Gnoza i Gnostici u evropskoj intelektualnoj istoriji su uglavnom povezani sa ranim hri\u0161\u0107anstvom. Ipak, gnostika je bilo u svim vremenima. Gnoza \u2013 bo\u017eansko znanje \u2013 oduvijek je bila i jo\u0161 uvijek je snaga koja se mo\u017ee direktno preneti svakoj osobi, bez obzira na religizne sisteme ili tradicije.<\/p>\n
Rije\u010d gnoza je gr\u010dkog porijekla i zna\u010di \u201esvijetlo znanja\u201c. Koje znanje i vjerovanje gnostici imaju i koji duhovni put oni slijede, obi\u010dno je rijetko poznato. Gnozu mo\u017ee do\u017eiveti samo onaj ko je u direktnom kontaktu s njom u svom srcu. Ta povezanost ga mijenja, tako da on poslije toga nije vi\u0161e isti kao prije. \u010cak vjekovima kasnije, zapisi gnostika su fascinirali ljude.<\/p>\n
Vjekovima, razne pisane tradicije ranih hri\u0161\u010danskih gnostika bile su poznate iz nagovje\u0161taja u knjigama Inkvizicije Katoli\u010dke crkve. Pa\u017enja javnosti je vra\u0107ena 1945, kada su objavljeni izvorni gnosti\u010dki tekstovi, prona\u0111eni u Nag Hammadiju, u Egiptu. Od tada je bilo objavljeno mnogo tekstova o gnosticizmu.<\/p>\n
Gnoza nije zamr\u0161ena struktura ideja \u2013 iako su drevni rukopisi govorili jezikom koji nije lako razumljiv \u010ditaocu. Onaj ko poku\u0161ava da shvati drevne gnosti\u010dke tekstove samo inetelektualno, te\u0161ko da \u0107e biti u stanju da shvati su\u0161tinu njene duhovne poruke. Izgleda da je snaga, mo\u0107ni dah iza rije\u010di taj, koji pokre\u0107e \u010ditaoca u najdublje djelove njegovog uma. Ali ako otvori svoje srce, ako ima vjeru i njegova intuicija, mo\u017ee otkriti taj preobra\u017eavaju\u0107i \u201eDah Boga\u201c.<\/p>\n
Jedan od najpoznatijih gnosti\u010dkih spisa je \u201eMisterija Pistis Sofije\u201c. Holandski rozenkrojceri i su-osniva\u010d Lectorium Rosicrucianuma, Jan van Rajkenborg, ponovo su objavili gnosti\u010dki rukopis i pomogli svojim obja\u0161njenjima duhovnim tragaocima. Naslov vrlo precizno ukazuje na prirodu gnoze kao misterioznu povezanost izme\u0111u vjere (pistis) i mudrosti (sofia).<\/p>\n
Gnoza je zra\u010denje, duhovno Svijetlo. Ona je koncentrisana u gnosti\u010dkim spisima i prisutna je u atmosferi. Ona \u017eeli da probudi i trgne \u010dovjeka. Naro\u010dito u dana\u0161njoj eri Vodolije, oni koje tragaju za unutra\u0161njim znanjem su u mogu\u0107nosti da otkriju gnosti\u010dko zra\u010denje u sebi i da rade s\u2019 njim.<\/p>\n
Gnoza je apsolutno znanje. Otkriva je bo\u017eansko bi\u0107e. Ona se ne obra\u0107a intelektualnoj sposobnosti i emocijama. Ona nije religija. Gnoza se ne mo\u017ee opisati, iako su mnogi spisi istinito svjedo\u010denje gnoze, niko ne mo\u017ee podu\u010davati o njoj. Posrednik je sama gnoza.<\/p>\n
Gnoza se otkriva \u010dovjeku unutra\u0161njim putem, koji ne mo\u017ee biti shva\u0107en, niti prihva\u0107en snagom ega. To je zato \u0161to gnosti\u010dko zra\u010denje dodiruje \u010dovjeka u njegovom srcu. Tu le\u017ei centralna duhovna su\u0161tina njegovog bi\u0107a: duhovna iskra, besmrtni princip unutar \u010dovjeka. Porijeklo duhovne iskre nije u prolaznom svijetu u kojem \u010dovjek \u017eivi, ve\u0107 u vje\u010dnosti, u bo\u017eanskoj sferi gdje gnoza obitava. Zbog toga gnosti\u010dko zra\u010denje korespondira sa duhovnom iskrom ili kako rozenkrojeceri ka\u017eu \u2013 sa \u201eRu\u017eom Srca\u201c.<\/p>\n
\u010covjek koji osjeti da gnosti\u010dko zra\u010denje dodiruje \u201eRu\u017eu Srca\u201c i aktivira duhovnu iskru njegovog srca, prolazi kroz dramati\u010dno iskustvo. Po\u0161to je dao prostora i usmjerio pa\u017enju na taj unutra\u0161nji prostor, stoji pred otkri\u0107em novog unutra\u0161njeg svijeta. Gnosti\u010dko zra\u010denje pokre\u0107e proces samo-osvje\u0161\u0107ivanja. Ono daje \u010dovjeku znanje o njegovom porijeklu i pravoj sudbini \u2013 i vodi ga do duhovnog znanja iz prve ruke.<\/p>\n
Kao izvor Svijetla, Ru\u017ea Srca po\u010dinje da \u0161iri gnosti\u010dko zra\u010denje u krv. Tako, nove sposobnosti bivaju probu\u0111ene u \u010dovjekovom umu. Um i srce se ujedinjuju preko gnosti\u010dkog zra\u010denja, i po\u010dinje hodo\u010da\u0161\u0107e Svijetla kroz \u010dovjekovo tijelo.<\/p>\n
Zahvaljuju\u0107i tom procesu, \u010dovjek se strukturalno i kompletno mijenja. Oslobo\u0111en je od sopstvenih otpora, iluzija i ograni\u010denja, koji stoje izme\u0111u njegove unutra\u0161nje su\u0161tine i Duhovnog Svijetla. Primaju\u0107i \u201eSvjetlosnu hranu\u201c, nova \u017eivotnost se uzdi\u017ee iz Ru\u017ee, koja mo\u017ee postepeno osloboditi sebe od vezanosti za materiju i povezati se sa Duhom Boga.<\/p>\n
Takav \u010dovjek \u2013 pravi gnostik \u2013 razvija nov, pozitivan stav prema \u017eivotu, jer je stvarno do\u017eiveo duhovnu iskru u sebi. On postaje svjestan \u201eonog Drugog\u201c u sebi, koji dolazi iz vje\u010dnosti i \u017eeli tamo da se vrati. Pravi gnostik posve\u0107uje cio svoj \u017eivot tom \u201eDrugom\u201c i poma\u017ee mu da se vrati u vje\u010dnost.<\/p>\n
Jedan od najva\u017enijih aspekata u kojem gnoza vodi \u010dovjeka na put povratka, jeste mir i ti\u0161ina srca i uma. To je prava harmonija s Bogom. Taj mir ne zna\u010di odmor na kraju napornog dana, ve\u0107 harmoniju bo\u017eanskog trenutka. Onaj ko \u017eivi u polju snage vje\u010dnosti je miran i tih iznutra. On se stapa s Drugim i zato je tih.<\/p>\n
Gnostici svih vremena svjedo\u010de o tom unutra\u0161njem miru i poku\u0161avaju da pru\u017ee tragaocima razumijevanje gnosti\u010dkog puta otkrovenja. Primjer za to su Jakob Beme, obu\u0107ar i filozof, Johan Valentin Andrea, pisac i teolog, ili \u010dak Jan van Rajkenborg, osniva\u010d Lectorium Rosicrucianuma.<\/p>\n
Izvor: lectoriumrosicrucianum.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Religijsko tajno znanje, potraga za bo\u017eanskim znanjem \u2013 to su samo neke asocijacije vezane za gnozu. Ali \u0161ta zna\u010di do\u017eivjeti gnozu u sebi? Da bi to otkrili, morate se okrenuti izvoru iz kojeg gnoza dolazi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315516,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-315515","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315515"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315515\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315517,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315515\/revisions\/315517"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}