{"id":314936,"date":"2021-02-27T11:59:18","date_gmt":"2021-02-27T10:59:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=314936"},"modified":"2021-02-27T11:59:18","modified_gmt":"2021-02-27T10:59:18","slug":"hra-zlocin-u-strpcima-28-godina-kasnije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/27\/hra-zlocin-u-strpcima-28-godina-kasnije\/","title":{"rendered":"HRA: Zlo\u010din u \u0160trpcima \u2013 28 godina kasnije"},"content":{"rendered":"<p>Danas se navr\u0161ava 28 godina od ratnog zlo\u010dina koji su pripadnici Vojske Republike Srpske po\u010dinili na \u017eeljezni\u010dkoj stanici u mjestu \u0160trpci, na granici BiH i Srbije, tako \u0161to su iz voza, koji je saobra\u0107ao na relaciji Beograd-Bar, izveli i ubili 20 putnika, od kojih 18 Bo\u0161njaka, jednog Hrvata i jednog nepoznatog putnika.<\/p>\n<p>Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje da se kona\u010dno otkriju nalogodavci iz politi\u010dkih i vojnih krugova Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, da se svi po\u010dinioci kazne, da se preduzme temeljna akcija da se prona\u0111u posmrtni ostaci svih \u017ertava i da Crna Gora izmjenom zakona obezbijedi socijalnu za\u0161titu porodicama stradalih u ovom zlo\u010dinu kao civilnim \u017ertvama rata.<\/p>\n<p>Rodbina otetih putnika i njihovi prijatelji, danas u Podgorici i Bijelom Polju pola\u017eu cvije\u0107e kod spomen obilje\u017eja \u2013 u Bijelom Polju je 2016. godine podignut spomenik stradalima u ovom zlo\u010dinu, dok u Podgorici postoji zajedni\u010dko spomen obilje\u017eje svim civilnim \u017ertvama ratova u biv\u0161oj Jugoslaviji 1991-2001.<\/p>\n<p>Me\u0111u stradalima su: Esad Kapetanovi\u0107, Ilijaz Li\u010dina, Fehim Bakija, \u0160e\u0107o Softi\u0107, Rifat Husovi\u0107, Halil Zup\u010devi\u0107, Senad \u0110e\u010devi\u0107, Jusuf Rastoder, Ismet Baba\u010di\u0107, Tomo Buzov, Adem Alomerovi\u0107, Muhedin Hani\u0107, Safet Preljevi\u0107, D\u017eafer Topuzovi\u0107, Rasim \u0106ori\u0107, Fikret Memovi\u0107, Fevzija Zekovi\u0107, Nijazim Kajevi\u0107, Zvjezdan Zuli\u010di\u0107 i jedno nepoznato lice. Od njih dvadeset, deset je bilo iz Crne Gore.<\/p>\n<p>\u017drtve su otete iz voza, odvedeni su do \u0161kole u selu Prelovo kod Vi\u0161egrada, gdje su oplja\u010dkani i pretu\u010deni, pa preba\u010deni u selo Mu\u0161i\u0107i, kod Vi\u0161egradske Banje, gdje su svi ubijeni, a njihova tijela ba\u010dena u Drinu. Najstariji je imao 59, a najmla\u0111i 16 godina. Tijelo Halila Zup\u010devi\u0107a, prona\u0111eno je tek 2009. godine na obalama Peru\u0107a\u010dkog jezera, blizu Vi\u0161egrada, a na istoj lokaciji su 2010. godine prona\u0111eni posmrtni ostaci Rasima \u0106ori\u0107a, Jusufa Rastodera i Ilijaza Li\u010dine. Posmrtni ostaci ostalih \u017ertava ovog zlo\u010dina do danas nijesu prona\u0111eni.<\/p>\n<p>Za ovaj zlo\u010din su do sada osu\u0111eni samo Neboj\u0161a Ranisavljevi\u0107 i Mi\u0107o Jovi\u010di\u0107, pripadnici interventne \u010dete Vi\u0161egradske brigade Vojske Republike Srpske pod nazivom \u2018\u2019Osvetnici\u2019\u2019.<\/p>\n<p>Ranisavljevi\u0107 je pred Vi\u0161im sudom u Bijelom Polju 2003. godine osu\u0111en na kaznu zatvora od 15 godina, dok je Jovi\u010di\u0107 sa Tu\u017eila\u0161tvom BiH 2016. godine zaklju\u010dio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izre\u010dena kazna zatvora od pet godina. Vo\u0111u ove jedinice Vojske Republike Srpske, Milana Luki\u0107a, Ha\u0161ki tribunal je osudio na do\u017eivotnu kaznu zatvora zbog ratnih zlo\u010dina u Vi\u0161egradu, ali ne i za \u0160trpce. Njega je tek u decembru 2019. tu\u017eila\u0161tvo Bosne i Hercegovine optu\u017eilo za u\u010de\u0161\u0107e u ovom zlo\u010dinu.<\/p>\n<p>Pred sudom Bosne i Hercegovine od 2015. godine je u toku su\u0111enje desetorici optu\u017eenih za ovaj zlo\u010din.<\/p>\n<p>I pred Specijalnim sudom u Beogradu u toku je su\u0111enje dijelu jedinice Milana Luki\u0107a, tj. njegovom ro\u0111enom bratu Gojku Luki\u0107u, Jovanu Lipovcu, bra\u0107i Du\u0161ku i Ljubi\u0161i Vasiljevi\u0107u i Dragani \u0110eki\u0107.<\/p>\n<p>Do sada ni pred jednim sudom nije procesuiran niko od nalogodavaca i organizatora ovog zlo\u010dina iz politi\u010dkih i vojnih struktura Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske.<\/p>\n<p>HRA isti\u010de da \u010dlanovi porodica \u017ertava ovog zlo\u010dina u Crnoj Gori nikada nisu u\u017eivali status civilnih \u017ertava rata prema Zakonu o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi (&#8220;Slu\u017ebeni list Republike Crne Gore&#8221;, br. 69\/03 i &#8220;Slu\u017ebeni list Crne Gore&#8221;, br. 21\/08, 73\/10, 40\/11, 1\/15, 52\/16), jer je ta za\u0161tita priznata samo \u010dlanovima porodice pre\u017eivjele \u017ertve &#8211; civilnog invalida rata, a ne i \u010dlanovima porodica stradalih civilnih \u017ertava, za razliku od Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p>HRA u vezi sa tim apeluje na ministarstvo finansija i socijalnog staranja da inicira izmjene postoje\u0107eg zakona i uvede civilne \u017ertve rata i \u010dlanove porodica civilnih \u017ertava rata kao posebne kategorije koje \u0107e tako\u0111e u\u017eivati za\u0161titu u skladu sa ovim zakonom.<\/p>\n<p>Zakonom nijesu regulisana ni pitanja nestalih civila u ratu. Crna Gora je 2011. godine ratifikovala Me\u0111unarodnu konvenciju UN-a za za\u0161titu svih osoba od prisilnih nestanaka. Me\u0111utim, prinudni nestanak u Krivi\u010dnom zakonu jo\u0161 uvijek nije inkriminisan kao posebno krivi\u010dno djelo. Crna Gora jo\u0161 uvijek nema Zakon o nestalim osobama, za razliku od npr. Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje taj zakon imaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za ovaj zlo\u010din su do sada osu\u0111eni samo Neboj\u0161a Ranisavljevi\u0107 i Mi\u0107o Jovi\u010di\u0107, pripadnici interventne \u010dete Vi\u0161egradske brigade Vojske Republike Srpske pod nazivom \u2018\u2019Osvetnici\u2019\u2019<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-314936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314936"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314937,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314936\/revisions\/314937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}