{"id":314992,"date":"2021-02-28T10:52:31","date_gmt":"2021-02-28T09:52:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=314992"},"modified":"2021-02-28T17:48:35","modified_gmt":"2021-02-28T16:48:35","slug":"skadarsko-jezero-u-ulozi-centralne-deponije-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/28\/skadarsko-jezero-u-ulozi-centralne-deponije-video\/","title":{"rendered":"Skadarsko jezero u ulozi centralne deponije (video)"},"content":{"rendered":"

Osim vode, u Skadarsko jezero koritima rijeka i potoka sti\u017ee i materijal sa brojnih nelegalnih deponije rasutih du\u017e vodotokova. Ogromne koli\u010dine otpada odla\u017eu se na problemati\u010dan na\u010din du\u017e cijele obalne linije Skadarskog jezera i rijeke Mora\u010de.<\/p>\n

Oko 2.300 tona plasti\u010dne ambala\u017ee godi\u0161nje se odla\u017ee na neure\u0111enim odlagali\u0161tima i smetli\u0161tima, a pretpostavlja se da 90 posto toga, preko Skadarskog jezera, dospije do Jadranskog mora, otkriva za PCNEN Nevena Petkovi\u0107<\/strong> iz NVO Green Home.<\/p>\n

Prema analizi koju je ova nevladina organizacija radila prije vi\u0161e godina (2012), oko 12.300 m3 <\/sup>gra\u0111evinskog, \u010dvrstog komunalnog i tzv. \u201eba\u0161tenskog otpada\u201c identifikovano je samo na divljim deponijama u op\u0161tinama Tuzi i Golubovci.<\/p>\n

Iz Javnog preduze\u0107a Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG) navode da se taj otpad nagomilava u jezeru nakon obilnih ki\u0161a i visokog vodostaja rijeke Mora\u010de i samog jezera. Kada vodostaj padne, otpad \u2018pristaje\u2019 uz obalu.<\/p>\n

U JPNPCG, \u010dija Slu\u017eba za odr\u017eavanje ambijentalne higijene ima svega 11 radnika, misle \u00a0da je klju\u010dno podizanje svijesti javnosti o zna\u010daju o\u010duvanja i odr\u017eivog kori\u0161\u0107enja prirodnih resursa i vrijednosti biodiverziteta.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nakon obilnih poplava koje su se dogodile u basenu Skadarskog jezera 2011. godine, razmi\u0161ljalo se o postavljanju re\u0161etki koje bi se sprije\u010dile da otpad dospije u Skadarsko jezero. Na razmi\u0161ljanjima se i ostalo.<\/p>\n

Ranije je pokretana i inicijativa za nabavku amfibijskog vozila koje bi slu\u017eio za uklanjanje otpada, odr\u017eavanje plovnih puteva i ure\u0111enje obala jezera, ali novac nije obezbije\u0111en.<\/p>\n

Nevena Petkovi\u0107\u00a0 ka\u017ee da rje\u0161enja, \u201cpoput mre\u017ee na rijeci Ribnici\u201d, ne rje\u0161avaju trajno problem smanjenja otpada u vodotocima i na Skadarskom jezeru. \u201cSajle i mre\u017ee mogu biti pomo\u0107na sredstva, dok se pitanju promjene navika gra\u0111ana i politike upravljanja otpadom mora pristupiti mnogo ozbiljnije nego \u0161to je to do sad Crna Gora pokazala\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n

\u00a0\u201cUslovi za transport i deponovanje komunalnog otpada moraju biti prioritet (obezbije\u0111ene lokacije i dovoljan broj kontejnera za sakupljanje i selekciju otpada, redovan transport, sigurno deponovanje i recikla\u017ea otpada)\u201d, ka\u017ee Petkovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Dugoro\u010dno, smatra ona, potrebno je sprovesti rigoroznu kaznenu politiku prema fizi\u010dkim i pravnim lica, ali i uvesti efikasnu primjenu principa pro\u0161irene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da, posebno uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da 35% plasti\u010dne ambala\u017ee pristi\u017ee iz uvoza.<\/p>\n

,,Iako je sistem pro\u0161irene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da prepoznat u Zakonu o upravljanju otpadom, on ne funkcioni\u0161e, zbog \u010dega bi, pored dono\u0161enja podzakonskih akata, trebalo prilagoditi, odnosno u\u010diniti primjenjivim i efikasnim postoje\u0107e zakonske odredbe\u201d, nagla\u0161ava Petkovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Ona ka\u017ee da bi, osim JP NPCG i NP \u2018Skadarsko jezero\u2019, rje\u0161avanjem problema na nivou uzroka trebale posebno da se anga\u017euju lokalne samouprave na \u010dijim teritorijama su vodotokovi, resorna ministarstva za za\u0161titu \u017eivotne sredine i upravljanje vodama, kao i dr\u017eavni organi koji vr\u0161e nadzor i kontrolu.<\/p>\n

Milica Boca<\/strong> iz Koalicije za odr\u017eivi razvoj (KOR) ka\u017ee da bi, osim kaznene politike, trebao da postoji i sistem za motivaciju uzornih gra\u0111ana koji dobro odla\u017eu otpad.<\/p>\n

\u00a0\u201cKao u Hrvatskoj \u2013 ukoliko vratite plasti\u010dnu bocu, aparat vam isplati nov\u010dani iznos. Hrvatska je na taj na\u010din rije\u0161ila problem plasti\u010dnog otpada\u201c, ka\u017ee ona.<\/p><\/blockquote>\n

Ona smatra da su akcije \u010di\u0161\u0107enja ,,borba sa titanima\u201c, te da su neophodne kampanje, informisanje i edukacija gra\u0111ana, uz mijenjanje sistema nadle\u017enosti u cilju pronala\u017eenja najboljeg rje\u0161enja.<\/p>\n

Biljana Gligorovi\u0107<\/strong> iz NVO Expeditio ka\u017ee da je ,,glavni krivac onaj koga pla\u0107amo da bude \u010disto i kome je to obaveza\u201d.<\/p>\n

Ona dodaje i da skupljanjem otpada u Skadarskom jezeru zaga\u0111iva\u010di ostaju neosvije\u0161\u0107eni o krivici, kao i da je neophodno problemom se pozabaviti uzvodno – ,,popisati sve nelegalne deponije, iztra\u017eiti uzrok za njihovo postojanje, nabrojati krive op\u0161tine i njihove komunalce\u201d.<\/p>\n