta nije kao \u0161to je bilo prije. Ljudi, dru\u0161tvo i svijest dana\u0161njeg \u010dovje\u010danstva ubrzano se mijenjaju. Norme i vrijednosti i\u0161\u010dezavaju, hijerarhije i autoritarne strukture se uru\u0161avaju, iluzija je razotkrivena, skrivene realnosti se opa\u017eaju mnogo svjesnije. Od po\u010detka 20. vijeka, naro\u010dito od kasnih 1960-tih, taj proces se poja\u010dao. Ezoterizam to pripisuje va\u017enim promjenama u Eri Vodolije, koja \u0161alje duhovne impulse \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n<h2>Kada po\u010dinje vreme duhovne promene?<\/h2>\n<p>Ljudi koji su prijem\u010divi na atmosferske uticaje, osje\u0107aju da je vrijeme duhovne promjene do\u0161lo. Ali ako istra\u017eimo kada Era Vodolije stvarno po\u010dinje ili je ve\u0107 po\u010dela, zna\u010dajna razlika postaje o\u010digledna. Me\u0111unarodna astronomska unija (IAU) kao datum po\u010detka uzima 2601. Astrologija progla\u0161ava 2375. kao po\u010detak Ere Vodolije. Antropozof Rudolf \u0160tajner (1861-1925) i duhovni vo\u0111a Lectorium Rosicrucianuma Jan van Rajkenborg (1896-1968) dolaze do drugih zaklju\u010daka. Dok je \u0160tajner 3574. ozna\u010dio kao godinu Vodolije, van Rajkenborg ukazuje na 1908. kao zna\u010dajan datum. To \u010dini 1666 godina razlike. \u0160ta je ta\u010dno?<\/p>\n<h2>Astronomski i astrolo\u0161ki odgovori<\/h2>\n<p>Razli\u010dita ra\u010dunanja imaju svoje porijeklo u razli\u010ditim ishodi\u0161tima ili polaznim osnovama o po\u010detku Ere Vodolije. IAU ima astronomsku osnovu. Njena ra\u010dunanja su bazirana na projekcijama fizi\u010dkih konstelacija ekliptike. Ekliptika je povr\u0161ina Zemljine orbite po kojoj se ona okre\u0107e oko Sunca, zami\u0161ljena granica koja formira veliki krug, nebeski ekvator. Ugao izme\u0111u Zemljinog ekvatora i ravni ekliptike je 23,5 stepena. Projekcija dvanaest znakova zodijaka, prema tome, pokriva razli\u010dite segmente ekliptike. Astrolozi, s druge strane, polaze od teorije da je nebeski ekvator podijeljen na dvanaest jednakih segmenata, svaki od po 30 stepeni, koji \u010dine astrolo\u0161ki zodijak.<\/p>\n<p>Oba ova pristupa se ne sla\u017eu oko raspona znakova zodijaka, i, zato, u prora\u010dunima, dolazi do razli\u010ditih rezultata koji se ti\u010du po\u010detka Ere Vodolije. (Izvor: lectoriumrosicrucianum.org)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Era Vodolije se smatra duhovnom prekretnicom \u2013 za dru\u0161tvo, ali i za svakog \u010dovjeka posebno. Puno je spekulacija o tome kada po\u010dinje Era Vodolije. Da li je ve\u0107 po\u010dela, da li tek dolazi, ili je \u010dovje\u010danstvo ve\u0107 u sredini Ere Akvarijusa?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315597,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-315596","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315596"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315598,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315596\/revisions\/315598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}