{"id":315523,"date":"2021-03-08T10:08:42","date_gmt":"2021-03-08T09:08:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315523"},"modified":"2021-03-08T14:24:16","modified_gmt":"2021-03-08T13:24:16","slug":"ka-ambisu-pad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/08\/ka-ambisu-pad\/","title":{"rendered":"(K)a (A)mbisu (P)ad"},"content":{"rendered":"

Blef Veselina Pejovi\u0107a, vlasnika Uniproma, da \u0107e otpustiti 600 radnika<\/a> bacio je svijetlo na kombinat aluminijuma, pa ja pa\u017enja javnosti opet usmjerena na brojne ekonomsko-politi\u010dke faktore koji su uticali na rad ove kompanije. U ovom tekstu poku\u0161a\u0107emo da ra\u0161\u010dlanimo krupne ekonomsko-politi\u010dke odluke koje su odre\u0111ivale poslovanje kompanije u ovoj industriji.<\/p>\n

Kombinat aluminijuma osnovan je 1969. godine u Podgorici, iako se rudnik boksita nalazi u Nik\u0161i\u0107u, \u0161to je bila prva krupna politi\u010dka odluka koja je dovela do nepotrebnih transportnih i organizacionih tro\u0161kova bez ekonomske logike. Odluka da kombinat aluminijuma bude smije\u0161ten usred plodne ravnice ima i danas negativan uticaj na zaga\u0111ivanje okoline, prevashodno zbog otpadnih voda i bazena crvenog mulja. Putem vjetra, pra\u0161ina crvenog mulja mo\u017ee da se raznese i na ve\u0107e udaljenosti.<\/p>\n

Kombinat aluminijuma u Podgorici je decenijama uspijevao da opstane zahvaljuju\u0107i subvencijama elektrine energije, pla\u0107ene novcem poreskih obveznika. U zenitu tokom socijalisti\u010dkog perioda, KAP je zapo\u0161ljavao 5560 radnika koji su imali pla\u0107ene poreze, doprinose, beneficirani radni sta\u017e, regres, organizovan prevoz. Zanimljivo je to \u0161to prilikom sloma socijalisti\u010dkog sistema, radnici nisu potr\u010dali da brane radna prava ili nekada\u0161nju dr\u017eavnu ili dru\u0161tvenu svojinu, nego su ispred skup\u0161tine skandirali parole u korist Imovinskog rata i dru\u0161tvene tranzicije putem koje su im benefiti iz prethodnog perioda ukinuti. Interesantno je i to \u0161to je postojala alternativa u liku elektroin\u017eenjera Anta Markovi\u0107a koji je prethodno bio generalni direktor \u201cRada Kon\u010dara\u201d, kompanije koju je uspio da podigne sa 500 na 20.000 zaposlenih za koju je radio decenijama, no narod je umjesto demokratizacije i liberalizacije izabrao mlade, lijepe i pametne partijske nara\u0161taje.<\/p>\n

KAP je 2005. godine prodat za nepunih 50 miliona eura offshore kompaniji \u201cSalamon Enterprises\u201d koja je pripadala ruskom tajkunu Olegu Deripaski. No, sa novim vlasnikom nisu do\u0161le nove investicije u tehnologiju i proizvodnju, nego se nastavilo sa kori\u0161\u0107enjem dr\u017eavnih subvencija za elektri\u010dnu energiju vrijednim desetine miliona eura, a biv\u0161a vlada mu je oprostila i utaju poreza od 7,5 miliona eura.[1]<\/a><\/p>\n

KAP se, potom, zadu\u017eio kod Doj\u010de banke, a taj kredit sa ukupnom izlo\u017eeno\u0161\u0107u od 132 miliona eura je garantovala tada\u0161nja Vlada Crne Gore. Nadalje, fabrika glinice u KAP-u je zatvorena 2009. godine, \u0161to je zna\u010dilo da je KAP morao da nabavlja sirovinu iz inostranstva koja bi dolazila u luku Bar ili kopnom iz okoline Zvornika, tako da je, osim tro\u0161kove sirovina, pla\u0107ao i tro\u0161kove transporta \u017eeljeznicom do kombinata.<\/p>\n

Zamislite situaciju da \u017eivite na selu, imate vo\u0107njak i odlu\u010dite se da proizvodite sok. Potom se preselite u susjedno mjesto, pa pla\u0107ate transport vo\u0107a do va\u0161e nove adrese gdje \u017eelite da pravite sok. Nakon nekog vremena, odlu\u010dite se da ne koristite va\u0161e vo\u0107e za pravljenje soka, nego da kupujete vo\u0107e iz inostranstva po vi\u0161oj cijeni. Da poslujete na takav na\u010din, jasno je da nikad ne biste prodali sok na tr\u017ei\u0161tu, tj. prodavali biste ga jedino ukoliko bi neko dobrovoljno pristao da vam stalno pla\u0107a tro\u0161kove neracionalnog poslovanja.<\/p>\n

Upravo tako je KAP funkcionisao i opstajao decenijama zahvaljuju\u0107i novcu gra\u0111ana. Biv\u0161a vlast je u KAP usula vi\u0161e od 300 miliona eura novca gra\u0111ana samo po osnovu dr\u017eavnih garancija i subvencionisanja elektri\u010dne energije. Za tu sumu novca moglo se izgraditi 5 do 6 bolnica sa novom medicinskom opremom ili, recimo, obu\u010diti, prekvalifikovati i zaposliti 15.000 ljudi u IT industriji gdje su prosje\u010dne zarade visoke, a nezaposlenost niska u odnosu na druge industrije.<\/p>\n

Krpljenje bud\u017eetskih rupa nastalih zbog pomaganja KAP-u vr\u0161eno je preko pove\u0107anja stope PDV-a, te parafiskalnih nameta, ukratko zavla\u010denjem ruku u d\u017eepove gra\u0111ana.<\/p>\n

Ste\u010daj u KAP-u je uveden 2013. godine, a idu\u0107e godine je kompanija Uniprom biznismena Veselina Pejovi\u0107a kupila imovinu tog preduze\u0107a za 25,7 miliona eura, iako je vrijednost imovine procijenjena na vi\u0161e od 50 miliona eura. Sklopljen je ugovor sa ste\u010dajnom upravom kojim je Uniprom garantovao kontinuitet proizvodnje do okon\u010danja ste\u010daja. Tako\u0111e, odlukom o razgrani\u010denju izme\u0111u Glavnog grada i KAP-a prepisano je kompaniji Uniprom 417.804 kvadrata op\u0161tinskog zemlji\u0161ta vrijednog najmanje 20 miliona eura, plus je kompanija oslobo\u0111ena tro\u0161kova komunalnog opremanja.[2]<\/a> Valja naglasiti da Vlada Crne Gore po ugovoru iz 2013. godine pla\u0107a dio poreza i doprinosa za zaposlene, umjesto da te tro\u0161kove snose KAP ili Uniprom.<\/p>\n

Dovoljno je da pogledate sajt kompanije Uniprom https:\/\/uniprom.me\/me\/ko-smo<\/a> i biografiju gospodina Pejovi\u0107a pa da shvatite da se o\u010digledno radi o paraprivatnoj kompaniji koja opstaje na tr\u017ei\u0161tu zahvaljuju\u0107i sklopljenom dilu sa pro\u0161lom vla\u0161\u0107u koja ju je osvje\u017eavala dr\u017eavnim subvencijama.<\/p>\n

Trenutna visoka cijena aluminijuma na svijetskoj berzi od oko 2200 dolara po toni ide na ruku Unipromu, no nesumnjivo je da je ova kompanija dugoro\u010dni kamen oko vrata gra\u0111ana Crne Gore koji je izda\u0161no finansiraju. Ukoliko uzmemo pesimisti\u010dnu verziju da je KAP u posljednje tri decenije sa svim subvencijama, utajom poreza, otpisima dugova, korupcijom, te kriminalnom privatizacijom ko\u0161tao 500 miliona eura, to zna\u010di da je svakom od nekih 100.000 radnika realnog sektora uzeto 5.000 eura za finansiranje KAP-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

Kompanije za proizvodnju aluminijuma su bile pravljene po modelu vertikalne integracije<\/h2>\n

Aluminijum je jedan od najtra\u017eenijih metala, jer je lagan, otporan na koroziju, mo\u017ee se lako obra\u0111ivati i oblikovati, a koristi se u avio industriji, gra\u0111evinarstvu, proizvodnji automobila, te u brojnim drugim djelatnostima. Primarno se proizvodi od rude boksita i, u manjoj mjeri, od prera\u0111enog otpada, gdje proizvodni proces obuhvata preradu boksita u glinicu koja, potom, ide u topionicu aluminijuma. \u00a0Industrijska proizvodnja aluminijuma zapo\u010deta je 1886. Godine, kada je usavr\u0161en Hall-Heroult sistem elektroliti\u010dke proizvodnje. Doba je to Prve industrijske revolucije, kada dolazi do stvaranja nove ekonomske platforme dru\u0161tva koju su \u010dinile telegraf za komunikaciju, ugalj kao izvor energije i \u017eeljeznica za transport, a kompanije za proizvodnju aluminijuma su bile pravljene po modelu vertikalne integracije koja je obuhvatala rudnike boksita, rafinerije glinice, te proizvodnju aluminijuma sa piramidalnom organizacionom strukturom i linijama komunikacije. To je zna\u010dilo da su ovako centralizovane kompanije morale imati precizne organizacione, bezbjednosne i tehni\u010dke procedure radi uspje\u0161nog dugoro\u010dnog poslovanja.<\/h4>\n

Bez vlastite proizvodnje glinice sa skupom elektri\u010dnom energijom je nemogu\u0107e biti uspje\u0161an na tr\u017ei\u0161tu<\/h2>\n

Na poslovanje u ovoj industriji ponajvi\u0161e uti\u010de cijena sirovog aluminijuma na svijetskim berzama, kao \u0161to je to npr. London Metal Exchange (LME). Najve\u0107i svijetski proizvo\u0111a\u010d aluminijuma je Kina, koja proizvodi polovinu tog metala u svijetu. Kina je 2018. godine proizvela 33 miliona tona aluminijuma, a Rusija na drugom mjestu je proizvela svega 3.7 miliona tona.[3]<\/a> Neophodan input za proizvodnju aluminijuma je elektri\u010dna energija, tako da cijena elektri\u010dne energije mo\u017ee bitno da uti\u010de na poslovanje kompanije. Na primjer, kombinat aluminijuma u Mostaru je propao zbog niza faktora, od kojih je jedan dug za struju od 140 miliona eura prema Elektroprivredi Bosne i Hercegovine. Mostarski kombinat aluminijuma je pla\u0107ao elektri\u010dnu energiju oko 70 eura po megavatu, \u0161to je zna\u010dajno vi\u0161e od cijene koju je pla\u0107ao kombinat u Podgorici pro\u0161le godine – 38.9 eura po megavatu.[4]<\/a> Rad kombinata je zavisio i od cijene uvozne glinice od velikih dobavlja\u010da budu\u0107i da je ukinuo vlastitu proizvodnju, tako da je pozitivno poslovanje bilo mogu\u0107e jedino ako su bile visoke cijene aluminijuma na svjetskim berzama. Posljednjih 12 godina, kombinat u Mostaru je negativno poslovao gomilaju\u0107i dugove. Istovremeno, Afrika sa 32% u\u010destvuje u rezervama boksita u svijetu kojeg najvi\u0161e kupuju Kinezi, \u010dak se i tamo investira u proizvodnju. To zna\u010di da je konkurencija sada globalna, tako da bez vlastite proizvodnje glinice sa skupom elektri\u010dnom energijom je nemogu\u0107e biti uspje\u0161an na tr\u017ei\u0161tu.[5]<\/a><\/h4>\n<\/blockquote>\n

Milo\u0161 KRIVOKAPI\u0106<\/strong><\/p>\n

[1]<\/a> https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/nakon_raskida_sa_rusima_kap_ide_pod_stecaj\/24487806.html<\/p>\n

[2]<\/a> https:\/\/www.vijesti.me\/vijesti\/ekonomija\/386870\/dodjela-drzavnog-zemljista-unipromu-mijenja-racunicu-o-prodaji-kap-a<\/p>\n

[3]<\/a> https:\/\/investingnews.com\/daily\/resource-investing\/industrial-metals-investing\/aluminum-investing\/aluminum-producing-countries\/<\/p>\n

[4]<\/a> https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/%C4%91ukanovi%C4%87-mostarski-aluminij-se-mo%C5%BEe-spasiti\/29625095.html<\/p>\n

[5]<\/a> https:\/\/www.alcircle.com\/news\/top-bauxite-exporters-from-africa-guinea-remains-the-leading-bauxite-supplier-while-china-drives-the-export-31764<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

KAP je funkcionisao i opstajao decenijama zahvaljuju\u0107i novcu gra\u0111ana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315524,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-315523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315523"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315523\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315554,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315523\/revisions\/315554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315524"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}