{"id":315587,"date":"2021-03-09T07:21:42","date_gmt":"2021-03-09T06:21:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315587"},"modified":"2021-03-09T07:21:42","modified_gmt":"2021-03-09T06:21:42","slug":"bog-je-covjeka-stvorio-da-bude-demokrata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/09\/bog-je-covjeka-stvorio-da-bude-demokrata\/","title":{"rendered":"\u2018Bog je \u010dovjeka stvorio da bude demokrata\u2019"},"content":{"rendered":"

Autor: Samuel Schirmbeck<\/strong><\/p>\n

\u201eBog je \u010dovjeka stvorio da bude demokrata\u201c, navije\u0161ta tuniski stru\u010dnjak ustavnog prava Yadh Ben Achour. Renomirani borac za ljudska prava i njegove kolege izborili su se za ustav koji garantira slobodu mi\u0161ljenja, pravnu dr\u017eavu i kontrolu mo\u0107i. Ben Achour: \u201eDemokratsko dru\u0161tvo omogu\u0107ava ljudskom bi\u0107u da razvije sve svoje potencijale, energije i kreativnosti. Svaka zapreka slobode mi\u0161ljenja, djelovanja i govora ozna\u010dava patnju \u010dovjeka, ona je umanjivanje ljudske prirode.\u201c<\/p>\n

U Al\u017eiru i Maroku pak i dalje Bog navodno \u201emirnog, tolerantnog\u201c dr\u017eavnog islama napada ljude koji bi poku\u0161ali \u017eivjeti po \u201edemokratskoj normi\u201c kako je propovijeda Ben Achour. Dvosmisleni paragrafi kao \u0161to su \u201epovreda religioznih propisa\u201c, \u201euvreda islama\u201c, \u201eprisiljavanje muslimana da odustane od svoje religije\u201c, \u201eblasfemije\u201c, \u201eprofaniranja Kurana\u201c slu\u017ee i dalje represiji. U Al\u017eiru trenutno na te paragrafe vr\u0161e pritisak anga\u017eirane pristalice Hiraka, masovnog pokreta iz 2019, koji je na zastavu izvezao slogan muslimanske demokracije. Uz sve do\u0161ao je i Covid-19. Novi po\u010detak Hiraka se poku\u0161ava sprije\u010diti i uz pomo\u0107 vjerskih zakona. Sloboda mi\u0161ljenja ne postoji niti u Al\u017eiru niti u Maroku.<\/p>\n

Nau\u010diti re\u0107i ne<\/h2>\n

U muslimanskim zemljama javno kritizirati islam je isto kao da je netko za vrijeme DDR-a u vrijeme sovjetske dr\u017eavne posjete mahao ameri\u010dkom zastavicom. Islam u tim zemljama pripada \u201ekonstantama nacije\u201c. Tamo\u0161nja kritika islama se nikada ne usmjerava na samu vjeru i religioznost, nego na islamom inspiriranu \u201ecjelokupnost zakona koji oduzima slobodu, koji je homofoban, \u017eenomrza\u010dki i patrijarhalan\u201c kako je jo\u0161 2012. kritizirao marokanski psihoterapeut Ibtissam Betty Lahgar. Zajedno sa drugim Marokancima i Marokankama \u201erekao je ne\u201c. Ne \u201eislamu kao najvi\u0161oj referentnoj to\u010dki\u201c politike i kulture, \u201esvakodnevnom ludilu\u201c zabrane seksualnih veza izvan braka, \u201esocio-religioznoj inkviziciji\u201c ramazana, ne zakonu \u201ekoji nekoga \u010dini muslimanom ro\u0111enjem\u201c, ne \u201ezabrani vjen\u010danja sa nemuslimanom\u201c.<\/p>\n

\u201eOne i oni koji su govorili ne\u201c govorili su to u marokanskim dnevnim novinama \u201eTel Quel\u201c -glavnom bastionu laicizma u Maroku. \u201eSveto ne postoji za dru\u0161tvo. Ono je isklju\u010divo osobna stvar. Moramo prihvatiti da na\u0161e sakralno od drugih bude desakralizirano\u201c pisao je negda\u0161nji glavni urednik \u201eTel Quel-a\u201c Diriss Ksikes. Vlada ga je zbog \u010dlanka \u201eKako se Marokanci smiju religiji, seksu i politici\u201c tako brutalno napala da je napustio svoj posao. Danas se marokanski borci za ljudska prava bore za ukidanje islamskih \u201etradicionalnih\u201c paragrafa od 483. do 497. koji propisuju kazne zatvora za homoseksualnost, slobodnu ljubav i preljub.<\/p>\n

Taj konkretni anga\u017eman protiv navedenih paragrafa, koji poput Damoklovog ma\u010da visi nad svakodnevnim (tajnim \u201e\u0161izofrenim\u201c) \u017eivotom milijuna muslimana, je djelotvorniji od tako\u0111er va\u017ene literarne i religijsko znanstvene kritike islama putem muslimanskog prosvjetiteljstva na sjeveru Afrike. Podsjetimo se samo na analizu Fatime Mernissi o islamskoj mizogoniji (\u201eislam se ne bori protiv seksualnosti, nego protiv \u017eena\u201c), na prokazivanje fundamentalizma kao \u201ebolesti islama\u201c (Abdelwahab Meddeb), na apel Boualema Sansalsa \u201eda se islam oslobodi islamizma\u201c, ili na zahtjev Abdellaha Tourabisa da se napokon uzme u obzir \u201etamna strana islama\u201c.<\/p>\n

Burna debata<\/h2>\n

Kada djevojka i de\u010dko na internetu objave sliku poljupca i zbog toga budu dovedeni pred sud, a zatim kao znak solidarnosti pred parlamentom u Rabatu bude organiziran \u201ekiss-in\u201c doga\u0111aj, kada se pisac Abdellah Taia out-uje kao homoseksualac i da pri tom jedan univerzitetski dekan koji dopusti predavanje o njegovim djelima bude umalo lin\u010dovan od strane fanati\u010dnih vjernika, kada novinarka Zineb El Rhazoui i pet njezinih kolega odlu\u010di javno prekinuti post u mjesecu ramazanu tako \u0161to organiziraju piknik na javnom prostoru i kada se malo zatim u Al\u017eiru dogodi isto, kada muslimanke protestiraju protiv \u201epo\u0161asti seksualnih napada\u201c i islamske zabrane izvanbra\u010dnih seksualnih odnosa, te kada za to smatraju odgovornim \u201ereligiozne tekstove koji omalova\u017eavaju \u017eene\u201c, svaki puta nastaju \u017eustre rasprave o \u201ezapovijedima islama\u201c.<\/p>\n

\u201eIslam je danas zastario, jer suvremene univerzalne vrijednosti su najbolje \u0161to je \u010dovje\u010danstvo dosegnulo\u201c, pisao je marokanski intelektualac Admed Assid jo\u0161 2013. godine. No ve\u0107 je 1962. jedna povijesno va\u017ena muslimanska li\u010dnost Sjeverne Afrike pozvala na ostvarenje (\u201ezapadnih\u201c) ljudskih prava: Mohamed Boudiaf, glavni organizator al\u017eirskog ustanka protiv onda\u0161nje svjetske i kolonijalne sile Francuske. Temelji slobodnog Al\u017eira moraju biti sloboda mi\u0161ljenja, sloboda \u0161tampe, kontrola policije i vojske te \u201ekonzultacija al\u017eirskog naroda o stvarnim demokratskim reformama\u201c. \u201eDeklaracija 1. studenog 1954.\u201c kojom je zapo\u010deo ustanak zahtijevala je \u201epo\u0161tivanje svim temeljnih sloboda bez obzira na rasu i vjeru\u201c. Boudiaf je nasilno eliminiran \u0161ezdesetih godina od strane Boumediennea, marionete Ben Bella, \u010dime se probila partija ujedinjenja te je islam u\u010dinjen \u201edr\u017eavnom religijom\u201c, \u0161to je al\u017eirsko dr\u017eavljanstvo vezalo uz islam.<\/p>\n

U Maroku se Hasan II. zarad osiguravanja mo\u0107i proglasio \u201evo\u0111om vjernika\u201c. To je zna\u010dilo da se u dr\u017eavi o islamu nikada nije demokratski raspravljalo, te je umjesto toga na stanovni\u0161tvo nasilno nakalemljen \u201earapsko-islamski\u201c identitet. Bila je to prva politizacija islama u svrhu kontrole koruptivnog i nesocijalnog re\u017eima, a on je pripremao put drugoj politizaciji \u2013 islamizmu \u2013 koji je kao \u201epravi islam\u201c obe\u0107avao pravednost.<\/p>\n

Sve to tematiziraju u Al\u017eiru novine kao \u0161to je \u201eEl Watan\u201c. Omar Belhouchet je ve\u0107 trideset godina njihov izdava\u010d i u\u017eiva veliki ugled i daleko izvan Magreba. Unato\u010d brojnim islamisti\u010dkim atentatima na njega, beskrajnim procesima i poku\u0161ajima ekonomskog uni\u0161tenja od strane re\u017eima, on uspijeva pru\u017eiti nu\u017eni prostor kriti\u010darima. Tako su do rije\u010di mogli do\u0107i islamski u\u010denjak Said Djabelkhir (\u201etradicionalni religijski diskurs uistinu opravdava nasilje\u201c) i spisatelj Kamel Daoud (\u201eako i dalje budemo uzmicali od rasvjetljavanja na\u0161e slike Boga, ne\u0107emo mo\u0107i obnoviti ni na\u0161u sliku \u010dovjeka\u201c).<\/p>\n

Rastanak od \u201evelikih rje\u0161enja\u201c<\/h2>\n

U me\u0111uvremenu se dr\u017eavni islam kao i islamizam na sjeveru Afrike istro\u0161io, kao socijalizam i arabizam neko\u0107. Suvremeni prosvjedi su rekli dovi\u0111enja svim \u201evelikim\u201c ideologijama. Niti jedan poziv na \u201edr\u017eavni islam\u201c nije se \u010duo tijekom \u201epokreta 20. velja\u010de\u201c 2011. godine u Maroku, niti za vrijeme al\u017eirskog Hiraka. Zahtjevi ve\u0107inom mladih muslimanki i muslimana koji idu ulicama nose\u0107i plakate s natpisima kao \u0161to je \u201eNema demokracije bez jednakopravnosti!\u201c \u2013 te\u017ee pravnoj dr\u017eavi i slobodnoj diskusiji o politici, kulturi i religiji. Pri tom se islam kao vjera uop\u0107e ne dovodi u pitanje, nego politizacija islama protiv individualnih sloboda. Na vidjelo izlaze rascjepi u \u201earapsko-islamskoj osobnosti\u201c koja je autoritarno srasla i nastala nakon osamostaljenja.<\/p>\n

Mlada generacija koja je jako urbanizirana, bolje obrazovana i uklju\u010dena u globalizaciju radi jaku kampanju u Sjevernoj Africi za univerzalne vrijednosti. Pojedina\u010dne Hirak grupacije zahtijevaju eksplicitno \u201elaicisti\u010dku dr\u017eavu\u201c, kraj \u201epoliti\u010dke instrumentalizacije religije\u201c, pri \u010demu je u prvom fokusu pokreta nestanak vojnog re\u017eima zarad \u201ecivilne, nemilitarne dr\u017eave\u201c. \u201eCivilna\u201c bi u prvom redu zna\u010dila i slobodnu raspravu o ulozi islama u dr\u017eavi.<\/p>\n

U Maroku je kralj \u201evo\u0111a vjernika\u201c. Koliko god djelovao liberalno, kao kad je 2004. me\u0111u ostalim mjerama pobolj\u0161ao poziciju \u017eena, Muhamed VI i dalje ostaje \u201enedodirljivi\u201c gospodar vjere. Kritika islama je iz tog vizira kritika kralja i tako prekora\u010duje dvije od tri \u201ecrvene linije\u201c Maroka: Bog, kralj, otad\u017ebina. Protiv osloboditeljske devize tuniskog stru\u010dnjaka za ustavno pravo Ben Achoura da je \u201eBog stvorio \u010dovjeka da bi bio demokrata\u201c bore se dr\u017eavni islam, ortodoksija i islamizam. U Sjevernoj Africi pak muslimanski prosvjetitelji koji \u017eele islam prilagoditi ljudskim pravima \u201edemokratske norme\u201c riskiraju zbog toga drakonske kazne.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otkako su stekli neovisnost od kolonijalne mo\u0107i, intelektualci Magreba bore se za slobodu \u017eivota i mi\u0161ljenja nasuprot vjerskim zahtjevima <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315588,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-315587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315587"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315589,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315587\/revisions\/315589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}