Predsjednik Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107 je izjavio da Srbija “nevjerovatno uporno radi u korist svoje \u0161tete” i dodao da je sada pu\u0161ten duh mr\u017enje iz boce prema Crnoj Gori i svemu \u0161to je crnogorsko, zbog \u010dega su odnosi izme\u0111u dvije dr\u017eave danas na najni\u017eem mogu\u0107em nivou.<\/p>\n
“Srbija nevjerovatno uporno radi u korist svoje \u0161tete. Ne treba to dokazivati, akter sam politi\u010dkog \u017eivota ve\u0107 30 godina, ispratio sam devedesete godine, plan Z-4 koji je nu\u0111en za Hrvatsku, planove koji su nu\u0111eni za Bosnu, Rambuje koji je nu\u0111en za Kosovo. Sve to je bahato, grubo i brzopleto odbijano i sve to se zavr\u0161avalo ozbiljnim gubicima po Srbiju i po one koji su bili kreatori takve politike u Srbiji. Na\u017ealost, i po druge. Tako da nemam nikakve sumnje da i ova politika danas prema Crnoj Gori jeste politika pu\u0161tanja duha iz boce, duha mr\u017enje prema Crnoj Gori”, rekao je \u0110ukanovi\u0107, odgovaraju\u0107i na pitanja novinara iz regiona na Petom novinarskom forumu.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, ono \u0161to se iz zvani\u010dnog Beograda radilo devedesetih godina 20. vijeka prema Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu… to se danas radi prema Crnoj Gori.<\/p>\n
“Govorio sam to mojim sagovornicima u Beogradu kada je to krenulo, povodom (crnogorskog) Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Govorio sam da se sje\u0107am devedesetih, da su tada bili neki ljudi, \u010dini mi se, ozbiljnijeg politi\u010dkog kalibra od dana\u0161njeg. Oni su tada pustili taj duh mr\u017enje iz boce i vi\u0161e ga nijesu mogli kontrolisati. Danas se ista gre\u0161ka ponavlja, sije se mr\u017enja prema Crnoj Gori i prema svemu \u0161to je crnogorsko. To \u0107e nepopravljivo pogor\u0161ati odnose izme\u0111u na\u0161e dvije dr\u017eave”, kazao je \u0110ukanovi\u0107, prenosi Beta.<\/p>\n
Dodao je da se to sada vidi i “kroz besomu\u010dnu kampanju koja se iz Srbije vodi za lokalne izbore u drugom po veli\u010dini gradu u Crnoj Gori, Nik\u0161i\u0107u”.<\/p>\n
“U Srbiji se, sa TV Hepi, vodi ‘Bitka za Nik\u0161i\u0107’, kako se zove emisija koja je pokrenuta. A bitka se vodi sa namjerom da se osvoji Nik\u0161i\u0107. Nik\u0161i\u0107 se osvaja da bi se osvojila Crna Gora. Dakle, ponovo prisustvujemo jednoj ekspazionisti\u010dkoj politici Srbije prema svojim susjedima, u ovom slu\u010daju prema Crnoj Gori. I zbog toga su na\u0161i odnosi su na najni\u017eoj mogu\u0107oj razini”, rekao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Predsjednika Crne Gore su u okviru Podgori\u010dkog novinarskog foruma zajedni\u010dki intervjuisali novinari Dragan Bursa\u0107 iz Banjaluke, Vlado Vuru\u0161i\u0107 iz Zagreba, Tomislav Markovi\u0107 iz Beograda, Senad Pe\u0107anin iz Sarajeva i Dinko Gruhonji\u0107 iz Novog Sada.<\/p>\n
Govore\u0107i o predstoje\u0107em popisu stanovni\u0161tva u Crnoj Gori, \u0110ukanovi\u0107 je rekao da je mi\u0161ljenje prethodne vlasti bilo da anketni listi\u0107 treba da se oslobodi tradicionalnih pitanja, kojih se EU u ve\u0107ini dr\u017eava oslobodila, jer je popis va\u017ean prije svega za ekonomske pravce razvoja svake dr\u017eave.<\/p>\n
“Za gra\u0111ansku dr\u017eavu kakva je Crna Gora saznanje da li je izme\u0111u dva popisa porastao broj pripadnika jedne nacije, a opao broj pripadnika druge nacije, nije – ne samo od presudne – ve\u0107 ni od posebne va\u017enosti. Zato zaista zvu\u010di nevjerovatno da je \u0161efu jedne dr\u017eave od velikog nacionalnog interesa popis stanovni\u0161tva u drugoj, susjednoj dr\u017eavi. Rije\u010d je o\u010digledno o namjeri da se kroz rezultate popisa dokazuje teza da Crna Gora nije gra\u0111anska dr\u017eava ve\u0107 da je Crna Gora srpska dr\u017eava, da bi se onda sa te platforme moglo dalje i\u0107i u realizaciju politike ‘srpskog sveta'”, rekao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, nacionalno prebrojavanje je va\u017eno za one politike koje nijesu evropske, ve\u0107 su nacionalisti\u010dke i \u0161ovinisti\u010dke.<\/p>\n
“\u0160ovinizam predstavlja nepodno\u0161ljivu mr\u017enju prema svemu \u0161to je nacionalno i vjerski razli\u010dito, \u0161to \u010desto rezultira destabilizacijom, etni\u010dkim sukobima pa i genocidom na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Pa zar se ne sje\u0107amo rezultata poku\u0161aja teritorijalnog prekomponovanja Zapadnog Balkana? Nijesmo dobili ni veliku Srbiju, ni veliku Albaniju, ni veliku Hrvatsku, ve\u0107 smo dobili veliku tragediju, sa vi\u0161e od 130.000 \u017ertava. Ta politika jeste pora\u017eena, ali nije sahranjena i ona se sada poku\u0161ava o\u017eivjeti”, kazao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Dodao je da taj nacionalisti\u010dki, \u0161ovinisti\u010dki duh \u017eivi u uvjerenju da su izgubili devedesetih jer im nisu bile naklonjene me\u0111unarodne okolnosti pa danas poku\u0161avaju da urade ono \u0161to nijesu uspjeli da urade tada.<\/p>\n
“Me\u0111unarodna zajednica je, zbog raznih kriza koje su se u svijetu desile, napustila Zapadni Balkan nedovr\u0161enog posla: ostavila nefunkcionalnu Bosnu, paralisanu Makedoniju, nerije\u0161eno pitanje Srbije i Kosova. Ideja \u0161ovinista sada je da se Crna Gora napusti NATO, iskompromituje i da se vrati pod skute Srbije”, ocijenio je Djukanovi\u0107.<\/p>\n
On je rekao da Crna Gora ima snage da odbrani svoj gra\u0111anski i sekularni karakter, zbog kulture i tradicije gra\u0111anskih i antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti koje ba\u0161tini.<\/p>\n
“\u010cestitali smo novoj vlasti pobjedu na izborima i rekli smo: izvolite, preuzmite odgovornost za vo\u0111enje dr\u017eave, ali ako ste va\u0161 uspjeh na izborima protuma\u010dili kao pravo da uni\u0161tite ili prodate ili izdate Crnu Goru, pa onda to vi\u0161e nije politi\u010dko pitanje. Onda \u0107emo to braniti onako kako se Crna Gora uvijek branila tokom svoje hiljadugodi\u0161nje istorije. To mora biti jasno ko je pogre\u0161no protuma\u010dio izbore od 30. avgusta pro\u0161le godine”, rekao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
\u0110ukanovi\u0107 je naveo da je realno o\u010dekivati brzi povratak Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u evroatlantsku zajednicu a isto tako i na Zapadni Balkan, jer su predstavnici nove ameri\u010dke administracije odli\u010dni poznavaoci prilika na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n
“Iz na\u0161eg iskustva svjedo\u010dim, kroz hibridni rat koji je i iz Rusije vo\u0111en protiv Crne Gore i 2016. i 2020. godine, da je kod na\u0161ih zapadnih partnera to prili\u010dno olako tretirano kao crnogorski problem. Daleko je ovo od samo crnogorskog problema. Ono \u0161to je primijenjeno prema Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine \u010deka svaku evropsku dr\u017eavu u njenom izbornom procesu. Mislim da \u0107e tada postati svjesni da je ovo par ekselans pitanje evropske bezbjednosti”, ocijenio je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ono \u0161to se iz zvani\u010dnog Beograda radilo devedesetih godina 20. vijeka prema Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu… to se danas radi prema Crnoj Gori.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312157,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-315288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315289,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315288\/revisions\/315289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}