{"id":315070,"date":"2021-03-01T11:25:00","date_gmt":"2021-03-01T10:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=315070"},"modified":"2021-03-01T11:25:00","modified_gmt":"2021-03-01T10:25:00","slug":"napravljena-rang-lista-najvecih-vojnih-sila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/01\/napravljena-rang-lista-najvecih-vojnih-sila\/","title":{"rendered":"Napravljena rang-lista najve\u0107ih vojnih sila"},"content":{"rendered":"<p>SAD, Rusija, Kina, Indija i Japan najve\u0107e su vojne sile na svijetu, objavio je portal &#8220;Global fajerpauer&#8221;.<\/p>\n<p>U tom istra\u017eivanju razmatrano je vi\u0161e od 50 individualnih faktora. Me\u0111u njima su vojna mo\u0107, visina vojnog bud\u017eeta, logistika i geografski polo\u017eaj.<\/p>\n<p>Rezultate rang-liste prokomentarisao je ameri\u010dki portal &#8220;Ne\u0161nel interest&#8221;.<\/p>\n<p>Na prvom mjestu su SAD. Njih karakteri\u0161e ogroman bud\u017eet, veliki broj vojnika i znatna rezerva u ljudstvu.<\/p>\n<p>Ameri\u010dka vojna industrija proizvodi najsavremeniju vojnu tehniku na svijetu. SAD su vode\u0107a sila i u oblasti vojne avijacije, imaju najve\u0107i broj aktivnih nosa\u010da aviona i mogu\u0107nost da izvr\u0161e globalni napad na osnovu koncepcije koja postoji u ratnoj mornarici SAD, a odnosi se na primjenu ofanzivnih grupa brodova koje predvode nosa\u010di aviona.<\/p>\n<p>Duga najmo\u0107nija vojna sila je Rusija, koja je uspjela da obnovi vojni potencijal nakon postsovjetske krize i realizuje mno\u0161tvo projekata u vezi s modernizacijom ratne avijacije i ratne mornarice.<\/p>\n<p>Rusija posjeduje novu generaciju podmornica naoru\u017eanih strate\u0161kim i krstare\u0107im raketama. To joj omogu\u0107ava da smanji zaostajanje za Amerikancima. Sve ve\u0107a mo\u0107 ruskih korveta i drugih manjih brodova govori u prilog tome da se posebna pa\u017enja posve\u0107uje ja\u010danju odbrane obale, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Rusija je i dalje ispred SAD po svim kategorijama kopnenog naoru\u017eanja osim lakih klopnih vozila. Kada je rije\u010d o ratnoj avijaciji, Rusi su uvijek iza SAD, ali je za uspostavljanje dominacije u vazduhu Rusija proizvela lovca Su-57.<\/p>\n<p>Kina je tre\u0107a vojna sila. Ona zaostaje za Rusijom i SAD, ali i dalje ula\u017ee velike i dugoro\u010dne investicije u sve grane vojne industrije.<\/p>\n<p>Sa drugim po veli\u010dini vojnim bud\u017eetom i najve\u0107im brojem rezervista, Kina demonstrira sposobnost da obezbijedi &#8220;eksplozivan&#8221; razvoj u kratkom periodu.<\/p>\n<p>Zna\u010dajni resursi omogu\u0107avaju joj da u narednim decenijama realizuje niz ambicioznih programa u oblasti proizvodnje i kupovine oru\u017eja, od stvaranja vlastitih nosa\u010da aviona sa grupama prate\u0107ih ratnih brodova do proizvodnje flote bombardera i lovaca \u0161este generacije.<\/p>\n<p>\u010cetvrta po snazi je vojska Indije, koja, uprkos relativno malom vojnom bud\u017eetu i vojnoj industriji koja se ne mo\u017ee uporediti s industrijama tri vode\u0107e svjetske sile, vojni potencijal zasniva se na ogromnom resursu radne snage i isto tako impozantnom broju rezervista.<\/p>\n<p>Indija ima veliki, iako djelimi\u010dno zastarjeli park tenkova, a raspola\u017ee i impresivnim snagama obalske odbrane i solidnom rezervom artiljerijskih oru\u0111a.<\/p>\n<p>Peti na listi je Japan, koji je potisnuo francusku vojsku.<\/p>\n<p>To je postigao zahvaljuju\u0107i bogatstvu, relativno velikom vojnom bud\u017eetu i izvanrednoj infrastrukturi. Japan ima mo\u0107no ratno vazduhoplovstvo i dobro je zastupljen u pojedinim kategorijama ratne mornarice, uklju\u010duju\u0107i razara\u010de i podmornice, ali njegov ukupni rejting lo\u0161iji je zbog relativno malih kopnenih snaga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Peti na listi je Japan, koji je potisnuo francusku vojsku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":299271,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-315070","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315070","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=315070"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315070\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":315071,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/315070\/revisions\/315071"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/299271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=315070"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=315070"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=315070"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}